Počela je sezona noćnih svjetlećih oblaka
Noćni svjetleći oblaci, prvi ove sezone, opaženi su jutros prije svitanja iz susjedne Mađarske. Još su uvijek nisko nad obzorom i slabo vidljivi. U nadolazećim danima i tjednima možda će nam prirediti neku ljepšu predstavu.

Noćni svjetleći oblaci još se zovu i noktilucentni oblaci, skraćeno NLC. Najviši su oblaci u Zemljinoj atmosferi. Nalaze se gotovo na rubu svemira, više od 80 kilometara iznad tla. To su zapravo tanki pramenovi ledenih kristalića, donekle nalik cirusima. U mezosferi se stvaraju samo kada je gore najhladnije, a to je svake godine oko ljetnog solsticija. Nije greška. Dok se niži slojevi atmosfere ljeti griju, mezosfera se hladi. Kada temperature padnu ispod -123°C, mogu nastati noćni svjetleći oblaci.
Budući da su tako tanki, ne možemo ih vidjeti danju. No, kada Sunce potone nekih 6 do 16 stupnjeva ispod obzora, osvjetljava ih odozdo. Oko promatrača je tada već prilično mračno, nebo također potamni i tada ih se može spaziti. Ostaju vidljivi u dubokom sumraku, kada su svi niži – troposferski – oblaci potpuno tamni.
Možemo ih vidjeti 30 – 60 minuta do dva sata nakon zalaska ili u istom periodu prije izlaska Sunca. Nakon što Sunce zađe i ako je nebo vedro, obratite pozornost na sjeverozapadni horizont (sjeveroistočni ako gledate prije svitanja). Ako spazite tanašne srebrnkaste ili električno plave pramenove, a svi drugi oblaci su tamni, vjerojatno gledate noćne svjetleće oblake.

Sunce im smeta
Da bi ledeni kristalići koji tvore noćne svjetleće oblake mogli nastati, temperatura u mezosferi mora biti izuzetno niska. Taj proces može otežati Sunce. U vrijeme oko vrhunaca ciklusa Sunčeve aktivnosti, otprilike svakih 11 godina, pojačano zračenje naše zvijezde može povećati temperaturu u gornjoj atmosferi.
Više o tome na SpaceWeather.com
Ne treba puno podsjećati na izuzetnu Sunčevu aktivnost koja je obilježila svibanj. Snažna geomagnetska oluja koja je pogodila Zemlju u noći s 10. na 11. svibnja donijela nam je uistinu povijesnu polarnu svjetlost. Vjerojatno je utjecala i na temperaturu u mezosferi, a time i na relativno kasniji početak sezone noćnih svjetlećih oblaka.
Ipak, to ne znači nužno da će cijela ova sezona biti loša. Na pojave noćnih svjetlećih oblaka utječu i druge stvari i cijela priča oko njih još uvijek nije posve temeljito istražena. Naposljetku, sve do drugog desetljeća 21. stoljeća bili su praktički nepoznata pojava na našim zemljopisnim širinama – a sada gotovo da nema ljeta kada se ne vide. Bilo kako bilo, ove su godine prvi put satelitski primijećeni 25. svibnja, a s tla (iz Škotske) 3. lipnja.
Više o noćnim svjetlećim oblacima čitajte u ovom tekstu. Ovdje pogledajte kronologiju njihovih dosad poznatih opažanja iz Hrvatske. Posebno su spektakularni bili 2019. i 2020. godine. Jutros su opaženi iz Mađarske, svega nekoliko kilometara od hrvatske granice. To znači da smo ih i mi mogli primijetiti da smo bili budni. (I da smo znali što tražiti, budući da su još uvijek bili skromni).
Prijave opažanja noćnih svjetlećih oblaka pratite na SpaceWeather.com te u Facebook grupama Noctilucent Cloud Watch i Noctilucent clouds around the world. Njihovu je pojavu, međutim, zasad nemoguće prognozirati. Gledajte poslije zalaska i prije izlaska Sunca i možda ih spazite.