Astronomske pojave tijekom 2024. godine: kalendar nebeskih zbivanja
Neke astronomske pojave događaju se nenajavljeno, poput iznenadnih pojava sjajnih kometa ili meteora. Većinu ih je, međutim, sasvim moguće predvidjeti. Godina 2025. donosi nam jednu skromnu pomrčinu Mjeseca, jednu okultaciju Saturna i najmanje dva potencijalno zanimljiva kometa. Tu su i lijepa poravnanja Mjeseca, planeta, zvijezda i zvjezdanih skupova, kao i jedan “plavi Mjesec”.
Vrijedi spomenuti i da će Sunce biti prilično aktivno tijekom 2024. godine, na samom vrhuncu svog 11-godišnjeg ciklusa. To znači da ćemo možda imati još koju priliku vidjeti polarnu svjetlost, kao što nam se ukazala 5. studenoga 2023. Vidjet ćemo. Pratite novosti. (Naknadno dodano: imali smo pravi spektakl u noći s 10. na 11. svibnja).
Prečaci:
Sva vremena iskazana su u lokalnom hrvatskom vremenu: UTC+1 sat, odnosno UTC+2 sata tijekom ljetnog računanja vremena.
Uvrštene su samo pojave vidljive iz Hrvatske.
Siječanj
Najkasniji Sunčev izlazak u godini na zemljopisnoj širini Zagreba je 2. siječnja. Sunce svoje prve zrake, u ovo doba obično zubate, preko obzora šalje u 7:37. Najkasnije svitanje u Splitu dolazi sljedećeg dana i to u 7:27. Zašto to nije na solsticij objašnjeno je ovdje. Ipak, što se tiče trajanja dana, ono jest najdulje na ljetni i najkraće na zimski solsticij.
3. siječnja Zemlja je u perihelu, točki svoje putanje u kojoj je najbliže Suncu. U 1:38 od naše zvijezde dijelit će nas samo 147.100.632 kilometra. Nekima može biti čudno kako smo najbliže Suncu baš usred zime, no kao što je dobro poznato, godišnja doba ne ovise o udaljenosti od naše zvijezde. Osim toga, na južnoj polutki tada je ljeto. Zašto imamo godišnja doba opisala je Vernesa Smolčić u Astroučionici.
U noći s 3. na 4. siječnja dolazi nam vrhunac aktivnosti meteorskog pljuska Kvadrantida*. Oni su među jačim godišnjim pljuskovima, sa zenitnom satnom učestalošću i do 120. Doživljaj im, međutim, kvari to što im maksimum kratko traje – svega nekoliko sati. Osim toga, siječanjsko je vrijeme često nesklono vedrom nebu. Uglavnom, vrhunac se očekuje pred zoru 4. siječnja s realnih 20-i-nešto meteora po satu. Mjesec neće puno smetati.
Kvadrantidi su ime dobili po nekadašnjem zviježđu “Zidni kvadrant” (Quadrans muralis) koje je Međunarodna astronomska unija 1922. godine izostavila s popisa 88 priznatih zviježđa.
Spomenuti Mjesec istoga je dana, 4. siječnja, u posljednjoj četvrti.
8. i 9. siječnja Mjesec i Venera bit će blizu na jutarnjem nebu pred svitanje. Dijelit će ih 8 odnosno 9 stupnjeva pa to neće biti baš bliska konjunkcija. 9. siječnja Venera, Mjesec i Merkur tvorit će gotovo jednakostraničan trokut, ali samo vrlo kratko prije svitanja i nisko nad horizontom.
11. siječnja Mjesec je mlad i nevidljiv. Istoga dana je u perihelu pa je i to tzv. “supermjesec”. Da, broje se i mlađaci. Ne može ga se vidjeti pa će proći… nezapaženo. (stavlja sunčane naočale)
Mjesec i Saturn podružit će se na večernjem nebu 14. siječnja. Dijelit će ih oko tri i pol stupnja.
Prva prva četvrt Mjeseca u 2024. godini dolazi nam 18. siječnja. Sjajan Jupiter bit će malo dolje lijevo od njega, na pristojnom razmaku malo većem od dva stupnja. (Koliko je to? Možete si predočiti ako znate da je prividni Mjesečev promjer oko pola stupnja).
Dva dana kasnije, 20. siječnja, Mjesec će biti blizu Plejada, poznatog otvorenog skupa u Biku. No, bit će već prilično sjajan pa pored njega Vlašići neće baš doći do izražaja.
Prvi pun Mjesec u godini dolazi nam 25. siječnja. Prema više modernoj nego narodnoj mitologiji, to je “Vučji Mjesec”. Danas popularna imena punih Mjeseca koja se često pripisuju američkim starosjediocima zapravo su potekla iz više izvora; istina, većinom sjevernoameričkih, ali ima i europskih. Tako se ovaj Vučji Mjesec još zove i, primjerice, “Stari Mjesec” ili “Zimski Mjesec”. Narod Cree za njega ima posebno živopisno ime: “Mjesec eksplodirajućeg mraza”. To se zapravo odnosi na drveće: biljni sokovi bi se smrzavali i drveće bi… eksplodiralo?*
Napuknula bi mu kora. Ne bi baš eksplodiralo.
