Mjesečeva duga ili duga na mjesečini je duga koja se vidi noću. Umjesto Sunčeve, stvara ju Mjesečeva svjetlost. Prilično je rijetka jer Mjesec mora biti oko pune faze da bi se vidjela. Manje je sjajna od dnevne duge.
Halo, duga, razni lukovi i slične pojave koje nastaju u kapljicama vode ili kristalićima leda.
Mjesečeva duga ili duga na mjesečini je duga koja se vidi noću. Umjesto Sunčeve, stvara ju Mjesečeva svjetlost. Prilično je rijetka jer Mjesec mora biti oko pune faze da bi se vidjela. Manje je sjajna od dnevne duge.
Parhelijska kružnica optička je pojava iz obitelji haloa. To je blijeda kružnica bez boje koja se vidi oko cijelog neba, uvijek na istoj kutnoj visini kao i Sunce. Kad je Sunce visoko, vidi se kao prsten prema zenitu.
Cirkumhorizontski luk optička je pojava iz obitelji haloa. To je luk dobro izraženih boja, uvijek paralelan s horizontom. Može se vidjeti samo kad je Sunce 58° visoko ili više.
Cirkumzenitni luk optička je pojava iz obitelji haloa. To je sjajan luk vrlo izraženih boja visoko na nebu. Središte luka okrenuto je prema Suncu, a opisan je oko zenita.
Svjetlosni stupovi optičke su pojave iz obitelji haloa u obliku okomitih svijetlih područja iznad i ispod izvora svjetlosti. Nastaju lomom i odrazom svjetlosti na kristalićima leda u obliku pločica.
Opisani halo optička je pojava iz obitelji haloa. To je blijedi oval ili oblik “leptirovih krila” oko Sunca, nastao spajanjem tangentnih lukova. Kad je Sunce visoko, poklapa se s halom polumjera 22°.
Tangentni lukovi optičke su pojave iz obitelji haloa. Vide se iznad i ispod haloa polumjera 22 stupnja. Njihov izgled ovisi o kutnoj visini Sunca iznad horizonta.
Pasunca ili lažna sunca, parheliji, optička su pojava iz obitelji haloa. Vide se kao sjajne mrlje s lijeve ili desne, često obje strane Sunca. Mogu biti vrlo blistava i imati jarke boje.
Halo je veliki svijetao prsten oko Sunca ili Mjeseca. Nastaje lomom svjetlosti na kristalićima leda u atmosferi. U širem smislu obuhvaća čitav niz srodnih pojava: druge prstenove i kružnice, lukove, lažna sunca i svjetlosne stupove.
Treperenje zraka prividno je titranje i izobličavanje objekata promatranih iznad zagrijane Zemljine površine. Turbulentno gibanje slojeva zraka uzrokuje česte promjene načina loma svjetlosti. Zbog toga se mijenjaju smjer i intenzitet dolazne svjetlosti.
Zeleni bljesak kratkotrajna je pojava zelene boje na gornjem dijelu zalazećeg Sunca. Obično je to posljednja zraka Sunca prije nego što nestane ispod horizonta. Nastaje lomom svjetlosti i zračnim zrcaljenjem.
Razni oblici Sunca na zalasku mogu se vidjeti u različitim atmosferskim uvjetima. Donje zrcaljenje stvara tzv. etruščansku vazu, a temperaturna inverzija razlomljeno Sunce. Postoje i drugi, rjeđi oblici.
© 2021. - 2024. Marko Posavec. Sva prava pridržana, ako nije drugačije naznačeno.
Obratite pozornost na pravila i uvjete korištenja.
Fotografije nije dopušteno preuzimati bez dozvole njihovih autora.