Zrak i svjetlost

Ovo je jedno od temeljnih pitanja svih koji se imalo bave promatranjem svijeta oko sebe. Nebesko plavetnilo ima gotovo pjesničku dubinu, divno je i inspirativno, osobito kada je zrak bistar. Kako nastaje? Što je s tim raspršenjem svjetlosti? I još niz prirodnih fenomena vezanih upravo uz to.

Treperenje zraka prividno je titranje i izobličavanje objekata promatranih iznad zagrijane Zemljine površine. Turbulentno gibanje slojeva zraka uzrokuje česte promjene načina loma svjetlosti. Zbog toga se mijenjaju smjer i intenzitet dolazne svjetlosti.

Zeleni bljesak kratkotrajna je pojava zelene boje na gornjem dijelu zalazećeg Sunca. Obično je to posljednja zraka Sunca prije nego što nestane ispod horizonta. Nastaje lomom svjetlosti i zračnim zrcaljenjem.

Razni oblici Sunca na zalasku mogu se vidjeti u različitim atmosferskim uvjetima. Donje zrcaljenje stvara tzv. etruščansku vazu, a temperaturna inverzija razlomljeno Sunce. Postoje i drugi, rjeđi oblici.

Zračno zrcaljenje ili miraž odnosi se na višestruke slike udaljenih objekata nastale lomom svjetlosti. Pojavljuju se u uvjetima velikih razlika u temperaturi među slojevima zraka. Između ostaloga, zrcaljenje stvara razna izobličenja Sunca na zalasku, kao i poznati zeleni bljesak.

“Spljošteno Sunce” ili “ovalno Sunce” na zalasku rezultat je loma svjetlosti u atmosferi. Zrake svjetlosti savijaju se prema dolje. Donji rub Sunca izdignut je više od gornjeg dijela. Stoga nam Sunce na zalasku izgleda ovalno, a ne okruglo. Isto vrijedi i za Sunčev izlazak, kao i za Mjesec.

Sunčev zalazak ili zalazak Sunca trenutak je kada gornji rub Sunčeva diska dotakne horizont. To je kraj dana i početak građanskog sumraka. Nizak kut Sunčevih zraka tada stvara posebnu, žarko obojenu svjetlost.