Počela je sezona noćnih svjetlećih oblaka

Piše: Marko Posavec

Noćni svjetleći oblaci, prvi ove sezone, opaženi su jutros prije svitanja iz susjedne Mađarske. Još su uvijek nisko nad obzorom i slabo vidljivi. U nadolazećim danima i tjednima možda će nam prirediti neku ljepšu predstavu.

Prvi noćni svjetleći oblaci u sezoni 2024.
Prvi noćni svjetleći oblaci u sezoni 2024. Foto: Andrea Bali, Zalaegerszeg, Mađarska, 7. 6. 2024.
Noćni svijetleći oblaci na kameri iz sela Homokkomárom u Mađarskoj
Noćni svijetleći oblaci na kameri iz sela Homokkomárom u Mađarskoj. Izvor: Időkép.
Foto: Andrea Bali, Zalaegerszeg, Mađarska, 7. 6. 2024.

Noćni svjetleći oblaci još se zovu i noktilucentni oblaci, skraćeno NLC. Najviši su oblaci u Zemljinoj atmosferi. Nalaze se gotovo na rubu svemira, više od 80 kilometara iznad tla. To su zapravo tanki pramenovi ledenih kristalića, donekle nalik cirusima. U mezosferi se stvaraju samo kada je gore najhladnije, a to je svake godine oko ljetnog solsticija. Nije greška. Dok se niži slojevi atmosfere ljeti griju, mezosfera se hladi. Kada temperature padnu ispod -123°C, mogu nastati noćni svjetleći oblaci.

Budući da su tako tanki, ne možemo ih vidjeti danju. No, kada Sunce potone nekih 6 do 16 stupnjeva ispod obzora, osvjetljava ih odozdo. Oko promatrača je tada već prilično mračno, nebo također potamni i tada ih se može spaziti. Ostaju vidljivi u dubokom sumraku, kada su svi niži – troposferski – oblaci potpuno tamni.

Možemo ih vidjeti 30 – 60 minuta do dva sata nakon zalaska ili u istom periodu prije izlaska Sunca. Nakon što Sunce zađe i ako je nebo vedro, obratite pozornost na sjeverozapadni horizont (sjeveroistočni ako gledate prije svitanja). Ako spazite tanašne srebrnkaste ili električno plave pramenove, a svi drugi oblaci su tamni, vjerojatno gledate noćne svjetleće oblake.

Kako vidimo noćne svjetleće oblake, ilustracija
Noćni svjetleći oblaci dovoljno su visoko da ih Sunce još obasjava kad su niži oblaci, pa i promatrač na tlu, već duboko u sjeni. Više o njima ovdje. Slika naravno nije u stvarnom mjerilu.

Sunce im smeta

Da bi ledeni kristalići koji tvore noćne svjetleće oblake mogli nastati, temperatura u mezosferi mora biti izuzetno niska. Taj proces može otežati Sunce. U vrijeme oko vrhunaca ciklusa Sunčeve aktivnosti, otprilike svakih 11 godina, pojačano zračenje naše zvijezde može povećati temperaturu u gornjoj atmosferi.

Više o tome na SpaceWeather.com

Ne treba puno podsjećati na izuzetnu Sunčevu aktivnost koja je obilježila svibanj. Snažna geomagnetska oluja koja je pogodila Zemlju u noći s 10. na 11. svibnja donijela nam je uistinu povijesnu polarnu svjetlost. Vjerojatno je utjecala i na temperaturu u mezosferi, a time i na relativno kasniji početak sezone noćnih svjetlećih oblaka.

Ipak, to ne znači nužno da će cijela ova sezona biti loša. Na pojave noćnih svjetlećih oblaka utječu i druge stvari i cijela priča oko njih još uvijek nije posve temeljito istražena. Naposljetku, sve do drugog desetljeća 21. stoljeća bili su praktički nepoznata pojava na našim zemljopisnim širinama – a sada gotovo da nema ljeta kada se ne vide. Bilo kako bilo, ove su godine prvi put satelitski primijećeni 25. svibnja, a s tla (iz Škotske) 3. lipnja.

Više o noćnim svjetlećim oblacima čitajte u ovom tekstu. Ovdje pogledajte kronologiju njihovih dosad poznatih opažanja iz Hrvatske. Posebno su spektakularni bili 2019. i 2020. godine. Jutros su opaženi iz Mađarske, svega nekoliko kilometara od hrvatske granice. To znači da smo ih i mi mogli primijetiti da smo bili budni. (I da smo znali što tražiti, budući da su još uvijek bili skromni).

Prijave opažanja noćnih svjetlećih oblaka pratite na SpaceWeather.com te u Facebook grupama Noctilucent Cloud Watch i Noctilucent clouds around the world. Njihovu je pojavu, međutim, zasad nemoguće prognozirati. Gledajte poslije zalaska i prije izlaska Sunca i možda ih spazite.