Bilo kako bilo, prvi pun Mjesec u 2024. izlazi tog četvrtka u 16:15, pola sata prije zalaska Sunca. Sljedećeg dana izlazi u 17:23, oko 35 minuta nakon zalaska Sunca.
Veljača
Mjesec je 3. veljače u posljednjoj četvrti.
Mlađak je 10. veljače. Dan kasnije, 11. veljače, imat ćemo priliku vidjeti vrlo tanak Mjesečev srp, osvijetljen manje od 5 %. Potražite ga vrlo nisko nad zapadnim-jugozapadnim horizontom nakon zalaska Sunca, od recimo 17:30 nadalje.
14. i 15. veljače Mjesec će biti blizu Jupitera na večernjem nebu. 16. veljače je u prvoj četvrti te blizu Plejada.
Venera i Mars bit će u tijesnoj konjunkciji tik pred zoru 22. veljače. No, bit će izuzetno nisko nad jugoistočnim obzorom na nebu koje će se brzo daniti, tako da je ovo gotovo nemoguće promatrati.
Mjesec je pun 24. veljače. Izlazi u 17:32, samo tri minute prije zalaska Sunca. To je “Snježni Mjesec”, nazvan po obilnim snjegovima tipičnima za veljaču. Barem što se tiče Sjeverne Amerike. Druga imena sjevernoameričkih starosjedioca za veljački pun Mjesec spominju medvjede, čiji mladunci dolaze na svijet otprilike u to doba. Drugi su ga zvali “Koščatim Mjesecom” i “Mjesecom gladi”, iz uglavnom očitih razloga. Uz to, veljački uštap ove je godine i “mikromjesec” jer je blizu apogeja, točki u kojoj je najdalje od Zemlje, pa izgleda nešto manji nego inače.
U drugoj polovini veljače Saturn se gubi u Sunčevu sjaju i nestaje s večernjeg neba. Kroz koji tjedan vidjet ćemo ga ujutro prije svitanja, ali nisko na nebu.
Posljednja tri dana veljače i prva dva tjedna ožujka bit će dobra prilika za opažanje zodijačke svjetlosti na zapadnom nebu nakon Sunčeva zalaska. To je blijed sjaj trokutastog oblika koji se uzdiže iz smjera u kojem je zašlo Sunce gore lijevo, duž ekliptike. Zapravo je riječ o Sunčevom odsjaju na finoj prašini rasutoj Sunčevim sustavom. Ne vidi se lako i potrebno vam je solidno tamno nebo, podalje od bliskih svjetala, te otvoren pogled prema zapadu. Lakše će se zabilježiti fotoaparatom nego vidjeti golim okom. U davna vremena, kada naš svijet nije bio toliko fanatično osvijetljen, ovaj je fenomen bio mnogo jasniji. Toliko da su ga ljudi, kad bi ga vidjeli pred svitanje, prozvali lažnom zorom.
Ožujak
1. ožujka komet C/2021 S3 PANSTARRS trebao bi biti na vrhuncu sjaja. Zasad se ne očekuje da bi bio vidljiv golim okom (magnitude 8 – 9), ali moguće je da uđe u domet dalekozora i malih teleskopa. Kometi su nepredvidivi pa ćemo pratiti što će se s njim događati. U perihelu je bio 14. veljače, a najbliže Zemlji bit će 14. ožujka. Ako ćemo ga vidjeti, bit će to u satima pred zoru u zviježđu Zmijin rep (Serpens cauda).
Mjesec je 3. ožujka u posljednjoj četvrti.
10. ožujka Mjesec je mlad i nevidljiv. Osim toga je i supermjesec jer je istoga dana u perigeju.
Nekoliko dana nakon mlađaka, od 11. do 14. ožujka, moći ćemo lijepo vidjeti pepeljastu svjetlost – noćnu stranu Mjeseca osvijetljenu reflektiranom svjetlošću od Zemlje. Ožujak i travanj najbolje su doba godine za opažanje ovog fenomena na večernjem nebu, nekoliko dana poslije mlađaka*. Suprotno vrijedi za rujan i listopad, kada je pepeljasta svjetlost najbolje vidljiva par dana prije mlađaka – pred svitanje.
Manje-više sva tijela u Sunčevom sustavu kruže oko Sunca u istoj ravnini – ravnini ekliptike. Možemo ju zamisliti kao ravnu crtu na nebu koja prolazi kroz Sunce; svi planeti i naš Mjesec nalaze se vrlo blizu nje. U proljeće na sjevernoj polutki nakon zalaska Sunca vrlo se strmo pruža uvis od obzora. Zato je Mjesec nakon zalaska Sunca na većoj kutnoj visini, vidi se dulje u sumrak, samim tim je okružen tamnijim nebom pa je blijeda pepeljasta svjetlost puno vidljivija. Iz istog razloga u ovo doba godine dobro je promatrati Merkur, kako je navedeno par odlomaka niže.
