“Spljošteno Sunce“ ili “ovalno Sunce” na zalasku rezultat je loma svjetlosti u atmosferi. Zrake svjetlosti savijaju se prema dolje. Donji rub Sunca prividno je izdignut više od gornjeg dijela. Stoga nam Sunce na zalasku izgleda ovalno, a ne okruglo. Isto vrijedi i za Sunčev izlazak, kao i za Mjesec.
Spljošteno Sunce na zalasku. Premda je dijelom već ispod horizonta, jasno je da je ovalnog oblika. Snimio Marko Posavec, 15. kolovoza 2013.
Svjetlost se lomi na granicama sredstava različite gustoće. Jasno je, onda, da se lomi i u atmosferi jer gustoća zraka nije svugdje jednaka. Zrak je u pravilu najgušći uz tlo i sve rjeđi kako se penjemo u visinu. S tim promjenama gustoće lomi se i svjetlost. Njezine se zrake polako svijaju.
Taj je učinak najjači nisko nad horizontom, gdje gledamo kroz najdeblji sloj zraka. Kad gledamo lom svjetlosti u čaši vode, granica zraka i vode je oštra pa je i lom takav – iznenadan, naprasan. Atmosfera, međutim, baš i nema oštrih granica. Slojevi zraka suptilno se pretapaju jedan u drugi. Zraka svjetlosti i dalje se lomi, naravno, samo umjesto naglih “prijeloma” čini blag, dugačak luk.
Spljošteno Sunce zapravo je već zašlo
Luk svjetlosti svija se prema dolje, prema gušćem zraku. Pritom zapravo prati zakrivljenost Zemljine površine. Važna posljedica toga je da su nam objekti na nebu u stvarnosti uvijek malo niže od mjesta na kojem ih vidimo. To je dobro poznat učinak i uzima se u obzir pri astronomskim mjerenjima.
Kad donji rub Sunca na zalasku dotakne horizont, ono je zapravo već u cijelosti zašlo. Vidimo ga samo zato jer se njegove zrake svijaju u atmosferi.
Istim procesom nastaje i “spljošteno Sunce”. Zrake koje nam dolaze s donjeg dijela Sunčeva diska prolaze kroz gušće slojeve zraka pod nižim kutem i lome se jače od onih s gornjeg dijela. Drugim riječima, te su zrake svjetlosti jače svinute, a objekt prividno više podignut. Zato Sunce na zalasku izgleda spljošteno, odnosno ovalno. Isto, naravno, vrijedi i za Mjesec.
Iz istog razloga dan je dulji od noći čak i na ekvinocij. Zahvaljujući lomu svjetlosti u atmosferi, Sunce vidimo iako je ono matematički ispod horizonta.
Ilustracija loma svjetlosti u atmosferi. Kad vidimo Sunce na horizontu, ono je zapravo već zašlo. Vidimo ga jer se svjetlost svija zbog loma (refrakcije) u atmosferi. Pritom se svjetlost s donjeg ruba svija jače, jer prolazi kroz atmosferu pod malo većim upadnim kutem, i “podiže” donji rub Sunca prema gornjem. Sunce stoga izgleda spljošteno ili ovalno. Naše oko položaj viđenog predmeta smješta na tangentu upadne zrake i tako vidimo Sunce (i sve drugo) na različitom mjestu od stvarnog.
Pogledajte kako je spljošten. Ovo je izlazak punog Mjeseca 8. listopada 2025. Vidljivost je bila dobra i Mjesec je naočigled bio ovalnog, a ne okruglog oblika kad je bio tik iznad horizonta. Više fotki ovog izlaska pogledajte ovdje.
Posebno dramatično izobličavanje Mjeseca vidi se iz niske Zemljine orbite. Animacija koja slijedi sastavljena je od fotografija koje je snimio astronaut na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Zrake svjetlosti prolaze kroz atmosferu dva puta pa je i lom svjetlosti puno jači.
Da bismo pratili statistiku posjećenosti ove web stranice, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.