Pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026. iz Hrvatske

Pomrčina Sunca bit će vidljiva iz Hrvatske u predvečerje 12. kolovoza 2026. godine. Iz naših će krajeva to biti djelomična pomrčina u sam zalazak Sunca – Sunce će zaći djelomično zaklonjeno Mjesecom. Trasa potpune pomrčine, gdje će Mjesec u cijelosti prekriti Sunce, prolazi preko Islanda i Španjolske.

NE GLEDAJTE U SUNCE bez propisne zaštite! Nabavite posebne naočale za promatranje Sunca i odgovarajuće filtere za optičku opremu. Istina je da Sunce na samom zalasku, tik iznad horizonta, može biti dovoljno prigušeno za sigurno gledanje golim okom, ali nije uvijek tako.

Potpuna pomrčina Sunca vjerojatno je najspektakularniji od svih prirodnih fenomena. Ako možete, otputujte u Španjolsku vidjeti ju*. Ako propustite ovu, planirajte onu 2. kolovoza 2027. koja će okrznuti krajnji jug Španjolske i zatim proći sjevernom Afrikom prema Bliskom istoku. Nakon nje, sljedeća koja će proći europskim tlom dolazi nam tek 3. rujna 2081. (ne računajući prstenastu u siječnju 2028., opet na Pirenejskom poluotoku). Bit će vidljiva iz Hrvatske, onima mlađima među vama koji ovo čitate.

Možete pokušati i s Islandom, ali tamo su znatno veći izgledi da će biti oblačno.

One koji će ostati u Hrvatskoj 12. kolovoza svejedno čeka fantastičan prizor. Sunce će zaći za horizont djelomično zaklonjeno Mjesecom: imat će oblik tanjeg ili debljeg srpa, ovisno o tome gdje se nalazite. Ako će atmosferski uvjeti biti povoljni, Sunce bi na zalasku moglo biti dovoljno tamno da se taj njegov neobičan oblik vidi i golim okom. Bit će to, naravno, i sjajna prilika za fotkanje zalaska Sunca.

Samo se trebamo nadati lijepom vremenu i vedrom nebu.

Što je pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca događa se kada se Mjesec nađe točno između Sunca i Zemlje. Mjesečeva orbita nije savršeno poravnata sa Zemljinom orbitom oko Sunca; nagnuta je za oko pet stupnjeva u odnosu na nju*. Stoga je rijetko da se Mjesec nađe baš na mjestu gdje njegova orbita presijeca Zemljinu i najčešće prođe prividno iznad ili ispod Sunca na našem nebu. Inače bismo pomrčine imali svakog mjeseca, nekad i dvaput mjesečno, i bile bi nam vrlo uobičajena stvar!

… što ima implikacije za čitav niz drugih fenomena.

Povremeno se ipak dogodi da Mjesec prođe ravno ispred Sunca, kad se nađe upravo u jednoj od točaka gdje mu orbita presijeca Zemljinu orbitu oko Sunca (ekliptiku). Te točke zovu se čvorovi. Tada vidimo jednu od triju vrsta pomrčine Sunca:

• potpunu, ako Mjesec sasvim prekrije Sunce;
• prstenastu, ako Mjesec prođe ravno ispred Sunca, ali je daleko od Zemlje pa je prividno manji i ne prekrije Sunce u potpunosti;
• djelomičnu, ako Mjesec prekrije samo dio Sunca.

Postoje još i hibridne pomrčine, dijelom potpune, dijelom prstenaste.

Mjesec je oko 400 puta manji od Sunca, ali je i oko 400 puta bliži Zemlji nego Sunce. Ta sretna okolnost omogućuje nam da vidimo potpune pomrčine Sunca. A budući da se Mjesec sasvim polako udaljava od Zemlje, u dalekoj budućnosti, puno milijuna godina od danas, više neće biti potpunih pomrčina Sunca.

Koja je razlika između pomrčine i okultacije? Kad Mjesec primjerice zakloni Veneru to ne zovemo pomrčinom. To je okultacija. Svaka pomrčina ujedno je i okultacija, po definiciji – jedno nebesko tijelo zaklanja drugo – no pomrčinama zovemo situacije u kojima sjena nebeskog tijela igra značajnu ulogu. Kad Mjesec zakloni Veneru, sjena Venerine svjetlosti nema nikakvog efekta na Zemlju. Ali kad Mjesec zakloni Sunce i dio Zemlje nađe se u njegovoj sjeni, to je sasvim druga priča.

