Plavi Mjesec
Plavi Mjesec naziv je za treći pun Mjesec u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. U novije vrijeme tako se zove drugi pun Mjesec u jednom kalendarskom mjesecu. Nije stvarno plave boje; to može biti samo u posebnim atmosferskim uvjetima.
Naziv na engleskom: Blue Moon
Plavi Mjesec jedan je od onih naziva na koje ćemo svako toliko naletjeti na nekom portalu. “Neponovljiv fenomen”, “Mjesec će večeras biti poseban”, “Ne propustite Mjesec noćas, evo i zašto, evo i kada” i tako dalje. Često se druži sa Supermjesecom, krvavim Mjesecom i ostalim Mjesecima. Uostalom, 2018. smo imali “krvavi plavi Supermjesec”. Kako je izgledao? Pa… kao Mjesec.
Suvremena definicija kaže da je plavi Mjesec drugi pun Mjesec u jednom kalendarskom mjesecu. Mjesečev ciklus – vrijeme od mlađaka do mlađaka, ili od uštapa do uštapa – traje 29 i pol dana. Stoga je, naravno, moguće ponekad u kalendarskom mjesecu imati dva puna Mjeseca. No, ta je interpretacija zapravo pogrešna i to nije izvorno značenje plavog Mjeseca.
Izvorni plavi Mjesec
Nebeske su pojave u prošlosti bile značajnije za svakodnevni život nego što su to danas. Prije svega za poljoprivredu; bilo je važno znati kada nešto sijati ili žeti. Mjesečeve mijene bile su jedan od načina za to. Kako bi ih lakše pratili, ljudi su svakom punom Mjesecu nadjenuli imena. Popularizirali su ih sjevernoamerički almanasi za ratare. Najpoznatiji od njih bio je Maine Farmer’s Almanac.
Sve je to bilo sjajno, no ljudski kalendar nije uvijek baš u skladu s prirodom. Budući da kalendarski mjesec ne traje jednako kao i Mjesečev ciklus, ponekad* se dogodi da godina nema 12 već 13 punih Mjeseca. I ako tih dvanaest već ima imena, u skladu s dobom godine u kojem se pojavljuju, što onda s trinaestim?
Svake dvije-tri godine. Odnosno, sedam puta u 19 godina. Vidi Metonov ciklus.
Tako je uveden plavi Mjesec – Mjesec koji je viška. No, to nije bio drugi uštap u kalendarskom mjesecu. Kako bi ostali puni Mjeseci vjernije zadržali značenja svojih imena, uštap viška nije se računao na razini mjeseca ili godine već tromjesečja, odnosno godišnjeg doba. Inače bi treći pun Mjesec u godišnjem dobu došao prerano i njegovo se ime možda ne bi poklapalo sa stanjem prirode u to vrijeme.
Plavi Mjesec stoga je treći pun Mjesec u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. Jedno godišnje doba otprilike je četvrtina godine; traje oko tri mjeseca. Obično, dakle, ima tri uštapa. Kada ih, međutim, ima četiri – zbog ranije spomenute razlike u trajanju Mjesečevog ciklusa i kalendarskog mjeseca – onda taj treći nema svoje tradicionalno ime nego se zove plavi Mjesec. Tako onaj sljedeći, posljednji u godišnjem dobu, nosi svoje redovno ime koje bolje odgovara dobu godine u kojem se pojavljuje.
Uskrsna veza
Ovakav plavi Mjesec nije uveden samo radi prirode i poljoprivrede. Naime, u kršćanstvu se datum Uskrsa računa upravo na temelju punog Mjeseca. Uskrs je prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Katolička Crkva definira to ovako: “Uskrs je prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom”*.
Crkva ignorira astronomski ekvinocij i za ove potrebe koristi fiksni datum 21. ožujka. Proljetni ekvinocij češće je 19. ili 20. ožujka. Zadnji put je 21. ožujka bio 2007., a sljedeći put će biti tek 2101. godine. Izvor
Neka od imena punog Mjeseca bila su vezana uz Uskrs i korizmu. Posljednji zimski uštap tada se zvao korizmeni Mjesec i morao je biti u korizmi. Prvi proljetni bio je uskršnji Mjesec ili Mjesec jaja. Bilo je važno da ta dva puna Mjeseca ne izgube svoja imena i to je Maine Farmer’s Almanac posebno naglašavao. Uvođenje plavog Mjeseca osiguralo je da se uštapi oko Uskrsa zovu kako je propisano.
Eto još jednog razloga zašto se možda 13 smatrao nesretnim brojem.
Dodatna komplikacija
Almanah za farmere iz Mainea godišnja doba nije računao po njihovim astronomskim počecima i završecima (ekvinocijima i solsticijima) nego po tropskoj godini. To je vrijeme između dva Sunčeva dolaska u proljetnu točku na nebeskoj sferi. Traje približno 365 dana, 5 sati, 48 sati i 45 sekundi. Vrijeme koje je potrebno Zemlji da obiđe oko Sunca je 365 dana, 6 sati, 9 minuta i 9,76 sekundi. Razlika nastaje zbog precesije ekvinocija. Gregorijanski kalendar usklađuje te dvije godine uvođenjem dodatnog dana u prijestupnim godinama.
Dakle, almanah iz Mainea godišnja je doba računao podijelivši tropsku godinu na četiri dijela. To daje četiri godišnja doba jednakog trajanja, što astronomski ne odgovara stvarnosti. Danas se pri određivanju plavog Mjeseca koriste astronomska godišnja doba.
Moderni plavi Mjesec
Za ovaj suvremeni plavi Mjesec kao drugi uštap u kalendarskom mjesecu zaslužan je časopis Sky & Telescope. Povijest te pogrešne interpretacije koja je zapravo postala suvremeni plavi Mjesec detaljno je opisana u ovome članku.
