Pomrčina Mjeseca 28. kolovoza 2026., za ranoranioce

Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz Hrvatske u zoru 28. kolovoza 2026. godine. Bit će to gotovo potpuna pomrčina, skoro cijeli Mjesec naći će se u Zemljinoj sjeni, no u vrijeme maksimuma pomrčine kod nas će se već daniti pa će to smanjiti doživljaj prizora. Mjesec će postati jako blijed ili možda nevidljiv, osim malog dijela na desnoj strani.

Magnituda ove pomrčine je 0,93, što znači da će 93% Mjesečevog promjera biti unutar Zemljine sjene. Sama pokrivenost Mjesečeva diska bit će nešto veća, 96,2% ukupne vidljive površine Mjeseca bit će u sjeni.

Pomrčine po običaju dolaze u parovima; dva tjedna prije ili poslije pomrčine Sunca imamo pomrčinu Mjeseca. Ili obrnuto, kako vam drago. Sunce nam se pomračilo 12. kolovoza što se iz Hrvatske vidjelo kao djelomična pomrčina pri samom Sunčevu zalasku, a ja sam bio među sretnicima koji su iz Španjolske gledali potpunu pomrčinu Sunca. Mjesec se tada našao između Zemlje i Sunca. Zaklonio nam je Sunce i mi smo se našli u njegovoj sjeni.

Sada će situacija biti obrnuta. Mjesec će se naći s druge strane Zemlje u odnosu na Sunce – drugim riječima, Zemlja će biti točno između Mjeseca i Sunca. Naš planet skupa sa svima nama zaklonit će Sunce Mjesecu. Spletom okolnosti opet će biti na zalasku, samo ovoga puta ujutro jer će Sunce biti na izlasku.

Zašto pomrčine nemamo svakog mjeseca? Zbog toga što Mjesečeva putanja oko Zemlje nije sasvim poravnata sa Zemljinom putanjom oko Sunca već je malo nagnuta u odnosu na nju. Da bi se mogla dogoditi pomrčina, Mjesec se mora naći u jednoj od točaka svoje orbite u kojima siječe ravninu u kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Te točke zovu se čvorovi. Inače prođe malo iznad ili ispod Sunca prilikom svog kruženja oko Zemlje. No, svako toliko nađe se u blizini čvora i tada imamo pomrčine.

Pomrčine Sunca i Mjeseca razlikuju se u dva bitna obilježja. Prvo, Zemlja je dosta veća od Mjeseca pa pomrčina Mjeseca traje dulje od pomrčine Sunca. Najdulje moguće trajanje potpune pomrčine Mjeseca je sat i 47 minuta; puno dulje od sedam i pol minuta koliko najviše teoretski može trajati potpuna pomrčina Sunca. Osim toga, pomrčina Mjeseca vidljiva je s velikog područja Zemlje, to jest iz svih dijelova svijeta kojima je Mjesec u to vrijeme na nebu.

Drugo, tijekom pomrčine Mjeseca on nije sasvim taman i nevidljiv kao kod pomrčine Sunca, kada je samo crni krug ispred blještavila naše zvijezde. Zemlja, naime, ima atmosferu kroz koju se provlači nešto svjetlosti skrivenog Sunca. Budući da ta svjetlost prolazi kroz dosta atmosfere, tik iznad cjelokupnog svjetskog horizonta (gledano s Mjeseca), crvene valne duljine prevladavaju i Mjesec poprima narančastu ili crvenu boju. Doslovno je obojen svim zalascima i izlascima Sunca istovremeno. Znatno je tamniji nego inače, ali nije sasvim crn.

Kao što se pomrčina Sunca može dogoditi samo kad je Mjesec u fazi mlađaka, tako se pomrčina Mjeseca može dogoditi samo kad je Mjesec pun. Ovogodišnji kolovoški pun Mjesec, “Mjesec jesetre” u popularnoj kulturi, dolazi nam u ranim jutarnjim satima petka, 28. kolovoza. Tada će se dogoditi pomrčina.

Kako promatrati ovu pomrčinu

Prvi korak: rano ustati!

Pomrčina počinje u 3:23 po hrvatskom vremenu. Mjesec, oko 20 stupnjeva visoko na jugozapadu, tada počinje ulaziti u Zemljinu polusjenu, vanjsko, manje tamno područje. Taj prvi kontakt u pravilu nije vidljiv golim okom. Tek kad Mjesec dosta zađe u polusjenu može se zamijetiti kao blago zatamnjenje jednog dijela njegovog diska.

Zemljina sjena kao općenitiji pojam dijeli se na sjenu i polusjenu zbog toga što Sunce nije točkasti izvor svjetlosti nego disk, odnosno krug. Polusjena je onaj dio u kojem Sunce nije sasvim zaklonjeno Zemljom, a sjena onaj u kojem Zemlja skriva čitavo Sunce. Gledano s Mjeseca, polusjena je faza djelomične, a sjena potpune pomrčine Sunca.

Zamjetnija faza pomrčine počinje u 4:33 kada Mjesec počinje ulaziti u Zemljinu sjenu. Pomrčina je tada već dobro primjetna golim okom: gornji lijevi dio Mjeseca očigledno je tamniji i kao da polako nestaje. Kako pomrčina odmiče, taj najtamniji dio poprima crvenkastu boju, možda s blijedim plavičastim rubom tamo gdje ozon u našoj atmosferi apsorbira crvenu. Za dubokih pomrčina Mjesec može postati toliko tamnocrven da je gotovo nevidljiv.