Uvečer 13. ožujka Mjesec i Jupiter druže se nakon zalaska Sunca. Dijelit će ih nešto manje od 4 stupnja.
Mjesec je 17. ožujka u prvoj četvrti, lijepo vidljiv na večernjem nebu.
Proljeće počinje 20. ožujka u 4:07 po našem vremenu. Premda je uvriježeno mišljenje da su na datum ekvinocija ili ravnodnevice dan i noć jednakog trajanja, to nije točno: dan je malo dulji*. Sunce toga dana izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu.
Postoji niz razloga za to. Početkom dana smatra se trenutak Sunčeva izlaska, kada njegov gornji rub dotakne obzor. Dan završava također kada Sunčev gornji rub dotakne obzor, ali ovoga puta na zalasku. Tu već dan dobije koju minutu naspram noći jer Sunčevom disku treba neko vrijeme da prijeđe obzor od svog gornjeg do donjeg ruba, i obrnuto. Osim toga, zbog refrakcije svjetlosti Sunce vidimo i kada je geometrijski zapravo ispod obzora. Najbliže jednakom trajanju dana i noći ove ćemo godine biti tri dana ranije, 17. ožujka, te tri dana nakon jesenskog ekvinocija, 25. rujna.
24. ožujka Merkur je u istočnoj elongaciji. To je razumno dobra prilika da vidimo ovaj planet. Bit će oko 15° visoko na zapadu nakon Sunčevog zalaska. Par dana prije i poslije ovog datuma također su povoljni za promatranje.
Prvi proljetni pun Mjesec dolazi nam 25. ožujka. To je “Mjesec crva” ili, možda točnije, “Mjesec glista”, nazvan po dotičnim kolutićavcima koji tada izlaze iz omekšale zemlje. Neki su ga sjevernoamerički starosjedioci nazivali i “Mjesecom vrana” koje su možda dolazile pojesti ranije spomenute crve i gliste. Bilo kako bilo, ovaj uštap izlazi oko 18:36, 20 minuta nakon zalaska Sunca. Dogodit će se i polusjenska pomrčina Mjeseca, ali neće biti vidljiva iz Hrvatske.
Ožujski pun Mjesec ove je godine ujedno i Uskršnji Mjesec jer nakon njega slijedi Uskrs (31. ožujka). Uskrs je prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca poslije proljetnog ekvinocija. Crkva tu pojednostavljuje izračun, ignorira stvarni datum ekvinocija i uvijek uzima 21. ožujka, što se zapravo neće ponoviti sve do 2101. godine.
Ako još niste uspjeli spaziti zodijačku svjetlost (vidi posljednji odlomak za veljaču), nova prilika su posljednji dani ožujka i prvih desetak dana travnja.
Travanj
Mjesec je 2. travnja u posljednjoj četvrti.
Neposredno pred svitanje 6. travnja Mjesec, Mars i Saturn u trokutastoj su konjunkciji, na 3 – 4° jedan od drugoga. No, bit će izuzetno nisko na nebu koje se brzo razdanjuje i bit će ih vrlo teško vidjeti.
Mlađak je 8. travnja. Donijet će potpunu pomrčinu Sunca, ali ne za nas; u ovom će fantastičnom prizoru uživati stanovnici južnih i istočnih predjela Sjeverne Amerike.
10. travnja Mjesec i Jupiter bit će u simpatičnoj konjunkciji nakon zalaska Sunca, udaljeni oko tri i pol stupnja. Malo ispod njih nalazit će se komet 12P Pons-Brooks koji bi tada možda mogao biti na rubu vidljivosti golim okom. No, kao što je već rečeno, s kometima se nikad ne zna… Pratit ćemo razvoj situacije.
Dan kasnije, 11. travnja, Mjesec u obliku prilično tankog srpa podružit će se s Plejadama, poznatim otvorenim zvjezdanim skupom u Biku. Bit će oko 2° istočno od njih na večernjem nebu.
15. travnja Mjesec je u prvoj četvrti.
19., 20. i 21. travnja Jupiter i Uran bit će vrlo blizu, pola stupnja jedan od drugoga. Jupiter je vrlo sjajan dok je Uran na samoj granici vidljivosti golim okom (u idealnim uvjetima). Potražite ih na zapadu nakon zalaska Sunca. Za Uran će vam trebati barem dalekozor.
21. travnja komet 12P Pons-Brooks bit će u perihelu (najbliže Suncu). Ne znamo koliko će točno biti sjajan, no bit će vrlo nisko na zapadnom nebu nakon Sunčevog zalaska i neće ga biti lako vidjeti.
