Kako je Međunarodna svemirska postaja načas postala Sunčeva pjegica
Međunarodnu svemirsku postaju, skraćeno ISS od International Space Station, među ljubiteljima neba nema tko nije vidio. Noću je vrlo sjajna i graciozno klizi nebom od zapada prema istoku. Dovoljno je velika da se već jačim teleobjektivom na njoj mogu razaznati detalji. Poseban ju je doživljaj uloviti danju kako ide preko Sunca. To mi je pošlo za rukom u subotu, 27. srpnja.
Da Astrobobo nije najavio ovaj tranzit na svojoj Facebook stranici, vjerojatno ga ne bih ni primijetio, kao ni mnogi drugi. Postoje web stranice na kojima se lako mogu doznati predstojeće ovakve prilike (doći ćemo do toga), ali treba steći naviku redovito ih provjeravati. Osim toga, ISS povremeno mijenja orbitu pa prognoze preleta dalje u budućnosti nisu suviše pouzdane.
ISS je prilično velika, ali je vrlo daleko. Oko Zemlje kruži na visini od 400-i-nešto kilometara i sretni smo kad se prelet dogodi u takvim okolnostima da joj je prividni promjer barem 30 lučnih sekundi. Prividno je veća što je Sunce više na nebu jer nam je tada bliže.
U ovom konkretnom slučaju, ISS je preletjela preko Sunca u 15:49 kada je Sunce bilo na kutnoj visini od oko 45 stupnjeva. Postaja je bila dosta blizu promatraču, 565 kilometara ravnom linijom, pa stoga i razmjerno velika – gotovo 50 lučnih sekundi. No, i tada je bila gotovo 40 puta manja od Sunčeva diska.
Pravac Stari Gradac
Prelet ISS preko Sunca vidi se s uskog područja na Zemljinoj površini, širokog 5 do 10 kilometara. Statistički je rijetko da će “pogoditi” baš vaš grad ili selo pa često treba otputovati nekamo u okolicu. Otišao sam prema Virovitici, točnije u Stari Gradac, i smjestio se oko 500 metara od središnje linije tranzita.
Kako to uopće snimiti? Teleskop je ispao iz igre, čini se da mi ne valja filter za Sunce. Postavio sam Nikon D500, teleobjektiv Nikkor 200-500 f/5.6 i 2x telekonverter, sve skupa na solidnoj AZ5 montaži. Naravno, otvor objektiva zaštitio sam Baaderovom AstroSolar folijom puno prije nego što mi je palo na pamet usmjeravati ga prema Suncu.
Ovo nije zezancija. Pazite svoju opremu i oči. Ne ciljajte prema Suncu ničime ako niste sigurni da je propisno zaštićeno.
Naciljao sam Sunce, namjestio postavke i pripremio fotoaparat za snimanje 4K videa. Klasično fotkanje nije dolazilo u obzir: kao prvo, mogao bih sve propustiti ako ne spazim ISS na vrijeme, a kao drugo, dok bi fotoaparat brzo uzastopce okidao slika bi se vjerojatno poprilično tresla. Tako da je izbor pao na video. Sad je samo trebalo pričekati 15:49:08*.
Mobiteli ne pokazuju uvijek vrijeme baš točno u sekundu. Windowsi znaju biti još gori. Ako vam treba točno vrijeme, možete se poslužiti recimo ovom stranicom.
ISS je došla točno po rasporedu i prozujala preko Sunca. Prelet je trajao 0,9 sekundi i iskreno, kad je prošla, uopće nisam bio siguran što je to bilo; možda neka ptica ili buba. Ostavio sam fotić da još malo snima za svaki slučaj, ali kad sam provjerio, prelet je srećom bio uhvaćen. Evo ga:
Boris ga je, naravno, također uhvatio, svakako pogledajte.
Kako znati kada ISS ide preko Sunca
U današnje doba, vrlo jednostavno. Poslužite se sjajnom web aplikacijom Transit Finder. Unesite svoju lokaciju i pretražite. Aplikacija će vam ponuditi dosta “Sun close pass” i “Moon close pass”, ali imajte na umu da su to negdje blizu vas tranziti. Zadani polumjer za pretragu je 80 kilometara od vaše lokacije, možete ga povećati ili smanjiti, ovisno o tome koliko vam se daleko putuje.
Najbolji su preleti preko Sunca koje je visoko na nebu. 45 stupnjeva je solidno – to je pola puta od horizonta do zenita – ali može i bolje. Ako se radi o preletu preko Mjeseca, Transit Finder će vam reći hoće li ISS biti osvijetljena ili u sjeni.
Nećete vidjeti nekakav spektakl, ali sama činjenica da ste uspjeli uloviti nešto toliko rijetko, sitno, brzo i kratkotrajno, sasvim egzotično… pa, to je već nešto, zar ne.
