Popis zviježđa

Zviježđa su formalno određena područja neba u kojima prividni raspored zvijezda predstavlja neki motiv. Neka imaju drevno podrijetlo, a neka su imenovana u novije doba, većinom ona na južnom nebu. Međunarodna astronomska unija službeno je 1928. godine podijelila nebo na 88 suvremenih zviježđa.

Zviježđa su ujedno i praktičan način za snalaženje na noćnom nebu. Prepoznavanje njihovih uzoraka važna je vještina svakog astronoma amatera.

Asterizam je prepoznatljiva skupina zvijezda koja ne čini priznato zviježđe. Najpoznatiji asterizmi su Velika kola u Velikom medvjedu, Orionov pojas u Orionu, Pegazov četverokut, Sjeverni križ u Labudu, Srp u Lavu, Zimski šesterokut i Ljetni trokut.

Andromeda

Latinski: Andromeda, gen. Andromedae
Kratica: And
Površina: 722 kv. stup. (19.)
Najsjajnija zvijezda: Alpheratz (Sirrah), m 2.06

Okovana ljepotica sjevernog neba. Nastavlja se na Pegazov četverokut, najpoznatija po Andromedinoj galaksiji (M31). Na večernjem nebu najbolje vidljiva u studenom.

Zračna pumpa

Latinski: Antlia, gen. Antliae
Kratica: Ant
Površina: 239 kv. stup. (62.)
Najsjajnija zvijezda: α Antliae, m 4.25

Neupadljivo zviježđe južnog neba, imenovano sredinom 18. stoljeća. Na večernjem nebu najbolje vidljivo u travnju. Zastarjeli naziv: “Uzdušna sisaljka”.

Rajska ptica

Latinski: Apus, gen. Apodis
Kratica: Aps
Površina: 206 kv. stup. (67.)
Najsjajnija zvijezda: Paradys, m 3.83

Maleno zviježđe na južnom nebu, blizu južnog nebeskog pola. Nevidljivo iz Hrvatske.

Vodenjak

Latinski: Aquarius, gen. Aquarii
Kratica: Aqr
Površina: 980 kv. stup. (10.)
Najsjajnija zvijezda: Sadalsuud (β Aqr), m 2.87

Jedno od najstarijih zviježđa, od davnina povezivano s vodom. Nema sjajnijih zvijezda. Na večernjem nebu najbolje vidljivo u listopadu.

Orao

Latinski: Aquila, gen. Aquilae
Kratica: Aql
Površina: 652 kv. stup. (22.)
Najsjajnija zvijezda: Altair, m 0.76

Prepoznatljiv po skupini triju zvijezda uz lijevi rub Mliječne staze. Najbolje vidljiv u kolovozu, visoko na nebu tijekom ljeta i rane jeseni. Altair je dio Ljetnog trokuta.

Oltar

Latinski: Ara, gen. Arae
Kratica: Ara
Površina: 237 kv. stup. (63.)
Najsjajnija zvijezda: β Arae, m 2.84

Nalazi se ispod Škorpiona i nikada nije vidljiv iz Hrvatske.

Ovan

Latinski: Aries, gen. Arietis
Kratica: Ari
Površina: 441 kv. stup. (39.)
Najsjajnija zvijezda: Hamal, m 2.00

Prepoznatljiv po formaciji triju zvijezda, iako ne baš sjajnih. Manje upečatljivo zviježđe. Na večernjem nebu najbolje vidljiv u prosincu.

Kočijaš

Latinski: Auriga, gen. Aurigae
Kratica: Aur
Površina: 657 kv. stup. (21.)
Najsjajnija zvijezda: Kapela, m 0.08

Kapela je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu i u sjevernoj Hrvatskoj cirkumpolarna (nikad ne zalazi). Kočijaš je prepoznatljiv po njoj i po brojnim objektima dubokog svemira. Na večernjem nebu najbolje vidljiv zimi.

