Razno

Bablje ljeto ili miholjsko ljeto razdoblje je neuobičajeno toplog, suhog i lijepog vremena nakon jesenskog ekvinocija. Uz sunce i toplinu, obilježja su mu i rojevi mušica te brojne niti paučine koje lete zrakom i prekrivaju livade i polja. Dođe li kasnije u godini, zove se i martinjsko ljeto.

Još jednom, ista priča. Zanimljiv nebeski događaj napuhuje se do besvijesti i ilustrira bezočnim lažima. Što nas to čeka krajem veljače i je li to uistinu “parada planeta”?

Čujemo li buku avionskih motora glasnije u određenim uvjetima? Ljudi ponekad pričaju da su avioni na velikoj visini glasniji noću, kad pada kiša ili kad je oblačno. Nedavno se o tome priopćenjem oglasilo i Ministarstvo obrane. Što se događa sa zvukom noću, kad je oblačno, kad puše vjetar…?

Jeste li čuli za nevjerojatnu trostruku konjunkciju Mjeseca, Venere i Saturna? Navodno će se na jutarnjem nebu 25. travnja posložiti u oblik “smješka”. Neće se dogoditi. To je još jedna izmišljotina nekoga žednog senzacije i gladnog klikova. Konjunkcija stiže, ali ni blizu takva kakvom se prikazuje u medijima.

Internetom opet kruži priča o nekakvom “velikom poravnanju” pet, šest, sedam ili koliko već planeta. Prošlo je jedva šest mjeseci od zadnje takve podvale. Evo malo više detalja o ovoj i sličnim takvim dubiozama.

Meteori, sateliti i zrakoplovi imaju nešto zajedničko: ostavljaju svijetle tragove na fotografijama noćnog neba snimljenima dugom ekspozicijom. Sateliti i zrakoplovi vrlo su česti, meteore je ipak teže uhvatiti. Budući da su im “svjetlosni potpisi” slični, mnogi sateliti i zrakoplovi, u želji autora za slavom, bivaju proglašeni meteorima. Ovdje je kratak vodič kako ih prepoznati.

Astrofotografija je posebno područje fotografije o čijim se kriterijima autentičnosti mogu voditi rasprave beskonačne poput samog svemira. Ipak, jedno bi pravilo iz opće fotografije trebalo važiti i za nju: da su nebo i zemlja dio istog kadra, odnosno da su istih relativnih kutnih veličina i na istim mjestima. Barem u razumnoj mjeri. “Napuhano” nebo primamljivo je jer izgleda dramatičnije. Autori to često prešute ili, suočeni s kritikom, odbijaju priznati, čak i kad su im kadrovi očito astronomski nemogući.

Mediji najavljuju da nas 3. i 4. lipnja čeka “spektakularno poravnanje planeta” na jutarnjem nebu. To je samo pseudosenzacija; možete rano ustati, ali nećete vidjeti ništa posebno. Puno ljepše okupljanje Sunčeve obitelji čeka nas u veljači 2025.

Nije lako biti suvremeni novinar. Treba skupljati stvari iz puno izvora, prevesti ih na hrvatski, staviti neki pretjeran naslov i tako par desetaka puta na dan. Ponekad* se dogodi da nemate pojma o temi članka koji prepisujete i prevodite. Tako, recimo, ispadne da “nitko nikada nije snimio zeleni bljesak“. Objavio je to Jutarnji 29. travnja. […]

Portal Istra24 16. ožujka 2024. objavio je članak o “nebeskom fenomenu” iznad Pule koji je njihova čitateljica snimila večer ranije. Sam “fenomen” i nije pretjerano zanimljiv, ali objašnjenje koje je navedeno u tekstu izuzetno je pogrešno.

Ovaj “zadarski NLO” ili kako se to moderno kaže “UAP” jedan je od onih na koje ne treba trošiti puno riječi. Možda je samo clickbait, onda je malo glupo što je ovdje. No dobro. Ovo je primjer u kakve nebuloze sve to zna otići.

“Fantomski neboder na nebu iznad Zagreba” naslov je članka objavljenog na Jutarnjem 30. travnja 2016. Navodi se “nesvakidašnji prizor” koji je “šokirao građane”. Nije se dogodilo.