Meteorski rojevi, pljuskovi i kiše
Meteorski rojevi oblaci su sitnih čestica koje se sudaraju sa Zemljinom atmosferom, obično svake godine u isto vrijeme. Tada bilježimo povećanu aktivnost meteora. Potječu od meteoroidnih potoka koje za sobom ostavlja njihovo matično tijelo, najčešće komet. Na nebu se tada pojavljuju pljuskovi ili kiša meteora.
Naziv na engleskom: meteor shower
Drugi nazivi: kiša meteora, pljusak meteora
Meteorski rojevi i pljuskovi poslastica su za ljubitelje noćnog neba, a i one koji samo vole provoditi vrijeme na otvorenom nakon zalaska Sunca. Osobito su popularni Perzeidi koje vidimo svake godine sredinom kolovoza. U toplim ljetnim noćima, podalje od svjetala gradova, romantično je i uzbudljivo zuriti u zvjezdano nebo i brojati “zvijezde padalice” kojih tada ima znatno više nego inače.
Meteore možemo vidjeti svake noći. Neki pripadaju nekom od rojeva, a neki su jednostavno nasumični; zrnca prašine ili kamenčići koji su odnekud doletjeli u Zemljinu atmosferu. Takvi se zovu sporadični meteori. Može ih se spaziti u bilo koje doba noći ili godine, samo treba imati malo sreće ili strpljenja. No, kada je aktivan neki meteorski roj, prosječan promatrač može ih vidjeti i nekoliko desetaka u samo nekoliko sati. Pa i više, ako baš ima sreće.
Podrijetlo meteorskih rojeva
Meteori su svijetli tragovi sitnih čestica (meteoroida) koje velikom brzinom ulijeću u Zemljinu atmosferu. Zbilja velikom brzinom: između 11 i 72 kilometra u sekundi. Na visinama od nekih 70 do 100 kilometara zbog otpora zraka zagriju se do usijanja i nestanu. Te njihove brze, svijetle tragove zovemo meteorima ili zvijezdama padalicama. A nekih noći u godini možemo ih vidjeti znatno više nego što je uobičajeno.
Izvori meteorskih rojeva u astronomiji se zovu meteoroidni potoci. Kada se nebesko tijelo, u pravilu komet, približi Suncu, za sobom ostavlja trag prašine i sićušnih krhotina. To su mali grumenčići stijena i leda; najviše ih je veličine zrnaca pijeska ili manjih. Tako komet svojim prolaskom kroz unutarnji Sunčev sustav iza sebe posije oblak sitnih čestica. Svakim novim prolaskom dodaje novi materijal tom oblaku. To je meteoroidni potok i on se uglavnom pruža duž putanje matičnog kometa.
A putanje nekih kometa siječu Zemljinu. Osim što ih to čini potencijalno opasnima, za posljedicu ima to da Zemlja jednom godišnje prolazi kroz taj meteoroidni potok. Tada brojne čestice ulijeću u Zemljinu atmosferu i vidimo ih kao meteore. Većina ih je mala i slaboga sjaja; to su oni veličine zrnca pijeska ili manji. Takvih je najviše. Nešto veći, veličine recimo šljunka, ostavit će sjajniji trag. Oni još veći bljesnut će i osvijetliti nebo te za sobom ostaviti dimni trag. To su vatrene kugle ili bolidi. No, njih je najmanje pa su najrjeđi.
Ne dolaze svi od kometa
Neki meteorski rojevi imaju zanimljivije podrijetlo. To su, primjerice, siječanjski Kvadrantidi i prosinački Geminidi. Oni ne potječu od kometa nego od krhotina asteroidnih objekata. Matično tijelo Kvadrantida je 2003 EH1, a Geminida 3200 Faeton.
Radijant: zašto meteori izviru iz jedne točke
Ako dulje vrijeme promatrate neki pljusak meteora, recimo Perzeida, primijetit ćete da im tragovi projicirani unatrag svi vode do iste točke. Kao da svi oni dolaze upravo iz tog mjesta. Ta se točka zove radijant ili izvorište meteorskog pljuska.
Na taj način moguće je razlikovati sporadične meteore od onih koji pripadaju nekom meteorskom roju. Meteori istog roja, na primjer Perzeidi ili Geminidi, mogu se pojaviti bilo gdje na nebu, ali tragovi će im uvijek biti orijentirani prema istoj točki na nebu. Za razliku od njih, sporadični meteori mogu stići iz bilo kojeg smjera.