Volar

Latinski: Boötes, gen. Boötis
Kratica: Boo
Površina: 907 kv. stup. (13.)
Najsjajnija zvijezda: Arktur, m -0.04

Arktur je 4. najsjajnija zvijezda na nebu, a Izar šareni višestruki sustav. Volarov izlazak navečer na istoku znak je dolaska proljeća. Najbolje vidljiv u lipnju.

Dlijeto

Latinski: Caelum, gen. Caeli
Kratica: Cae
Površina: 125 kv. stup. (81.)
Najsjajnija zvijezda: α Caeli, m 4.45

Neupadljivo zviježđe na južnom nebu i jedno od najmanjih po površini. Vrlo nisko iznad horizonta navečer u zimi.

Žirafa

Latinski: Camelopardalis, gen. Camelopardalis
Kratica: Cam
Površina: 757 kv. stup. (18.)
Najsjajnija zvijezda: β Camelopardalis, m 4.02

Veliko, ali tamno i nezamjetno zviježđe sjevernog neba.

Rak

Latinski: Cancer, gen. Cancri
Kratica: Cnc
Površina: 506 kv. stup. (31.)
Najsjajnija zvijezda: Tarf, m 3.53

Najbolje vidljiv u kasnu zimu i proljeće. Nema sjajnih zvijezda, ali ima popularan otvoreni skup Jaslice (M44) granično vidljiv golim okom.

Lovački psi

Latinski: Canes Venatici, gen. Canum Venaticorum
Kratica: CVn
Površina: 465 kv. stup. (38.)
Najsjajnija zvijezda: Cor Caroli, m 2.9

Maleno sjeverno zviježđe ispod Velikih kola, prepoznatljivo po zvijezdi Karlovo srce. Predstavlja Volarove pse. Od objekata dubokog svemira tu je poznata galaksija Vrtlog (M51).

Veliki pas

Latinski: Canis Major, gen. Canis Majoris
Kratica: CMa
Površina: 380 kv. stup. (43.)
Najsjajnija zvijezda: Sirius, m -1.46

Dom Siriusa, najsjajnije od svih zvijezda. Osim njega ima još tri zvijezde sjajnije od 2. magnitude pa je lako prepoznatljiv. Na večernjem nebu najbolje vidljiv tijekom zime.

Mali pas

Latinski: Canis Minor, gen. Canis Minoris
Kratica: CMi
Površina: 183 kv. stup. (71.)
Najsjajnija zvijezda: Prokion, m 0.34

Maleno zviježđe prepoznatljivo po sjajnom Prokionu. Predstavlja manjeg od dvaju Orionovih pasa (prvi je, jasno, Veliki pas). Egipćani su ovdje vidjeli Anubisa.

Jarac

Latinski: Capricornus, gen. Capricorni
Kratica: Cap
Površina: 414 kv. stup. (40.)
Najsjajnija zvijezda: Deneb Algedi, m 2.85

Jarac je skromno zviježđe, nema sjajnijih zvijezda ni istaknutih objekata dubokog svemira. Zapravo predstavlja nekakvog morskog jarca, pola jarac, pola riba. Najbolje vidljiv u kasno ljeto i ranu jesen.

Kobilica

Latinski: Carina, gen. Carinae
Kratica: Car
Površina: 494 kv. stup. (34.)
Najsjajnija zvijezda: Canopus, m -0.72

Kobilica je poznata po drugoj najsjajnijoj zvijezdi na nebu i dramatičnoj maglici oko Eta Carinae. Nije vidljiva iz Hrvatske.

Kasiopeja

Latinski: Cassiopeia, gen. Cassiopeiae
Kratica: Cas
Površina: 598 kv. stup. (25.)
Najsjajnija zvijezda: Schedar, m 2.24

Nebeska kraljica, lako prepoznatljiva po obliku slova W (ili M kad je “naopačke”). Jedno od najpopularnijih zviježđa. Iz Hrvatske je cirkumpolarna; nikad ne zalazi.

