Optičke pojave

Kotač duge prizor je koji možemo vidjeti kada mali oblaci zaklone dijelove svjetlosti koja čini dugu. U duginom krugu tada nastaju praznine – sjene oblaka – i izgleda nam kao svijetli kotač s tamnim žbicama.

Prekobrojne duge istaknuti su blijedi lukovi koji se ponekad vide tik do unutarnjeg ruba glavne duge. Nastaju u relativno malim kapljicama vode jednakih veličina. U njima prevladavaju zelena, ružičasta i ljubičasta boja. Najčešće se vide pri vrhu glavne duge.

Stožac duge oblik je koji tvore zrake svjetlosti od kojih je duga sačinjena. U njegovom vrhu je oko promatrača, a baza mu je krug omeđen dugom. Os mu je usporedna sa Sunčevim zrakama koje oblikuju dugu i ide od oka promatrača do antisolarne točke.

Crvena duga rijetka je vrsta duge. Može se vidjeti kada je Sunce na samom zalasku, kada je njegova svjetlost prigušena i crvenija. Tada ni duga nema svoje klasične boje već sve idu prema crvenim nijansama.

Sporedna duga ili sekundarna duga raznobojni je luk koji se ponekad vidi oko glavne duge. Nastaje nakon dvije refleksije svjetlosti u kapljici vode. Manjeg je sjaja i većeg polumjera od glavne duge, a boje su joj obrnuto poredane.

Duga je atmosferska optička pojava u obliku raznobojnih koncentričnih lukova. Nastaje lomom, odbijanjem i rasapom zraka svjetlosti u kapljicama vode. Najčešće se vidi kada ispred promatrača pada kiša, a iza njega sja Sunce.