22. travnja očekujemo vrhunac pljuska meteora Lirida. Potječu od kometa C/1861 G1 Thatcher i inače su osrednji po aktivnosti, ali ove će ih godine “masakrirati” gotovo pun Mjesec.
Četvrti pun Mjesec u godini dolazi nam 24. travnja. To je “Ružičasti Mjesec”, tako nazvan po ružičastom cvijeću roda plamenac (phlox) koje cvate u ovo doba godine… diljem Sjeverne Amerike i Rusije. Nešto ga ima uvezenoga i kod nas. Druga imena travanjskog uštapa također se odnose na buđenje prirode u ovo doba godine. Kelti su ga, među ostalim, zvali i “Mjesec pupoljaka”. Izlazi oko 20:45, punih 50 minuta nakon zalaska Sunca. Dan ranije izlazi u 19:37, 17 minuta prije zalaska Sunca.
Krajem travnja Jupiter i Venera polako se gube u Sunčevu sjaju. Jupiter ćemo ponovno vidjeti početkom lipnja na jutarnjem, a Veneru u srpnju na večernjem nebu.
Svibanj
1. svibnja Mjesec je u posljednjoj četvrti. Vidimo ga od negdje pred zoru pa do otprilike podneva sljedećeg dana.
Tanak Mjesečev srp vrlo je blizu Marsa, na samo 1° udaljenosti, pred svitanje 5. svibnja. Bit će, međutim, jako nisko iznad istočnog obzora.
Mlađak je 8. svibnja, a prva četvrt 15. svibnja.
Pun Mjesec dolazi nam 23. svibnja. To je “Cvjetni Mjesec”, iz razloga koje ne treba puno pojašnjavati. Starosjedioci Sjeverne Amerike još su ga zvali “Mliječnim Mjesecom”, a jedan od naziva iz staroengleskih kultura je “Zečji Mjesec”. Kako god, svibanjski uštap pomalja se iznad obzora u 20:55, oko 35 minuta nakon Sunčeva zalaska. Sjajna zvijezda lijevo od njega bit će Antares, poznati crveni div u Škorpionu. Dan ranije izlazi oko 45 minuta prije nego što Sunca nestane.
Svibanj je, kao što vidimo, prilično oskudan što se tiče astronomskih događaja. Naravno, ako ne iskrsne nešto nepredviđeno. Završavamo ga posljednjom četvrti Mjeseca 30. svibnja.
Lipanj
Početkom lipnja ulazimo u razdoblje kada se na nebu mogu pojaviti noćni svjetleći oblaci. To su najviši oblaci u Zemljinoj atmosferi, visoko gore u mezosferi, 80-ak kilometara iznad tla. Njihove tanašne, električno plave pramenove možemo spaziti nakon zalaska Sunca nisko na sjeverozapadu ili prije svitanja nisko na sjeveroistoku. Pamtimo njihove divne pojave 2019. i 2020. godine. Lani su se pojavili samo jednom i to skromno; ovdje pročitajte kronologiju njihovih opažanja iz Hrvatske. Općenito, slabije se vide u godinama jače Sunčeve aktivnosti – a 2024. će po svemu sudeći biti godina iznimno aktivnog Sunca. Potražite ih 30 – 90 minuta nakon Sunčeva zalaska ili u istom razdoblju prije izlaska. Sezona im, uvjetno rečeno, traje otprilike do kraja srpnja.
Mjesec je 6. lipnja mlad i nevidljiv. Tjedni oko mlađaka u ovo su doba godine izvrsna prilika za uživanje u najsjajnijem dijelu Mliječne staze – onom u Strijelcu, gdje se nalazi središte naše galaksije. Oko ponoći je već jasno vidljiva na jugoistoku i sljedećih sati je visoko na južnom nebu. Omiljeni je motiv fotografa, a jako je lijepo krstariti njezinim zvjezdanim poljima i maglicama uz pomoć dobrog dalekozora. Iskoristite noći bez mjesečine, ali se i udaljite od gradskih svjetala i poludjele gomile.
14. lipnja Mjesec je u prvoj četvrti. Tu negdje završava ranije spomenuto razdoblje povoljno za promatranje Mliječne staze jer će ju mjesečina “isprati” s neba.
Oko 15. lipnja imamo najraniji Sunčev izlazak u godini. Naša zvijezda proviruje iznad horizonta u 5:05 (Zagreb) odnosno u 5:12 (Split).
Dan kasnije, 16. lipnja, Mjesec je vrlo blizu Spice, najsjajnije zvijezde u Djevici. Dijelit će ih manje od 10 lučnih minuta. Ime joj na latinskom znači “klas”.
Ljeto počinje 20. lipnja. Trenutak solsticija je u 22:51. To je najdulji dan u godini: Sunce će Zagreb osvjetljavati 15 sati i 44 minute, Split nešto kraće – 15 sati i 25 minuta. Spletom okolnosti nebeske mehanike dan će gotovo jednako dugo trajati i 21. lipnja (razlika je manja od jedne sekunde). 22. lipnja već će biti nekoliko sekundi kraći.