Centaur

Latinski: Centaurus, gen. Centauri
Kratica: Cen
Površina: 1060 kv. stup. (9.)
Najsjajnija zvijezda: α Centauri / Rigil Kentaurus, m -0.27

Veliko južno zviježđe čijih je samo nekoliko zvijezda vidljivo iz Hrvatske, u proljetnim večerima nisko nad južnim horizontom.

Cefej

Latinski: Cepheus, gen. Cephei
Kratica: Cep
Površina: 588 kv. stup. (27.)
Najsjajnija zvijezda: Alderamin, m 2.45

Sjeverni kralj Cefej vidljiv je iz Hrvatske cijele godine. Nije lako prepoznatljiv po sjajnim zvijezdama, ali je bogat objektima dubokog svemira.

Kit

Latinski: Cetus, gen. Ceti
Kratica: Cet
Površina: 1231 kv. stup. (4.)
Najsjajnija zvijezda: Diphda, m 2.02

Zapravo ne predstavlja kita nego morsko čudovište iz mita o Perzeju i Andromedi. Veliko, ali ne baš istaknuto zviježđe, uvečer najbolje vidljivo na jesenjem nebu.

Kameleon

Latinski: Chamaeleon, gen. Chamaeleontis
Kratica: Cha
Površina: 132 kv. stup. (79.)
Najsjajnija zvijezda: α Chamaeleontis, m 4.05

Jedno od najmanjih zviježđa, daleko na južnom nebu, nevidljivo iz Hrvatske.

Šestar

Latinski: Circinus, gen. Circini
Kratica: Cir
Površina: 93 kv. stup. (85.)
Najsjajnija zvijezda: Xami, m 3.19

Maleno južno zviježđe, nevidljivo iz Hrvatske.

Golub

Latinski: Columba, gen. Columbae
Kratica: Col
Površina: 270 kv. stup. (54.)
Najsjajnija zvijezda: Phact, m 2.65

Neupadljivo južno zviježđe, granično vidljivo iz Hrvatske vrlo nisko na jugu zimi, ispod Oriona.

Berenikina kosa

Latinski: Coma Berenices, gen. Comae Berenices
Kratica: Com
Površina: 386 kv. stup. (42.)
Najsjajnija zvijezda: β Comae Berenices, m 4.26

Jedino zviježđe nazvano po povijesnoj ličnosti, s upadljivim asterizmom nekad zvanim repom Lava. Bogato galaksijama i drugim objektima dubokog svemira. Najbolje vidljivo u proljeće.

Južna kruna

Latinski: Corona Australis, gen. Coronae Australis
Kratica: CrA
Površina: 128 kv. stup. (80.)
Najsjajnija zvijezda: Alqubba (β CrA), m 4.10

Maleno zviježđe ispod Strijelca. Iz Hrvatske vidljivo tik nad horizontom u ljetnim večerima. Nije sjajno, ali je lako prepoznatljivo.

Sjeverna kruna

Latinski: Corona Borealis, gen. Coronae Borealis
Kratica: CrB
Površina: 179 kv. stup. (73.)
Najsjajnija zvijezda: Alphecca (Gemma), m 2.21

Lako prepoznatljivo zviježđe nalik na bisernu ogrlicu, gore lijevo od Arktura. Na večernjem nebu najbolje vidljivo u proljeće i rano ljeto.

Gavran

Latinski: Corvus, gen. Corvi
Kratica: Crv
Površina: 184 kv. stup. (70.)
Najsjajnija zvijezda: Gienah, m 2.59

Nisko na nebu, ali prepoznatljiv po rasporedu zvijezda. Najbolje vidljiv u proljetnim večerima. Mitološki povezan s Vrčem i Vodenom zmijom.

Vrč (Pehar)

Latinski: Crater, gen. Crateris
Kratica: Crt
Površina: 282 kv. stup. (53.)
Najsjajnija zvijezda: δ Crateris, m 3.56

Zviježđe slabog sjaja, nisko na nebu u proljeće. Mitološki povezano s Gavranom i Vodenom zmijom.