Pomrčina 12. kolovoza 2026.

Ova će pomrčina biti potpuna. Mjesečeva sjena prijeći će preko Grenlanda, zapadnog Islanda i sjeveroistočne Španjolske. Završit će na Balearskim otocima gdje će biti vidljiva u sam zalazak Sunca. Hrvatska će se nalaziti u Mjesečevoj polusjeni pa će stoga pomrčina iz Hrvatske biti vidljiva kao djelomična.

Osim toga, Hrvatska će se nalaziti na krajnjem istočnom području vidljivosti pomrčine. To znači da će nam pomrčina biti u tijeku kada će Sunce potonuti za horizont. To su zapravo jako dobre prilike za promatranje i snimanje; Sunce je na horizontu često dovoljno prigušeno atmosferskom mutnoćom da se može gledati i golim okom*.

NIJE PRAVILO. Sunce i na horizontu može biti dovoljno sjajno da vam ošteti vid, pogotovo ako koristite optička pomagala. Čuvajte oči.

Ovako je izgledala djelomična pomrčina Sunca 31. svibnja 2003., kada je Sunce izašlo djelomično pomračeno, u obliku polumjeseca (ili, kako je u zadnje vrijeme popularno, “đavoljih rogova”). Fotografije su rudimentarne, ali može se reći da su na tragu toga kako je prizor izgledao golim okom.

Kada je pomrčina vidljiva u Hrvatskoj

Prvi kontakt Mjesečevog diska sa Sunčevim dogodit će se između 19:25 i 19:30 po našem vremenu (UTC+2), ovisno o tome gdje se u Hrvatskoj nalazite. Pomrčina će za nas završiti oko pola sata do 45 minuta kasnije, ali ne zbog toga što će Mjesec napustiti Sunce nego zbog toga što će nam Zemljina vrtnja odnijeti prizor iz vidokruga: Sunce će zaći.

Zapadni krajevi Hrvatske vidjet će veću pomrčinu od istočnih. Sunce, naime, na zapadu zemlje zalazi kasnije nego na istoku pa će pomrčina imati više vremena. U trenutku kad dotakne horizont Sunce će u Osijeku i Splitu biti 48% zaklonjeno Mjesecom, u Zadru 64%, u Zagrebu 71% te u Puli 82%.

Izgled pomrčine po hrvatskim gradovima

Ovo su simulacije izgleda pomračenog Sunca netom prije zalaska za pet gradova navedenih u gornjoj tablici (vrijede i za njihova okolna područja). Sve su napravljene u Stellariumu i prikazuju izgled Sunca kad je jedan stupanj iznad horizonta.

Osijek:

Zagreb:

Split:

Zadar:

Pula:

Kako pronaći najbolje mjesto za promatranje

Budući da će se pomrčina događati neposredno prije i tijekom samog Sunčeva zalaska, prvi i osnovni preduvjet je pronaći mjesto s otvorenim pogledom na zapadni horizont. U pravilu to znači da se potrebno maknuti iz gradova. Zgrade, brda, drveće, sve će to ometati pogled. Treba vam mjesto s najnižim mogućim horizontom. Dobre opcije su morska obala ili obala nekog većeg jezera, široka otvorena polja ili – vjerojatno najbolje – brdski i planinski vrhovi.

Ako možete putovati, optimalne lokacije u Hrvatskoj vjerojatno će biti vrh Učke i obala sjeverozapadne Istre. Tamo će Sunce najkasnije zaći pa će pomrčina biti najveća – pogledajte još jednom gornje simulacije. Učka ima i prednost nadmorske visine. No, bilo koje otvoreno polje, proplanak ili jezero sasvim će dobro poslužiti. Samo se pobrinite da vam je pogled prema zapadu-sjeverozapadu što otvoreniji, bez prepreka.