Mjesec je pun 22. lipnja u 3:08. Toga dana izlazi u 21:57, više od sat vremena nakon zalaska Sunca. Puno će ljepši biti Mjesečev izlazak dan ranije, 21. lipnja, kada će se u obliku goleme, izobličene narančaste kugle uzdići iza obzora svega 9 minuta nakon zalaska Sunca. Zašto nam izgleda ogroman kad je na obzoru? To je Mjesečeva iluzija. Lipanjski pun Mjesec u sjevernoameričkom folkloru nosi ukusno i mirno ime: “Jagodni Mjesec”. Kelti su ga navodno povezivali s medovinom, ružama i konjima.
25. lipnja najkasniji je Sunčev zalazak u godini, u 20:50 (Zagreb) odnosno 20:39 (Split). Možda je i dan kasnije, 26. lipnja; razlika je premala da bi izračun bio pouzdan.
Mjesec je 28. lipnja u posljednjoj četvrti.
Srpanj
Pred svitanje 3. srpnja tanak Mjesec nalazit će se između Jupitera i Plejada. Blizu će biti i Aldebaran i Hijade pa bi to mogao biti simpatičan prizor. Potražite ih nisko na istoku od oko 4 ujutro nadalje.
5. srpnja Zemlja je u afelu, najdalje od Sunca za ovu godinu. U 7:06 od naše ćemo zvijezde biti udaljeni 152.096.155 kilometara.
Mlađak je 6. srpnja.
7. srpnja odmah nakon zalaska Sunca imamo priliku uloviti vrlo tanak Mjesečev srp blizu Merkura i otvorenog skupa M44 (“Košnica”) u Raku. Bit će vrlo nisko na zapadu-sjeverozapadu u sumrak. Teško, ali nije nemoguće.
Venera se ovih dana ponovno pojavljuje na večernjem nebu.
14. srpnja Mjesec je u prvoj četvrti.
17. srpnja Venera će se prividno naći u otvorenom skupu M44 (Košnica). No, bit će izuzetno nisko nad zapadnim-sjeverozapadnim obzorom; svega 5° visoko nakon zalaska Sunca. To neće biti nimalo lako vidjeti.
Pun Mjesec dolazi nam 21. srpnja. To je “Mjesec srnjaka” i često se objašnjava time da u ovo doba predstavljaju svoje nove rogove. Naši srnjaci, međutim, rogove odbacuju ujesen, nakon čega im počinju rasti novi. U srpnju im počinje sezona parenja pa možemo povezati ovaj uštap s tim. Još se zove i “Mjesec sijena” i “Mjesec grmljavine”. Izlazi oko 21:15, 40-ak minuta nakon Sunčeva zalaska. Bolja prilika za fotografiranje Mjesečeva izlaska bit će dan ranije, kada se nad obzorom pojavljuje oko 20:36, dvije minute prije sutona.
22. srpnja Merkur je u najvećoj istočnoj elongaciji. To znači da je prividno najdalje od Sunca u smjeru istoka, to jest na večernjem nebu. Možemo ga vidjeti na zapadu odmah nakon Sunčeva zalaska, ali bit će vrlo nisko, manje od 10° iznad obzora. Razmjerno je dobro vidljiv nekoliko dana prije i poslije ovog datuma.
24. srpnja Mjesec će biti vrlo blizu Saturnu nakon što izađe oko 22:30.
28. srpnja Mjesec je u posljednjoj četvrti.
30. i 31. srpnja Mjesec prolazi dijelom neba gdje se nalaze Mars, Jupiter i Plejade. Neće im baš biti pretjerano blizu, ali bit će to simpatičan prizor na jutarnjem nebu.
Kolovoz
Kraj srpnja i početak kolovoza odlična su prilika za uživanje u pogledu na najsjajniji dio Mliječne staze. U 22 sata je na jugu, oko 1 u noći na jugozapadu.
Mlađak je 4. kolovoza. Tamne noći potrebne za dobru vidljivost Mliječne staze završavaju nekoliko dana nakon toga.
5. i 6. kolovoza ultra-tanak mladi Mjesec vrlo je blizu Venere, Merkura i sjajne zvijezde Regul u Lavu… ali, po običaju, vrlo vrlo nisko nad obzorom nakon Sunčeva zalaska. Merkur će biti praktički nemoguće vidjeti. Mjesec i Veneru možda, no samo u iznimno dobrim uvjetima i uz vrlo nizak horizont.
12. kolovoza Mjesec je u prvoj četvrti.