Znamo da je meteoroidni potok rasut duž putanje kometa. Kad Zemlja presiječe tu putanju, vidimo pljusak meteora. Budući da kruži oko Sunca, Zemlja se u različita doba godine kreće prema različitim dijelovima neba. Radijant je zapravo točka prema kojoj se Zemlja kreće u vrijeme kada naleti na meteoroidni potok. Po tome gdje se ta točka nalazi, meteorski rojevi dobivaju imena.
Zenitna satna učestalost
Aktivnost meteorskih rojeva mjeri se njihovom brojnošću. To je zenitna satna učestalost, na engleskom zenithal hourly rate ili ZHR. Odnosi se na broj meteora koje bi promatrač u idealnim uvjetima vidio ako bi gledao u zenit, točno iznad glave, u sat vremena.
Naravno, radijanti meteorskih rojeva mogu biti bilo gdje na nebu. Zato je ZHR korisna mjera za uspoređivanje aktivnosti različitih rojeva. Bliže zenitu, učestalost meteora je veća. Niže na nebu u pravilu se vidi manje meteora. To ne znači da prilikom promatranja pljuskova meteora treba gledati u zenit.
Najveću prosječnu zenitnu satnu učestalost imaju Kvadrantidi (110), Perzeidi (100) i Geminidi (150).
Kako se imenuju meteorski rojevi
Meteorski rojevi najčešće nose imena zviježđa iz kojih naizgled potječu; u kojima im se nalazi radijant. Perzeidi dolaze iz Perzeja, Leonidi iz Lava, Geminidi iz Blizanaca i tako dalje. No, ima nekih iznimki. Kvadrantidi su, primjerice, nazvani po ukinutom zviježđu “Zidni kvadrant” (Quadrans muralis).
Neki se zovu po zvijezdi blizu koje je radijant. To je slučaj kada, primjerice, postoje dva meteorska roja koja dolaze iz istog zviježđa, ali u različito doba godine. Tako imamo Južne delta akvaride ljeti i Eta akvaride u proljeće*. Oba potječu iz zviježđa Vodenjaka (Aquarius), jedan pored zvijezde Delta Aquarii, drugi pored Ete Aquarii.
Ovo su dva najupečatljivija, ali Akvarida ima ukupno sedam. Postoje, recimo, Sjeverni i Južni delta akvaridi.
Međunarodna astronomska unija na službenom popisu trenutno ima 122 meteorska roja. Još uvijek se otkrivaju novi, a za neka otkrića zaslužni su i hrvatski astronomi.
Najpoznatiji meteorski rojevi
Naziv | Aktivni | Vrhunac | ZHR | Matično tijelo |
---|---|---|---|---|
Kvadrantidi | 28. 12. – 12. 1. | 3. 1. | 110 | Asteroid 2003 EH1 (?) |
Liridi | 14. – 30. 4. | 22. 4. | 18 | Komet C/1861 G1 Thatcher |
Eta akvaridi | 19. 4. – 28. 5. | 6. 5. | 50 | 1P/Halley (Halleyjev komet) |
Perzeidi | 17. 7. – 24. 8. | 13. 8. | 100 | Komet 109P/Swift-Tuttle |
Orionidi | 2. 10. – 7. 11. | 21. 10. | 20 | 1P/Halley (Halleyjev komet) |
Sjeverni tauridi | 20. 10. – 10. 12. | 12. 11. | 5* | Asteroid 2004 TG10 |
Leonidi | 6. – 30. 11. | 17. 11. | 10** | Komet 55P/Tempel-Tuttle |
Geminidi | 4. – 20. 12. | 14. 12. | 150 | Asteroid 3200 Faeton |
* – Taurida ima malo, ali su prilično spori i sjajni uz visok udio vatrenih kugli.
** – Inače prilično neupadljivi, Leonidi približno svake 33 godine naprave pravu meteorsku oluju. Sljedeći put se očekuje 2033. godine.
Poveznice
Popis meteorskih rojeva – službeni popis Međunarodne astronomske unije.
Kalendar meteorskih rojeva na stranicama IMO (International Meteor Organization).
Sličan kalendar ima i American Meteor Society. Tu je i godišnji pregled.
Globalna meteorska mreža – praćenje aktivnosti meteora u stvarnom vremenu. Velikim dijelom hrvatski proizvod.