Sunce kad nam je blizu i kad nam je daleko

Zemlja je nekad malo bliže Suncu, a nekad malo dalje od njega. Staza našeg planeta nije kružna nego eliptična; sasvim blago eliptična, no dovoljno da napravi razliku. Možemo li zamijetiti razliku u prividnoj veličini Sunca kad smo mu bliže ili dalje? Možemo, ali samo uz pomoć tehnologije.

Točka u kojoj je Zemlja najbliže Suncu zove se perihel i dolazi nam početkom siječnja. Suprotna točka, u kojoj je Zemlja najdalje od Sunca, zove se afel i na rasporedu je početkom srpnja. Već po tome vidimo da naša godišnja doba ne ovise o udaljenosti od naše zvijezde.

Zemlja je u perihelu oko pet milijuna kilometara bliže Suncu nego kad je u afelu. To znači da bi nam Sunce moralo biti i malo veće na nebu. U medijima često čitamo kako je onaj takozvani “supermjesec” oko 14% veći. Često se i prešuti činjenica da taj Mjesec nije 14% veći od prosječnog punog Mjeseca nego od najmanjeg mogućeg punog Mjeseca, onog najdaljeg od Zemlje. Tu će razliku, realno, golim okom prepoznati samo iskusni promatrači. No, što je sa Suncem?

Sunce je puno veće od Mjeseca, ali je i puno, puno dalje. Promjer naše zvijezde iznosi gotovo 1,4 milijuna kilometara i razlika od pet milijuna kilometara Zemljine udaljenosti nije baš značajna u takvim razmjerima. Matematički, prividni promjer Sunca na našem nebu oko 3,4% je veći u perihelu nego u afelu. To je mala razlika, golim okom svakako nevidljiva. No, snimimo li Sunce istom fotografskom opremom u srpnju i siječnju, razlika će postati vidljiva:

Sunce na horizontu, kada zalazi ili izlazi, izgleda nam veće nego kad je visoko na nebu, ali to nema veze s tim koliko je daleko. To je poznata Mjesečeva iluzija, trik naše percepcije.

• Ovo je puno bolje od mene prikazao Danijel Reponj iz Virovitice. Pratite njegovu Zvjezdarnicu Apollo.
• Jednu frišku usporedbu donosi Michael Teoh iz Malezije.
• Još jednu usporedbu, ovaj put iz 2005., ima Anthony Ayiomamitis iz Grčke.