U ožujku 1946., Sky & Telescope objavio je članak “Once in a Blue Moon” autora Jamesa H. Pruetta. Pruett je bio astronom amater i pisao je za S & T o raznim temama. U tekstu o plavom Mjesecu napisao je: “Sedam puta u 19 godina imali smo – i imamo – 13 punih Mjeseca u godini. To daje 11 mjeseci s po jednim uštapom i jedan s dva. Taj drugi u mjesecu, kako sam ja to shvatio, zvao se plavi Mjesec.” Dakle, Pruett je pogriješio.
Namjerno ili ne, Sky & Telescope prihvatio je Pruettovu interpretaciju u sljedećim godinama. Dodatnu popularnost dala joj je radijska emisija StarDate iz 1980., ali vjerojatno ju je najviše proširila društvena igra Trivial Pursuit koja je u svoje izdanje iz 1986. uvrstila pitanje: “Kako se zove drugi puni Mjesec u jednom kalendarskom mjesecu?” Odgovor je bio plavi Mjesec.
Tako je nastao moderni plavi Mjesec, lakše objašnjiv i medijski popularniji.
Dvije definicije plavog Mjeseca
Sezonski plavi Mjesec je onaj po starom pravilu: treći u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. Može se pojaviti samo u veljači, svibnju, kolovozu ili studenom, dakle oko mjesec dana prije ekvinocija i solsticija.
Kalendarski plavi Mjesec je onaj po novom pravilu: drugi u kalendarskom mjesecu. Može biti u bilo kojem mjesecu osim u veljači, koja traje kraće od Mjesečevog ciklusa.
Koji je ispravan?
Kako tko želi. Tehnički, ispravna je stara definicija da je plavi Mjesec treći u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. To je bila izvorna ideja iza plavog Mjeseca i u tu je svrhu osmišljen.
No, ova novija definicija s nama je već jako dugo. Široko je poznata postala nakon 1986. i karte s pitanjem u Trivial Pursuit, što znači da je u svjetskim medijima već gotovo 40 godina. Koriste ju i astronomi amateri i popularizatori znanosti, nekad usporedno s izvornom, nekad ne.
Većina naprosto prihvaća obje, poput timeanddate.com. Kad se piše o plavom Mjesecu, napomene se je li sezonski ili kalendarski. Tako je, na primjer, plavi Mjesec 31. kolovoza 2023. kalendarski plavi Mjesec. Drugi je u kolovozu (prvi je bio prvog dana u mjesecu), ali ljeto 2023. nema četiri puna Mjeseca. Sljedeći sezonski plavi Mjesec dolazi nam 19. kolovoza 2024.
Zašto se zove baš plavi
Izraz “plavi Mjesec” stariji je od astronomske definicije plavog Mjeseca. U prvom poznatom spomenu značio je nešto apsurdno, otprilike u smislu “žele nas uvjeriti da je Mjesec plav!” U nešto kasnijim zapisima, plavi Mjesec bio je sinonim za “nikada”, kao naše Sveto Nigdarjevo ili “kad na vrbi rodi grožđe”. Onda se pokazalo da Mjesec ponekad ipak može biti doslovno plav (vidi sljedeće poglavlje) pa je “nikad” postalo “vrlo rijetko”, nešto što se povremeno dogodi. To je današnje značenje engleske fraze once in a blue Moon.
Postoji i koktel koji se tako zove.
Može li Mjesec stvarno biti plav?
Može. To je vrlo rijetko, ali čestice određenih veličina u atmosferi mogu raspršiti crvenu iz Mjesečeve svjetlosti pa nam može izgledati plav.
Za to su obično zaslužne vulkanske erupcije ili veliki šumski požari. Mjesec je, primjerice, poplavio nakon katastrofalne erupcije Krakataua 1883., a postoje izvještaji da su isti učinak uzrokovali Mount St. Helens 1980. i Pinatubo 1991. godine. Zalasci Sunca bili su zelenkasti, a Mjesec plavkast. Slično se dogodilo i nakon velikih šumskih požara u Švedskoj i Kanadi 1950. i 1951.
Čestice prisutne u atmosferi raspršuju Sunčevu svjetlost. Molekule zraka daju nam plavo nebo. Krupnije čestice – prašine, pepela, čađe… – stvaraju drugačije efekte. Da bismo vidjeli plavi Mjesec (ili, naravno, plavo Sunce), čestice moraju biti mrvicu veće od valne duljine crvene svjetlosti; promjera oko jednog mikrometra. (Valna duljina crvene svjetlosti je oko 0,75 mikrometara). Te će čestice značajno raspršiti crvenu svjetlost, ali neće puno utjecati na plavu. Stoga će nam Mjesec i Sunce, gledani kroz sloj takvih čestica, izgledati plavičasti.
Ne događa se često, ali ponekad se ipak zabilježi. Once in a blue Moon, rekli bi Amerikanci. Većina šumskih požara i vulkanskih erupcija ne stvara takav optički učinak jer je materijal koji izbace u atmosferu obično mješavina puno čestica različitih veličina. Za doslovno plavi Mjesec trebaju nam, kako je rečeno, vrlo jednolike čestice točno određenih dimenzija.
Poveznice
What is a Blue Moon in Astronomy? – Kako je Sky & Telescope zakuhao cijelu priču o modernom plavom Mjesecu, na stranicama Sky & Telescopea.
Where does the phrase “Once in a Blue Moon” come from? – Također S & T, još malo o plavom Mjesecu, ovoga puta o njegovim kulturnim aspektima.
Kada je sljedeći plavi Mjesec reći će vam timeanddate.com.