Vrhunac pomrčine je u 6:12:53 po hrvatskom vremenu. Hoćemo li ga vidjeti ovisi o tome gdje se u Hrvatskoj nalazimo. Istočna polovina države neće ga dočekati jer će Mjesec zaći prije toga. Pogledajte tablicu s vremenima Mjesečevog zalaska za pet odabranih gradova:

Na istoku zemlje Mjesec će dakle zaći prije vrhunca pomrčine. Potez od središnje Hrvatske do juga Dalmacije bit će “na knap” – Mjesec će tada već biti jako nisko i neće ga biti lako vidjeti – dok će sjeverna Dalmacija, Primorje i osobito Istra imati bolju situaciju. No razlika u tih par minuta neće biti velika.

Također, ova vremena zalaska Mjeseca odnose se na trenutak kada njegov gornji rub dotakne idealni astronomski horizont, dakle kada je zapravo već nestao. U praksi je takav horizont rijetko vidljiv osim s morske obale i planinskih vrhova, a tako nisko na nebu obično je i loša vidljivost zbog dima, prašine i opće atmosferske mutnoće. Mjesec će se realno izgubiti iz vidokruga prije navedenog vremena zalaska, a koliko točno, ovisi o lokalnim uvjetima.

Za promatranje pomrčine Mjeseca nije potrebna nikakva posebna oprema ni zaštita. Možete koristiti dalekozor ili teleskop, ali golo oko sasvim je dovoljno.

Kako će izgledati

Mjesec tijekom pomrčine poprima crvenu boju, kao što je ranije rečeno, zbog raspršenja svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. No, nije svaka pomrčina Mjeseca ista. Neke su svijetlije, neke su tamnije, kod nekih je izražena duboko crvena boja, a u nekim slučajevima prevladava žutonarančasta – kada Mjesec izgleda kao daleka breskva koja visi na nebu, kako je to svojedobno sročio legendarni astrofotograf Akira Fujii. To uglavnom ima veze s trenutačnim stanjem Zemljine atmosfere. Ako je puna prašine i/ili oblaka, Mjesec će biti crveniji i/ili tamniji. Ako je bistrija, Mjesec će biti svijetliji i manje crven.

Potpuna pomrčina Mjeseca koju smo vidjeli 28. rujna 2015. bila je među tamnijima. Također se događala ujutro, pred Mjesečev zalazak. Nisam ju fotkao niti planirao promatranje jer je bilo oblačno i prognoza je bila loša, ali ipak sam ustao i pogledao kroz prozor. Neočekivano, bilo je rupa u naoblaci – ali Mjeseca nigdje na vidiku, dok se nisam skoncentrirao i uspio ga spaziti. Bio je izuzetno taman, jedva vidljiv. Tome su vjerojatno doprinijeli i tanki oblaci, no svejedno je bio baš dojmljiv prizor. Nije potrajao jer su oblaci uskoro ipak prevladali.

E sad, mi tu imamo dodatnu komplikaciju. Kako će pomrčina napredovati i Mjesec postajati sve tamniji i crveniji, nebo oko njega postajat će sve svijetlije. Dio Mjeseca koji je potpuno u sjeni tako će izgubiti kontrast i, možda, postati sasvim nevidljiv ususret svitanju. Tako da možda od čitavog Mjeseca ostane samo komadićak, mali blijedi srp s desne strane, jedini njegov dio koji nije u potpunoj sjeni nego u polusjeni. No, tko zna. Nema druge nego čekati i vidjeti.

Ovako je, primjerice, izgledala pomrčina Mjeseca 16. svibnja 2022. Bila je potpuna, ali iz Hrvatske samo djelomična: Mjesec je zašao prije potpune faze pomrčine:

I naravno, kao i kod nedavne pomrčine Sunca, potreban vam je nizak zapadni horizont. Ovoga puta ne morate tražiti neki veliki mrak jer će se nebo ionako daniti, samo se pobrinite da vam prema zapadu ne smetaju zgrade, brda ili krošnje stabala.

Sam početak pomrčine, ulazak u polusjenu, nije nešto posebno zanimljiv. No, nađete li se vani oko 3:30, možete potražiti Saturn, oko 40 stupnjeva gore lijevo od Mjeseca, na pola neba u smjeru juga. Na istoku će tada izlaziti Orion, a lijevo od njega, u Blizancima, žarit će se crveni Mars. Oko 4:30 nisko na istoku-sjeveroistoku pojavljuje se i Jupiter.

Sunce gore, Mjesec dolje

Kad već ispraćamo pomračeni Mjesec pod horizont, možemo dočekati i izlazak Sunca s druge strane neba. Kad bismo imali idealnu vidljivost i savršeno ravan horizont, teoretski bismo mogli uloviti prve Sunčeve i posljednje Mjesečeve zrake u isto vrijeme.

Nakon ove pomrčine

Sljedeće dvije pomrčine Mjeseca za nas će biti vrlo skromne i ne baš zanimljive za promatranje. 20. veljače 2027. imamo polusjensku, što znači da će Mjesec samo blago potamniti. 12. siječnja 2028. Mjesec će samo okrznuti sjenu, dakle ista stvar. Ona 6. srpnja 2028. bit će zanimljiva jer će Mjesec izaći djelomično pomračen i to na način da će mu “faliti” gornji dio pa će to biti zgodan prizor.

No, za cijelu potpunu fazu pomrčine vidljivu iz Hrvatske morat ćemo se strpiti do Stare godine 2028. Totalitet će početi ubrzo nakon Mjesečeva izlaska i pomrčina će biti lijep uvod u doček nove 2029.

Poveznice

• Zvjezdarnica Zagreb najavljuje pomrčinu, imat će i promatranje za zainteresirane
• AU Zadar organizira promatranje s Pozdrava Suncu (FB link)
• Bob King o ovoj pomrčini za Sky & Telescope
• Pomrčine Mjeseca vidljive iz Hrvatske do 2040.