Virga: Oborina koja ne dolazi do tla

Piše: Marko Posavec

Virga je vidljiva oborina koja visi iz oblaka i ne dolazi do tla. Može izgledati kao pramen ili zavjesa, često zavinuta vjetrom, a ovisno o uvjetima osvjetljenja može biti svijetla ili tamna. U meteorologiji virga je dopunska odlika oblaka.

Riječ virga dolazi iz latinskog i znači “štap, grančica, izdanak”.

Pramenovi kiše koja ne dolazi do tla osvijetljeni zrakama Sunca ispod tamnih oblaka
Kiša koja ne dolazi do tla nego ostaje visjeti u visini poput zavjese. Ovo su virge. Postrance ju dramatično osvjetljavaju Sunčeve zrake. Snimio Marko Posavec, Sokolovac kod Koprivnice, 19. 3. 2013.

Oborina poput kiše ili snijega koja počne padati iz oblaka ne mora nužno stići do tla. Ovisno o visini oblaka i lokalnim meteorološkim uvjetima, putem može nestati – ishlapiti ako je tekuća ili sublimirati ako je kruta. To se obično događa ako oborina prolazi kroz suši i/ili topliji zrak, odnosno zračnu masu s višom točkom rosišta. Takva oborina ponekad može biti vidljiva na meteorološkim radarima: ako je iznad vas radarski odraz, a ništa ne pada, možda je to virga.

Fraser i Bohren u radu iz 1993. ističu da virgu ne možemo definirati kao oborinu koja isparava prije dodira s tlom jer to implicira objašnjenje pojave. Definicija je, po njima, “nagla promjena svjetline oborinskog stupca”. Ne znam koliko je to važno. Svjetska meteorološka organizacija virgu službeno definira ovako: okomiti ili nagnuti tragovi oborine spojeni s donjom površinom oblaka koji ne dosežu do Zemljine površine.

Virga se najčešće pojavljuje ispod cirokumulusa, altokumulusa, altostratusa, nimbostratusa, stratokumulusa, kumulusa i kumulonimbusa te se klasificira kao njihova dopunska odlika s kraticom vir. Primjerice, altokumulus s virgom skraćeno je Ac vir. Cirusi, cirostratusi i stratusi u pravilu ju nemaju. Često su najupečatljivije one koje padaju iz altokumulusa, kao što ćemo vidjeti u nastavku.

Mali oblaci poput altokumulusa ili manjih kumulusa s pramenovima virge mogu nalikovati oblačastim meduzama. Ako je oborina obilnija, jači visinski vjetar virgu može razvući u dugačke, gotovo horizontalne linije. Kišna virga obično je deblja i tamnija od ledene, no tu treba biti oprezan jer izgled oborinskih zavjesa, kao i oblaka, ovisi o kutu osvjetljenja i pozadini. Zimi i u proljeće mogu se vidjeti debele, bijele snježne virge, pogotovo kod pljuskovitih oborina.

Oblaci osvijetljeni niskim Suncem iz kojih se pružaju dugački pramenovi oborine koja ne dolazi do tla
Vjetar nosi dugačke trake virge praktički vodoravno, lijepo osvijetljene niskim Suncem. Ovaj prizor snimio je Vedran Senjan iznad Rijeke, 24. 9. 2025.
Altocumulus floccus virga
Među brojnim oblacima na ovoj slici najviše se ističu altokumulusi vrste floccus, grudice iz kojih vise pramenovi oborine – virga. Osim toga na slici ima i cirusa, cirokumulusa te u daljini altostratusa ili sličnih oblaka. Ovo je bio rub ciklonalnog sustava koji se nalazio daleko južnije. Snimio Marko Posavec, Koprivnica, 15. lipnja 2023.
Mali čupavi altokumulus s paperjastim zavjesama ispod sebe
Altokumulus i njegova virga. Snimio Marko Posavec, Koprivnica, 3. 7. 2025.
Virga
Virga ispod malog kumulusa. Snimio Marko Posavec, Rovinj, 28. 8. 2013.
Tamne zavjese kiše ispod debele baze oblaka
Ovo je granični slučaj jer su oborinske zavjese jako nisko, nešto njihovih kapljica možda i dolazi do tla. Izgledaju prilično dramatično. Matični oblak je kumulonimbus. Snimio Marko Posavec, Koprivnica, 10. 3. 2017.

Poveznice