I naravno tu je meteorološki faktor. Pomrčina se ne vidi kroz oblake (osim onih najtanjih). Za ljetnih poslijepodneva sjeverozapadno od Hrvatske, nad Alpama, često buknu grmljavinski kumulonimbusi; oni koji nam ponekad ostavljaju tamne sjene preko neba u sumrak. Ako će tako biti i 12. kolovoza, Sunce će zaći za te oblake puno prije nego što dođe do horizonta. Što se može. Lako je moguće da će problema s oblacima imati i oni koji otputuju u Španjolsku pokušati vidjeti potpunu pomrčinu.

Kako sigurno promatrati djelomičnu pomrčinu Sunca

Djelomičnu pomrčinu Sunca ne može se promatrati bez zaštite!

Sunce je previše sjajno da bi se moglo sigurno promatrati golim okom, kamoli kroz dalekozor, teleskop ili fotografski teleobjektiv. Samo ponekad, u uvjetima guste sumaglice, tanke naoblake, prašine ili dima u atmosferi, dovoljno je prigušeno na samom zalasku da se može nesmetano gledati bez zaštite.

Pogledajte usporedbu dvaju Sunčevih zalazaka snimljenih na istom mjestu u isto doba godine. Prvi nije sigurno gledati golim okom i pogotovo ne dalekozorom ili teleskopom, drugi jest:

Oprez je potreban i pri snimanju. Ako imate moderniji, mirrorless fotoaparat, nemate puno brige jer svjetlost ne dolazi izravno do vašeg oka. Možete jedino oštetiti senzor, što je zabrinjavajuće samo financijski, a ne i medicinski. Ako imate DSLR fotoaparat, koristite opciju live view umjesto gledanja kroz tražilo.

Za vizualno promatranje djelomične pomrčine postoje posebne naočale s folijom koja omogućuje siguran pogled na Sunce, čak i usred dana. Možete ih nabaviti u Teleskop centru ili bilo kojem drugom dućanu s astronomskom opremom. Solarni filter za fotografsku opremu možete sami izraditi od Baaderove AstroSolar folije ili naručiti neko od gotovih rješenja za vaš teleskop ili objektiv. No, pazite da ne kupujete s nekih sumnjivih stranica. Naručite direktno od proizvođača ili kod ovlaštenog distributera. Ako nemate iskustva s takvom vrstom fotografije, posavjetujte se s obližnjim astronomskim društvom ili trgovinom astronomske opreme.

Ako vam je filter imalo oštećen ili sumnjiv, ne koristite ga! Mrežnica nema osjetilne stanice za bol. Možda nećete znati da ste u problemu dok ne bude prekasno.

Nije dovoljno samo zatamniti Sunce nekim materijalom koji propušta malo svjetlosti. Sunce emitira opasno zračenje i izvan vidljivog spektra. Zbog toga se ne smiju koristiti raznorazna “uradi sam” rješenja poput fotografskog filma, začađenog stakla, maski za varenje i slično. Nemojte riskirati oštećenje vida i na vrijeme nabavite propisnu zaštitu.

Sigurna za promatranje je i metoda projekcije, kada se slika Sunca projicira na papir iza teleskopa. Ali to ipak prepustite obližnjem astronomskom društvu.

Naposljetku, ovo sve gore navedeno ne treba vas uplašiti i odvratiti od promatranja. Pomrčine su izuzetno lijepe i zanimljive, svojom rijetkom pojavom pokazuju nam složenu dinamiku sustava Sunce – Zemlja – Mjesec i otkrivaju još jedan fantastičan aspekt života na našem planetu. Gledajte ih, uživajte u njima i, ako možete, barem jednom u životu doživite spektakl potpune pomrčine.

Poveznice

• Interaktivna karta trase pomrčine, X. M. Jubier
• Trasa pomrčine na Time and Date
• Trasa pomrčine na stranicama NSO
• Puno detalja o ovoj pomrčini s posebnim naglaskom na Španjolsku, Eclipsophile (Jay Anderson)
• O pomrčini također s naglaskom na Španjolsku, Nacionalni geografski institut Španjolske. Ako se spremate u Španjolsku ovo je koristan alat za vizualizaciju pomrčine budući da je nisko na nebu, da vam ne smetaju neka brda.
• Opširno o fotografiranju pomrčina, Uli Fehr
• Pomrčina 2026. na EclipseWise, Fred Espenak (počivao u miru)