Vratio nam se komet 12P/Pons-Brooks

Piše: Marko Posavec

Svakih sedam desetljeća u posjet nam stigne ledena gruda iz dalekih prostranstava Sunčeva sustava. To je komet 12P/Pons-Brooks, nazvan po dvojici svojih otkrivača. Na granici je vidljivosti golim okom, ali samo u idealnim uvjetima. Najbliže Suncu bit će 21. travnja, a nešto više od mjesec dana nakon toga proći će najbliže Zemlji.

Komet 12P/Pons-Brooks u kadru s Andromedinom galaksijom i galaksijom Trokut
Pons-Brooks u kadru s dvjema galaksijama. Desno je Andromeda (M31), lijevo Trokut (M33). Zvijezda u sredini je Mirah u Andromedi. Snimio Marko Posavec, 13. 3. 2024.

Komet Pons-Brooks prilazi nam svaku 71 godinu. Ostatak vremena provodi podalje od topline naše zvijezde; najdalja točka njegove orbite negdje je oko pet milijardi kilometara od Sunca. To je komet Halleyjevog tipa, u što ubrajamo one s orbitalnim periodom između 20 i 200 godina. Oni su veterani putovanja kroz unutarnji Sunčev sustav. Sunce ih je već mnogo puta ugrijalo i razvilo im rep prije nego što su se vratili u ledenu pustoš. Obično to znači da su relativno mirni, ne baš skloni iznenađenjima. No, Pons-Brooks nije takav.

Rogovi i spirale

20. srpnja 2023., kada je bio na udaljenosti od oko 4 astronomske jedinice od Sunca, već unutar Jupiterove orbite, sjaj mu se povećao stotinu puta. Naglo je skočio s magnitude 16-17 na 11-12. Na kometu se dogodila erupcija, izboj materijala iz unutrašnjosti. Čini se da je Pons-Brooks kriovulkanski komet. Mješavina ugljikovodika i plinova u njegovoj unutrašnjosti naglo izbija van kad mu se na površini otvori pukotina. Nakon srpanjske zabilježeno je još najmanje šest erupcija. Svaka mu je dodatno povećala sjaj.

Prve tri erupcije bile su zanimljive po tome što je Pons-Brooksova koma (tanašna atmosfera, omotač oko jezgre) iz nekog razloga poprimila oblik potkove. Astronomi nagađaju da se to dogodilo zbog neobičnog oblika otvora na površini kometa iz kojeg materijal izbija. Možda jedna strana kometa ispušta materijal, a druga ne, ili nešto zaklanja dio kome… Neke je podsjetio na Millennium Falcon, a neke na rogove pa su mediji objeručke prihvatili nadimak “Vražji komet”. Bilo kako bilo, nakon posljednjih nekoliko erupcija više nije izgledao tako.

No, kad su mu astronomi pobliže promotrili komu, pronašli su drugi neobičan oblik. Materijal oko kometa uvija se u spiralu. To je još jedan znak da se radi o kometu posutom ledenim vulkanima ili gejzirima. Sadržaj utrobe kometa šiklja van kroz brojne otvore na površini, ali nejednako. Neki dijelovi kome postaju sjajniji, neki tamniji. Rotacija kometa uvija ih u spiralu koja zbog te nejednakosti postaje vidljiva.

Komet Pons-Brooks
Malo bliži pogled na komet Pons-Brooks. Uvjeti snimanja bili su prilično nepovoljni. Snimio Marko Posavec, 13. 3. 2024. Stack od 15 ekspozicija po 35 sekundi na 200 mm, f/2.8, ISO 800.

Još ga stignemo vidjeti

Pons-Brooks postao je granično vidljiv golim okom negdje početkom ožujka 2024. To, naravno, znači da ga je moguće nazrijeti golim okom u vrlo povoljnim uvjetima, pod bistrim nebom i daleko od rasvjete. Očekuje se da će u travnju doseći magnitudu oko 4.5. U teoriji to znači da bi bio lakše vidljiv bez optičkih pomagala. U praksi, bit će vrlo nisko na zapadnom nebu odmah nakon zalaska Sunca. Neće ga biti baš tako lako spaziti. Pomoći će dalekozor, kao i fotoaparat.

Sretnici koji će moći promatrati potpunu pomrčinu Sunca 8. travnja (Meksiko i SAD) možda će spaziti i ovaj komet.

Sredinom ožujka Pons-Brooks prošao je pored Andromedine galaksije i blizu još jedne, one u Trokutu (M33). To je bila vrlo zgodna prilika za fotografiranje (vidi naslovnu fotografiju članka). 10. travnja nalazit će se blizu tankog mladog Mjeseca i Jupitera, na zapadu-sjeverozapadu nakon zalaska Sunca. To je još jedan prizor koji ne bi trebalo propustiti, posluže li nas vremenski uvjeti.

Naposljetku, Pons-Brooks dolazi nam jednom svakih sedam desetljeća. Velika većina nas vidjet će ga samo jednom u životu.

Jupiter, Mjesec i komet Pons-Brooks na večernjem nebu
Mjesec i Jupiter bit će u lijepoj konjunkciji na večernjem nebu 10. travnja. Bude li sreće, ispod njih moći ćemo vidjeti i komet 12P Pons-Brooks… doduše, vjerojatno ne golim okom. Više astronomskih događaja 2024. pronađite u ovom pregledu.

Još nekoliko podataka o kometu Pons-Brooks

  • Promjer jezgre kometa vjerojatno je oko 30 kilometara; u medijima su ga uspoređivali s veličinom Mount Everesta. Možda je i manji, mjerenja nisu sasvim pouzdana.
  • Otkrio ga je 1812. Jean-Louis Pons, a prilikom sljedeće pojave 1883. prvi ga je spazio William Robert Brooks. Kad je utvrđeno da se radi o istom kometu, nazvan je po njima.
  • Postoje neki drevni zapisi o repaticama koji bi se mogli odnositi na njega.
  • Smatra se da bi Pons-Brooks mogao biti matično tijelo slabašnog pljuska meteora kapa Drakonida, aktivnih krajem studenog i početkom prosinca.