Pasunca – lažna sunca

Pasunca ili lažna sunca, parheliji, optička su pojava iz obitelji haloa. Vide se kao sjajne mrlje s lijeve ili desne, često obje strane Sunca. Mogu biti vrlo blistava i imati jarke boje.

Ista ova pojava, samo na Mjesečevoj svjetlosti, zove se lažni mjesec ili paraselena.

Naziv na engleskom: sun dogs / sundogs, parhelia, mock suns
U slučaju Mjeseca: moon dogs / moondogs, paraselenae (u jednini paraselene), mock moons

Pasunca su vjerni Sunčevi pratitelji. Mogu se vidjeti prilično često, oko 22 stupnja lijevo i desno od niskog Sunca. Stručno se zovu parheliji, a Gelo i dr. u Meteorološkom pojmovniku i višejezičnom rječniku (2005.) daju prednost terminu lažna sunca. Naziv pasunce nema veze sa psima; pa– je arhaični prefiks koji znači da je nastavak riječi imitacija nečega. No, zgodno je jer se neobično poklapa s engleskim sundog.

Kako god ih zvali, pasunca su uz halo polumjera 22° najčešća pojava iz obitelji haloa. Ako znate kako ih tražiti, u prosjeku ih možete vidjeti jednom ili dvaput tjedno. Najlakše se vide kada je Sunce nisko; tada su 22 stupnja lijevo i desno od njega. Kad je Sunce na većoj visini iznad horizonta, pasunca su dalje od njega. Ovdje je objašnjeno zašto. Prema Suncu su crvene boje, prema van plave. Mogu biti vrlo sjajna, a mogu biti i samo male, šarene mrljice na nebu.

Kako nastaju pasunca

Pasunca se mogu vidjeti zajedno s halom promjera 22 stupnja, no to nije pravilo. Zapravo je halo često blijed kad se pasunca dobro vide. Vrijedi i obrnuto: sjajan 22° halo ne mora imati sjajna pasunca. To je zato što ih stvaraju različiti kristali. Dok 22° halo nastaje prolaskom svjetlosti kroz kristale leda u obliku stupića, za pasunca su zaslužne pločice.

Više o vrstama kristala leda u atmosferi

Pasunca nastaju prolaskom Sunčeve svjetlosti kroz kristaliće leda u obliku šesterostranih prizmi. Ti kristalići imaju široke baze i relativno kratke stranice, stoga su u obliku pločica. Zbog otpora zraka, pločice se orijentiraju tako da im je baza gotovo paralelna s horizontom. Svjetlost ulazi u jednu od bočnih stranica i izlazi kroz drugu; ne susjednu nego onu sljedeću. Ta sljedeća je pod kutem od 60° u odnosu na ulaznu. Dakle, vrlo slično kao kod haloa promjera 22 stupnja.

Međutim, budući da su kristali koji stvaraju lažna sunca pločice i k tome horizontalno orijentirani, zrake svjetlosti koje se u njima prelome ne mogu do nas doći baš iz svih smjerova. Mogu doći jedino odande gdje zrake svjetlosti nastavljaju put u istoj horizontalnoj ravnini – ravno lijevo i ravno desno od Sunca. Zato se vide na tim mjestima. Bliže su Suncu kad je nisko, dalje od njega kad je visoko.

Pritom dolazi do loma pa i rasipanja svjetlosti. Crvena se lomi slabije od plave, stoga je pasunce prema unutra crvenkasto, a prema van plavičasto. Može imati i druge boje, poput zelene.

Više o tome kako nastaju lažna sunca

Izdužena pasunca

Lažna sunca ponekad nisu samo mrlje. Pogotovo kad su sjajnija, znaju biti okomito izdužena u male i veće lukove nalik zagradama. Ovdje je spektakularan primjer.

Uzrok tome je činjenica da kristali u obliku pločica rijetko kad baš miruju u atmosferi. Često se njišu ili lelujaju dok lepršaju dolje. Pritom im se, jasno, malo mijenja nagib, a s promjenom nagiba mijenja se i kutna visina zraka svjetlosti koje u njih ulaze i iz njih izlaze. Tako se onda svjetlost širi gore i dolje pa pasunce ispada izduženo.

Takav učinak stvaraju veći kristali. Manji kristali su aerodinamički stabilniji i stvaraju manja pasunca.

Osim toga, pasunca se često šire i horizontalno. Odnosno, umjesto da se naglo prekinu prema van, lagano blijede i postupno nestaju. Ponekad se može vidjeti parhelijska kružnica koja prolazi kroz njih i Sunce. To horizontalno proširenje nastaje zbog kuta minimalnog otklona u kristalima. Svjetlost prelomljena u kristalima ne može izaći pod kutem manjim od oko 22° – to je dakle minimalni otklon. No, nešto svjetlosti izlazi pod većim kutevima. Zato pasunce prema van nema tako oštru granicu kao prema unutra.

Bijeli repovi

Pasunca ponekad imaju bijele repove. Uglavnom se slabo zamjećuju, osobito kada se vidi parhelijska kružnica pa se stope s njom. Evo primjera:

Taj bijeli rep nastaje od manje idealnih putanja svjetlosti kroz ledene kristaliće. Najsjajniji dio pasunca čine zrake koje prolaze oko kuta minimalnog otklona, na isti način na koji nastaju najsjajniji dijelovi haloa. Te su zrake simetrične: izlaze iz kristala pod kutem pod kojim su i ušle. No, zrake mogu slijediti puno drugih putanja kroz kristal. Osim toga, mogu se i reflektirati unutar kristala pa tek onda izaći. Ta mješavina manje urednih putanja svjetlosti, u kojoj se izgube boje nastale refrakcijom, daje pasuncima ove bijele repove. Više o tome, s ilustracijama.

Pasunca u raznim oblicima