U noći s 12. na 13. kolovoza očekujemo vrhunac aktivnosti meteorskog pljuska Perzeida. Poznati su nam i kao “suze svetog Lovre”, iako s njim nemaju puno veze. Riječ je o kamenčićima i ledenim grudicama koje za sobom sije komet Swift-Tuttle. Vidljivi su od sredine srpnja do početka rujna, no najčešće imaju prilično intenzivan vrhunac oko 12. i 13. kolovoza. Zenitna satna učestalost nominalno im je oko 100, a realno ih se pod tamnim nebom u sat vremena može vidjeti 50-ak. Mjesec će svojim sjajem ometati promatranje dok ne zađe oko 23 sata. Udobno se smjestite negdje podalje od svjetala i samo gledajte gore. Opširniju najavu ovogodišnjih Perzeida pročitajte ovdje.
Mars i Jupiter bit će u vrlo tijesnoj konjunkciji 14. i 15. kolovoza. Dijelit će ih manje od pola stupnja. Izlaze oko pola sata iza ponoći i visoko su na istoku prije zore.
19. kolovoza Mjesec je pun. To je po sjevernoameričkom folkloru “Mjesec jesetre (kečige)” – ima je i kod nas, pa neka. Druga imena su mu “Mjesec risa”, “Žitni Mjesec”, “Mjesec (zelenog) kukuruza” i “Mjesec munja”. Ova druga su keltska, anglosaksonska i druga europska imena. Sva su manje-više u redu za naše područje, samo jesetre i riseve (više) nije baš lako naći.
Ono što je zanimljivije kod ovog uštapa jest da je to “plavi Mjesec” i to po izvornom značenju: to je treći pun Mjesec u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. A ne suvremeni, pojednostavljeni, drugi u kalendarskom mjesecu. Osim toga to je i prvi od četiri ovogodišnja “supermjeseca”* (ako ne brojimo mlađake). Izlazi oko 20:12, 15 minuta nakon Sunčeva zalaska.
Što je supermjesec, a što nije ovisi o tome kako tko definira što je to supermjesec. Po nekima 2024. ima dva supermjeseca, po nekima četiri. Nije pretjerano važno. Više o tome ovdje.
21. kolovoza imat ćemo priliku vidjeti okultaciju Saturna Mjesecom. Oko 5:30, kad će se na istoku već dobrano daniti, na zapadnom nebu 97 % osvijetljeni Mjesec zaklonit će Saturn. Bit će to zanimljivo promatrati. Saturn će se pojaviti s druge strane Mjeseca oko 6:30, ali Sunce će tada već biti dobrano iznad obzora pa to vjerojatno nećemo moći vidjeti. U svakom slučaju, trebat će vam barem mali teleskop da vidite Saturnove prstenove. Možete ih pokušati snimiti jačim teleobjektivom, ali to je već u rangu malih teleskopa. Točno vrijeme početka okultacije za svoje mjesto potražite ovdje.
26. kolovoza Mjesec je u posljednjoj četvrti i vrlo blizu Plejadama; toliko da će zapravo prekriti jednu od njih (Meropu). Njihov susret odvijat će se kasno u noći i pred jutro. Mjesec će doći do Plejada oko 4 ujutro, nedugo prije svitanja. Okultacija Merope dogodit će se između približno 4:30 i 5:15. Ovo će biti prilično zanimljiv događaj, ali ne baš jednostavan za promatranje i fotografiranje. Mjesec je puno sjajniji od Plejada i prikazati ih na istoj fotografiji bit će, u najmanju ruku, izazovno. Ovako je to izgledalo.
Rujan
Mlađak je 3. rujna.
Kao što smo zodijačku svjetlost u veljači i ožujku mogli vidjeti nakon Sunčeva zalaska, sada je dobra prilika da ju vidimo prije Sunčeva izlaska. U ovo doba godine nagib ekliptike strmiji je u zoru nego u sumrak pa je ovaj blijedi sjaj međuplanetarne prašine lakše vidjeti jer je više na nebu. Sljedećih desetak dana bit će povoljno za to, dok se Mjesec ne vrati na jutarnje nebo.
Merkur je 5. rujna u povoljnom položaju za promatranje na jutarnjem nebu, prije svitanja. Istog dana, ali uvečer, možemo pokušati vidjeti vrlo tanak, 6 % osvijetljen Mjesečev srp blizu Venere, vrlo nisko na zapadu-jugozapadu, odmah nakon Sunčeva zalaska.
6. rujna Spica, najsjajnija zvijezda u Djevici, sjat će povrh Mjesečeva srpa navečer nakon zalaska Sunca. Bit će mu vrlo blizu, na svega 15-ak lučnih minuta.
8. rujna Saturn je u opoziciji. Izlazi sa zalaskom Sunca, vidljiv je cijele noći, vrlo je sjajan i općenito u najboljem položaju za promatranje cijele godine. Njegovi će nam prstenovi u 2025. godini dvaput nestati iz vida: prvo od veljače do travnja i zatim od listopada do kraja godine. Naravno, neće zbilja iščeznuti, samo će nam biti pod takvim kutem da ih nećemo moći vidjeti. Više o tome ovdje.
