Veselili smo se potpunoj pomrčini Mjeseca koju nismo vidjeli više od pet godina, neki od nas i dulje. No, zahvaljujući oblacima, samo su ju rijetki uspjeli spaziti.
Veselili smo se potpunoj pomrčini Mjeseca koju nismo vidjeli više od pet godina, neki od nas i dulje. No, zahvaljujući oblacima, samo su ju rijetki uspjeli spaziti.
Potpuna pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz Hrvatske navečer 7. rujna 2025. Bit će to prva potpuna pomrčina Mjeseca vidljiva iz naših krajeva još od srpnja 2018., ne računamo li onu iz siječnja 2019. kada je gotovo svugdje bilo oblačno.
Sjajna vidljivost, niz optičkih učinaka i prelet dalekog aviona kao bonus. Što sve možemo vidjeti na fotografijama Mjesečeva izlaska snimljenih nedavno iz Švedske.
Mjesec svakog dana izlazi u prosjeku 50 minuta kasnije nego prethodnoga. Osim toga, izlazi na različitim mjestima na horizontu. Evo zašto se to događa, na primjeru triju uzastopnih Mjesečevih izlazaka u kolovozu 2025.
Usprkos sjajnom Mjesecu, ovogodišnji pljusak meteora Perzeida ponudio nam je nekoliko zbilja krasnih zvijezda padalica. Ovo je kratak izvještaj uz najavu vrhunca aktivnosti sljedeće godine koji bi, barem što se mjesečine tiče, trebao biti bolji. Mjesec će, naime, biti ispred Sunca, a Španjolci će uživati u potpunoj pomrčini.
Najveći i najsjajniji među planetima susreli su se u zoru okruženi zimskim zviježđima, na kutnoj udaljenosti nešto manjoj od jednog stupnja. Pokraj njih proletjelo je i nekoliko Perzeida.
Najsjajniji planeti Sunčeva sustava*, Venera i Jupiter, na putu su prema divnoj bliskoj konjunkciji na jutarnjem nebu. Već su sada blizu, a u ponedjeljak pred jutro bit će još bliže. Najbliže će se jedno drugome primaknuti u utorak, 12. kolovoza. Dijelit će ih samo 52 lučne minute.
Vrhunac aktivnosti Perzeida ove se godine očekuje u noći s 12. na 13. kolovoza. Nažalost, Mjesečev ciklus ne ide nam na ruku: sjajan Mjesec izaći će brzo nakon što padne mrak i svojim sjajem “isprati” mnoge meteore s neba.
Neobična svjetlost nalik na snop reflektora pojavila se na noćnom nebu u srijedu, 23. srpnja malo iza 23 sata. Bilo je to ispuštanje goriva iz drugog stupnja Falcona 9 koji je netom postavio niz satelita u njihove orbite, među kojima i NASA-inu misiju za proučavanje učinaka Sunčevih oluja na Zemljino magnetsko polje.
Na svojoj redovnoj stazi oko Zemlje naš svemirski suputnik opet se susreo s najpoznatijim od svih otvorenih skupova. Bio je to vrlo simpatičan prizor u ugodnom zraku ljetne zore.
Međunarodna svemirska postaja proletjela je skoro ravno po sredini Sunčeva diska, između dviju skupina Sunčevih pjega. Ulovio sam taj tranzit na bilogorskom brežuljku.
Uhvatio sam Boeing 777 u preletu točno između mene i Sunca. Plus, kratak osvrt o tome zašto je ljetno podne dobro za ovakve fotografije, i zašto nije.
© 2021. - 2026. Marko Posavec. Sva prava pridržana, ako nije drugačije naznačeno.
Obratite pozornost na pravila i uvjete korištenja.
Fotografije nije dopušteno preuzimati bez dozvole njihovih autora.
Sadrži 0% AI-generiranog teksta.