Meteori i vatrene kugle
Meteori su kratkotrajni svijetli tragovi na noćnom nebu, nastali ulaskom malenog svemirskog tijela u Zemljinu atmosferu. Sjajniji meteori zovu se bolidi (vatrene kugle), a oni najveći superbolidi. Iza sebe mogu ostaviti dimni trag. Ako prodru dublje u atmosferu, možemo čuti njihov zvučni prasak. Ako padnu na površinu Zemlje, postaju meteoriti.
Naziv na engleskom: meteor, fireball, shooting star
Kolokvijalni hrvatski naziv: zvijezde padalice
Stari hrvatski nazivi: krijesnice, svitci, proletuše, feralići
Meteori su privlačna i romantična pojava. Poznati i kao zvijezde padalice, brzi su i teško uhvatljivi. Trepnite i propustit ćete ih. Gledajući u nebo u toplim ljetnim ili hladnim zimskim noćima možemo ih vidjeti razmjerno često; samo treba biti uporan. Posebno su očaravajući meteorski rojevi ili pljuskovi, kada ih u jednoj večeri možemo vidjeti više desetaka. Najpopularniji su Perzeidi u kolovozu i Geminidi u prosincu.
U meteorologiji, meteor je bilo koja meteorološka pojava koja se uočava u atmosferi ili na Zemljinoj površini (Gelo i dr., 2005). Ta pojava može biti skup lebdećih tekućih ili čvrstih čestica, vodenih ili ne, oborina, talog ili naslaga. Može biti svjetlosne ili električne naravi. Postoje četiri skupine meteora: hidrometeori, litometeori, fotometeori, elektrometeori. U ovom tekstu bavimo se astronomskim, a ne meteorološkim meteorima.
Što je meteoroid, što meteor, a što meteorit
Svemir nije baš potpuno prazan prostor, posebno u neposrednoj okolici zvijezda poput našeg Sunca. Tamo lebdi mnogo sitnih stjenovitih i metalnih objekata. Neki od njih su komadići asteroida i kometa, drugi su u velikim sudarima izbačeni s većih tijela poput planeta, a treći su ostatak građevnog materijala iz doba oblikovanja Sunčeva sustava.
Meteoroidi su mala nebeska tijela, veličine od zrnca pijeska do jednog metra u promjeru. Putuju svojim putanjama dok im se nešto ne ispriječi na putu, poput Zemlje.* Tada postaju meteori.
Put se u toj rečenici spominje četiri… puta. Nebitno. Idemo dalje.
Meteori su svijetli tragovi koje meteoroidi ostavljaju na noćnom nebu dok nestaju u plamenu. Ta zrnca i kamenčići velikom brzinom ulijeću u Zemljinu atmosferu. Sudaraju se sa sve gušćim molekulama zraka i pritom se zagrijavaju. Negdje na visini od oko 100 kilometara njihov usijani trag postaje vidljiv. Obično potraju kraće od sekunde i nestanu. Osim ako su nešto veći →
Bolidi su vrlo sjajni meteori, nastali ulaskom krupnijih nebeskih tijela u atmosferu. Često eksplodiraju u atmosferi, a ponekad im čujemo i nadzvučni prasak. Još se zovu i vatrene kugle, taj je naziv potekao iz engleskog. Postoje i veći →
Superbolidi su najveći i najsjajniji meteori. Dovoljno su sjajni da se jasno vide za sunčana dana. Glasno eksplodiraju, a udarni val njihovog nadzvučnog praska može oštetiti objekte na tlu. Izuzetno veliki superbolidi mogu imati razorne posljedice.
Meteoriti su ostaci meteoroida koji prežive put kroz atmosferu i padnu na tlo.
Ukratko:
Meteoroid je nebesko tijelo koje ulazi u Zemljinu atmosferu. Meteor je usijani trag tog meteoroida dok prolazi atmosferom. Meteorit je dio meteoroida koji uspije doći do tla. Bolid je vrlo sjajan meteor. Superbolid je ogroman i potencijalno razoran meteor.
Gdje prestaju meteori, a počinju bolidi
Gdjekada, ali razmjerno vrlo riedko, ukazat će se na nebu kriesnica, spoljašnjim svojim pojavom vrlo različita od običnih. Velika se sjajna kruglja polaganije nebom giba, a za sobom ostavlja sjajan rep; cielo se nebo zažari neobičnim svjetlom, koje jakošću svojom znade preteći i pun Mjesec. Astronomi vele, da se je pokazao meteor (bolide).
Oton Kučera: Naše nebo – crtice iz astronomije, 1895.
Razlika između meteora, vatrenih kugli i bolida nije baš jasno određena. Primjerice, Vladis Vujnović u Rječniku astronomije i fizike svemirskog prostora (2004.) bolid definira kao meteor s dugotrajnim tragom sjajniji od magnitude -4 (sjajniji od Venere). Vatrene kugle i bolidi, stručno gledano, ista su stvar. Zato je “vatrena kugla” neformalni naziv.
Donekle se, međutim, uvriježio među promatračima. Brojni su meteori sjajni poput Venere ili sjajniji, ali ne baš tako spektakularni da bi eksplodirali ili da bi se čuo njihov prasak. Recimo, onaj od 15. srpnja 2023. svakako bi spadao u bolide. Onaj na naslovnoj fotografiji gore lijevo baš i ne, iako je upadljivo sjajniji od ostalih – prosječnih – meteora u kadru. Po astronomskoj definiciji oba su bolidi. Promatrači će često onaj prvi nazvati bolidom, a drugi vatrenom kuglom. Bio je sjajan, ali ne baš tako sjajan.
Meteori i kometi nisu isto
Meteori se u javnosti često brkaju s kometima (i obrnuto). To su dvije vrlo različite stvari:
- Meteori su uglavnom veličine zrnaca pijeska ili šljunka. Brzo ulijeću u Zemljinu atmosferu i izgaraju. Rijetko traju dulje od dvije-tri sekunde.
- Kometi su veća nebeska tijela koja kruže Sunčevim sustavom. Zbog Sunčevog zračenja i topline za sobom ostavljaju dugačak magličast rep. Vide se tjednima, često i mjesecima.
Poveznice
International Meteor Organization – informacije o meteorima, meteorskim rojevima i vatrenim kuglama. Tjedne prognoze vidljivosti meteora i praćenje uživo poznatijih rojeva poput Perzeida.
Globalna meteorska mreža – projekt globalnog praćenja meteora kamerama, izrastao iz Hrvatske meteorske mreže, djelo domaćih umova.
Meteor shower activity level – kolika se aktivnost meteora očekuje u sljedeća 24 sata prema podacima Globalne meteorske mreže.