10. rujna Mjesec je vrlo blizu Antaresa u Škorpionu, a 11. rujna je u prvoj četvrti.
18. rujna Mjesec je pun. Dogodit će se i djelomična pomrčina Mjeseca, ali vrlo skromna. Praktički je polusjenska, samo će sićušan dio Mjesečeva diska biti u Zemljinoj sjeni. Vrhunac pomrčine bit će u 4:45 kada će manje od 4 % Mjeseca biti u sjeni. Ostatak će biti u polusjeni. Premda će Mjesec zapravo biti pun, njegova desna strana bit će nešto tamnija.
Ovaj uštap bit će ujedno i “Žetveni Mjesec” (eng. Harvest Moon), kako zovemo pun Mjesec najbliži jesenskom ekvinociju. Bit će i “supermjesec”, mrvicu bliži i veći od onoga u kolovozu. Druga imena rujanskog punog Mjeseca su Mjesec kukuruza, Voćni Mjesec, Mjesec vina, Mjesec pjesme… Dosta je veseo taj rujan, čini se. Žetveni Mjesec 2024. izlazi oko 19:16, 15 minuta nakon zalaska Sunca, i bit će ga lijepo vidjeti.
Jesen počinje 22. rujna u 14:44 po našem vremenu. Sunce izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu. No, dan i noć ne traju sasvim jednako, kao što je ranije objašnjeno. Najbliže jednakom trajanju dana i noći bit ćemo tri dana kasnije, 25. rujna.
Mjesec je 24. rujna u posljednjoj četvrti. Sjajna “zvijezda” pokraj njega bit će Jupiter. Znat ćemo da je planet po tome što ne svjetluca.
27. rujna komet C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS* dolazi u perihel, najbliže Suncu. Bit će to potencijalno zanimljiv komet, možda lijep za promatranje. Otkriven je u veljači 2023., a u rujnu i listopadu 2024. primaknut će se dosta blizu Suncu i Zemlji. Prerano je za nagađanja o tome kako bi mogao izgledati; s kometima se nikad ne zna. Teoretski, krajem rujna mogao bi postati vidljiv malim teleskopom ili dalekozorom, na jutarnjem nebu prije zore. Kasnije, prema sredini listopada, možda ćemo ga vidjeti i golim okom na večernjem nebu. No, valja ponoviti, s kometima se nikad ne zna. U svakom slučaju, ovo je komet vrijedan praćenja. Opširniju najavu njegovog dolaska čitajte ovdje.
Tsuchinshan je transliteracija kineskog imena zvjezdarnice koja se zove Ljubičasta planina.
Listopad
Mlađak je 2. listopada. Dogodit će se i prstenasta pomrčina Sunca, vidljiva iz prostranstava Tihog oceana i južne Južne Amerike.
5. listopada tanak Mjesečev srp blizu je sjajne Venere, ali vrlo nisko nad jugozapadnim obzorom nakon zalaska Sunca.
10. listopada Mjesec je u prvoj četvrti.
12. listopada ranije spomenuti komet C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS je u perigeju (najbliže Zemlji), nešto više od 70 milijuna kilometara daleko. Bit će vrlo nisko, oko 12°, nad zapadnim obzorom nakon zalaska Sunca i neće ga biti lako vidjeti… osim ako nas sve ne iznenadi pa ispadne spektakularno sjajan. U danima koji slijede brzo će se uspinjati na nebu preko zviježđa Zmijonosca, ali će i brzo gubiti na sjaju. Nemoguće je reći koliko će biti sjajan i hoćemo li ga moći vidjeti golim okom. Kako je rekao stručnjak za komete David H. Levy, kometi su kao mačke: imaju repove i rade što god hoće.
14. listopada Mjesec prolazi blizu Saturna na večernjem nebu. Bit će udaljeni malo više od pola stupnja.
17. listopada Mjesec je pun i to je treći ovogodišnji supermjesec, ujedno najbliži i najveći pun Mjesec u 2024., kutnog promjera 33,44 lučne minute. Izlazi oko 17:58, desetak minuta prije Sunčeva zalaska; to bi trebao biti lijep prizor. Zove se “Lovački Mjesec”; vrijeme je za lov i spremanje zaliha za zimu. Nekada bilo. Druga imena su mu “Mjesec opadanja lišća” i “Mrazan Mjesec”. Sljedećeg dana izlazi oko 18:23, 20-ak minuta nakon Sunčeva zalaska. To će također biti lijepo promatrati i snimati.
19. listopada Mjesec je blizu Plejada (koje će uglavnom sakriti svojim sjajem), a 20. listopada blizu Jupitera.
Mjesec je 24. listopada u posljednjoj četvrti.
Studeni
Mlađak je 1. studenoga, a 9. studenoga Mjesec je u prvoj četvrti.
