Supermjesec: Veći, sjajniji i napuhan preko svake mjere
Supermjesec je neformalni naziv za puni ili mladi Mjesec blizu perigeja, točke u kojoj je najbliži Zemlji. Oko 14% je veći i oko 30% sjajniji nego kad je u apogeju, najdalje od Zemlje. Naziv se obično koristi za pun Mjesec jer je mlađak nevidljiv, osim u slučaju pomrčine Sunca. Ima više veze s medijima nego s astronomijom i, uostalom, potekao je iz astrologije.
Naziv na engleskom: Supermoon
Službeni astronomski naziv: Mjesec blizu perigeja

Mjesečeva putanja oko Zemlje nije sasvim kružna već je malo rastegnuta u elipsu. To znači da nam je Mjesec nekad bliže, nekad dalje. Prosječna udaljenost Mjeseca od Zemlje iznosi 384.400 kilometara, no može varirati između 362.600 i 405.400 km. To je dovoljno velika razlika da Mjesec bude primjetno manji kad je dalje i veći kad je bliže. Isto tako, Mjesečev perigej (točka u kojoj je najbliže Zemlji) nije uvijek na jednakoj udaljenosti. Mjesec nam je u nekoj orbiti bliže, u nekoj drugoj dalje. Isto vrijedi i za apogej (kad je najdalje od Zemlje).
Supermjesec se odnosi na taj bliži Mjesec. Obično ga tako zovemo kad je pun, jer mlađak ionako ne vidimo (osim tijekom pomrčine Sunca).
Kako je nastao supermjesec
Naziv “supermjesec” nije potekao iz astronomije već iz astrologije. Izvjestan gospodin Richard Nolle čitao je o plimama pa u nekom horoskopu 1979. godine opisao svoju ideju supermjeseca:
… mlađak ili uštap koji se pojavljuje kada je Mjesec u najbližoj točki Zemlji, ili blizu te točke (unutar 90%), u danoj orbiti. Ukratko, Zemlja, Mjesec i Sunce su na pravcu, s tim da je Mjesec najbliže Zemlji.
Richard Nolle, Dell Horoscope Magazine, 1979.
Nolle nikad nije rekao zašto je odabrao baš 90% niti taj broj ima neki poseban značaj. Kasnije je zakomplicirao stvari, rekavši da se udaljenost perigeja odnosi na prosječnu udaljenost perigeja, a ne unutar trenutne Mjesečeve orbite. Onda je računao 90% na temelju najduljih i najkraćih apsida Mjesečeve orbite tijekom Sunčeve godine… I da ne duljimo, došao do toga da je supermjesec, po njemu, svaki puni ili mladi Mjesec koji je Zemlji bliži od 368.630 km.
Različite definicije
Kako je supermjesec ubrzo postao hit u medijima, i nakon što ih je prošao prvi val gunđanja, astronomi su razmotrili njegov potencijal za popularizaciju znanosti. Tako je poznati astrofizičar Fred Espenak prihvatio Nolleovu definiciju od 90% udaljenosti perigeja, ali za svaku danu orbitu, ne za godišnji prosjek. Osim toga, draži mu je naziv “pun Mjesec u perigeju”.
Espenakovi izračuni datuma punih Mjeseca u perigeju (supermjeseca) do 2100. godine
Fergus J. Wood, geofizičar i stručnjak za plime iz čijeg je rada Nolle dobio svoju ideju, supermjesecom je smatrao uštap ili mlađak koji pada unutar 24 sata od perigeja. I nije ga zvao supermjesecom.
Časopis Sky & Telescope naveo je graničnu udaljenost od 358.884 km. Zašto tako specifičnu? To je ekvivalentno 223.000 milja. Timeanddate.com supermjesecom smatra Mjesec bliži od 360.000 kilometara. (To je ekvivalentno 223.694 milja). Vidimo koliko su definicije proizvoljne i šarolike. Naravno, jer supermjesec nije astronomski pojam i nije nikada propisno, stručno definiran.
Na ovoj stranici pratimo Espenakovu definiciju i njegove izračune.
Veličina i sjaj
Mediji vole o supermjesecu govoriti u superlativima. Tako je “najveći ove godine”, “najsjajniji ovog desetljeća” i tako dalje. No koliko je zapravo veći i sjajniji? Je li to uopće moguće zamijetiti?
Supermjesec je 14% veći i oko 30% sjajniji, ali ne od prosječnog punog Mjeseca nego od Mjeseca u apogeju, najdaljeg od Zemlje (minimjeseca ili mikromjeseca). Od prosječnog punog Mjeseca, dakle, samo je 7% veći.

Može li se ta razlika vidjeti golim okom? Može, ali nije baš jednostavno. Većina ljudi jednostavno ne obraća dovoljno pažnje na Mjesec i nebo općenito. Ali da, razlika jest vidljiva golim okom. Nije baš spektakularna, ali je vidljiva.
Godišnje obično imamo tri ili četiri supermjeseca, bilo uštapa bilo mlađaka. A što se tiče najvećeg i najsjajnijeg supermjeseca u 21. stoljeću, on nas čeka 6. prosinca 2052. Bit će na udaljenosti od 356.429 kilometara.
Utjecaj na Zemlju
Otac supermjeseca, astrolog Nolle, razvio je razne teorije katastrofe povezane s Mjesecom. Temeljio ih je na tome da supermjesec, budući da je bliže, stvara jače plime od redovnog Mjeseca. Takve se plime zovu perigejne plime i doista su nešto veće od običnih. No, na većini mjesta razlika je svega nekoliko centimetara. Osobito mogu biti izražene kad se poklope sa živim morskim mijenama, odnosno kad su Sunce, Zemlja i Mjesec na pravcu (u sizigiji).
Neki su pokušali povezati velike potrese s punim ili mladim Mjesecom u perigeju. Vremenski blizu supermjeseca dogodili su se veliki potresi u Indijskom oceanu 2004., Japanu 2011., Novom Zelandu 2016. i Iranu 2020. No, “vremenski blizu” širok je pojam. Na primjer, katastrofalni potres u Japanu dogodio se 11. ožujka 2011., a Mjesec je u perigeju bio 19. ožujka. U vrijeme potresa, Mjesec je bio 396.495 kilometara daleko; zapravo još dalje od svoje prosječne udaljenosti.
Ukratko: Dosad nije otkrivena nikakva poveznica između supermjeseca i potresa ili drugih prirodnih nepogoda na Zemlji. S obzirom na zakone fizike, ona ne bi ni trebala postojati.
Poveznice
Astropixels: Full Moon at Perigee – vrlo detaljno objašnjeno i s datumima supermjeseca do 2100. godine, iz pera Freda Espenaka.
Timeanddate.com: What Is a Supermoon and When Is the Next One? – o supermjesecu na stranici Time and Date. Oni koriste udaljenost od 360.000 kilometara kao graničnu.