Pun Mjesec i posljednji supermjesec u godini dolazi nam 15. studenoga. To je “Dabrov Mjesec”, nazvan po dabrovima koji u to doba godine manevriraju po svojim jazbinama i pripremaju se za zimu. Drugi kažu da je to zadnji čas za postavljanje zamki za dabrove kako bi zimi bilo dovoljno krzna. Tlingiti s Pacifičkog sjeverozapada zvali su ga “Mjesec struganja i kopanja”. Izlazi oko 15:48, nekih 35 minuta prije Sunčeva zalaska. Sljedećeg dana izlazi u 16:24, točno u minutu sa Sunčevim zalaskom.
17. studenoga vrhunac je aktivnosti pljuska meteora Leonida. Poznati su zbog toga što svake približno 33 godine naprave dosta dobru predstavu. Zadnja je bila 2001., sljedeća možda dobra će biti oko 2033. No, prema sadašnjim podacima, vatrometa zvijezda padalica od kometa 55P Tempel-Tuttle neće biti do 2099. Tko živ… Uglavnom, ove se godine očekuje slaba aktivnost, a tu je i gotovo 95 % pun Mjesec koji će svojim sjajem s neba isprati i to malo meteora.
Mjesec je 20. studenoga blizu Marsa, a 23. studenoga je u posljednjoj četvrti.
Prosinac
Posljednji mjesec u godini počinje mlađakom, 1. prosinca.
Venera je sada vrlo upadljiva nisko na jugozapadu nakon Sunčeva zalaska. 4. i 5. prosinca druži se s rastućim Mjesecom.
Jupiter je 7. prosinca u opoziciji. Izlazi sa Sunčevim zalaskom i lijepo se vidi cijele noći. Sada je u najpovoljnijem položaju za promatranje.
8. prosinca Mjesec je u prvoj četvrti, a malo desno od njega je Saturn.
10. prosinca imamo najraniji Sunčev zalazak u godini. Naša zvijezda za obzorom nestaje u 16:11 (Zagreb) odnosno u 16:17 (Split).
13. prosinca Mjesec će ponovno okrznuti Plejade, ali bit će toliko sjajan da se sićušne zvjezdice-sestrice i njihov otac Atlas neće vidjeti kraj njega.
U noći s 13. na 14. prosinca očekujemo vrhunac pljuska meteora Geminida. To je najbolji pljusak meteora u godini, no mana mu je očita: događa se u prosincu, kada ne samo da su noći hladne nego su vrlo rijetko vedre. Statistički, više sreće s oblacima imat će promatrači na jadranskoj obali. Geminidi su jedini od jakih meteorskih pljuskova koji su dobro aktivni i prije ponoći, budući da je njihovo prividno izvorište u zviježđu Blizanaca visoko na nebu. Sjajni su i relativno spori, nešto rjeđe ostavljaju dimne tragove. Zanimljivi su po tome što ne potječu od kometa nego od asteroida (3200 Phaethon)* i po tome što su prvi put zamijećeni tek 1862. Nažalost, ove će ih godine drastično “pojesti” gotovo pun Mjesec.
Možda im je izvorište zapravo drevna svemirska kataklizma. Analizirajući podatke sonde Parker koja proučava Sunce, znanstvenici predvođeni Wolfom Cuvierom zaključili su da bi Geminidi, kao i Phaeton te možda i dva obližnja asteroida, mogli zapravo biti ostaci davnog raspada ili sudara nekog većeg tijela, kometa ili asteroida, u blizini Sunca. Više o tome ovdje. Izvorna studija iz 2023. je ovdje.
15. prosinca dolazi nam posljednji pun Mjesec u godini. To je “Hladni Mjesec”, razborito nazvan. Još su ga zvali i “Mjesecom duge noći”, također razumno jer su prosinačke noći najdulje. Sunce je danju nisko na nebu, a pun Mjesec noću plovi visoko. Izlazi oko 15:51, 20-ak minuta prije zalaska Sunca.
Zima počinje 21. prosinca u 10:20 po našem vremenu. Sunce zastaje nad Jarčevom obratnicom i počinje se vraćati na sjever. Vrlo polako, ali dovoljno da se kroz par dana primijeti pa brojne svjetske kulture imaju razne proslave u ovo doba godine. Noći ponovno postaju kraće, a dani dulji.
Mjesec je 22. prosinca u posljednjoj četvrti.
Merkur je prilično dobro vidljiv na jutarnjem nebu, prije svitanja, nekoliko dana prije i poslije 23. prosinca.
Godinu završavamo mlađakom 30. prosinca. U novu 2025. ući ćemo s mladim, tankim Mjesečevim srpom nisko na zapadu.
To su, dakle, pojave koje možemo predvidjeti u 2024. godini. Možda će biti i nekih iznenađenja. Neki pompozno najavljeni kometi mogu ispasti “ćorci”, a drugi mogu iskrsnuti praktički niotkuda. Nikad se ne zna, možda bljesne i kakva nova ili supernova. Pratit ćemo što se zbiva na nebu, kao i svake godine. Ovaj će popis po potrebi biti ažuriran.