Južni križ

Latinski: Crux, gen. Crucis
Kratica: Cru
Površina: 68 kv. stup. (88.)
Najsjajnija zvijezda: Acrux, m 0.87

Najmanje od svih zviježđa, ali jedno od najprepoznatljivijih i svojevrstan simbol južne Zemljine polutke; nalazi se na više državnih zastava. Nije vidljivo iz Hrvatske.

Labud

Latinski: Cygnus, gen. Cygni
Kratica: Cyg
Površina: 804 kv. stup. (16.)
Najsjajnija zvijezda: Deneb, m 1.25

Prepoznatljiv po velikom asterizmu zvanom Sjeverni križ. Pruža se duž Mliječne staze i jedno je od najistaknutijih zviježđa ljetnog i jesenskog večernjeg neba. Deneb je dio Ljetnog trokuta.

Dupin

Latinski: Delphinus, gen. Delphini
Kratica: Del
Površina: 189 kv. stup. (69.)
Najsjajnija zvijezda: Rotanev, m 3.63

Maleno zviježđe pokraj Mliječne staze, prepoznatljivo u bistrim ljetnim večerima po četiri zvijezde raspoređene u oblik romba.

Zlatna riba

Latinski: Dorado, gen. Doradus
Kratica: Dor
Površina: 179 kv. stup. (72.)
Najsjajnija zvijezda: α Doradus, m 3.27

Južno zviježđe u kojem se nalazi veći dio Velikog Magellanovog oblaka. Nije vidljivo iz Hrvatske.

Zmaj

Latinski: Draco, gen. Draconis
Kratica: Dra
Površina: 1083 kv. stup. (8.)
Najsjajnija zvijezda: Eltanin, m 2.23

Veliko zviježđe sjevernog neba, iz Hrvatske vidljivo cijele godine. Nema sjajnijih zvijezda, prepoznatljivo po trapezu koji mu predstavlja glavu.

Ždrijebe

Latinski: Equuleus, gen. Equulei
Kratica: Equ
Površina: 72 kv. stup. (87.)
Najsjajnija zvijezda: Kitalpha, m 3.92

Maleno zviježđe koje izlazi ispred krilatog konja Pegaza pa se ponegdje naziva “prvim konjem” (equus primus). Na večernjem nebu najbolje vidljivo u kasno ljeto i ranu jesen.

Eridan

Latinski: Eridanus, gen. Eridani
Kratica: Eri
Površina: 1138 kv. stup. (6.)
Najsjajnija zvijezda: Achernar, m 0.46

Donja polovina zviježđa nije vidljiva iz Hrvatske, pa ni Achernar. Gornju polovinu vidimo uvečer zimi na južnom nebu, desno od Oriona. Predstavlja rijeku i često se povezuje s rijekom Po.

Peć

Latinski: Fornax, gen. Fornacis
Kratica: For
Površina: 398 kv. stup. (41.)
Najsjajnija zvijezda: Dalim, m 3.98

Zvano još i Kemijska peć, neupadljivo zviježđe pored velikih Eridana i Kita. Iz Hrvatske vidljivo uvečer nisko na jugu zimi.

Blizanci

Latinski: Gemini, gen. Geminorum
Kratica: Gem
Površina: 514 kv. stup. (30.)
Najsjajnija zvijezda: Poluks, m 1.15

Zviježđe lako prepoznatljivo po dvjema zvjezdama podjednakog sjaja koje predstavljaju mitološke blizance Kastora i Poluksa. Na večernjem nebu najbolje vidljivo zimi.

Ždral

Latinski: Grus, gen. Gruis
Kratica: Gru
Površina: 366 kv. stup. (45.)
Najsjajnija zvijezda: Alnair, m 1.71

Neupadljivo zviježđe južnog neba. Iz Hrvatske djelomično vidljivo navečer u jesen nisko na jugu.

Herkul

Latinski: Hercules, gen. Herculis
Kratica: Her
Površina: 1225 kv. stup. (5.)
Najsjajnija zvijezda: Kornephoros, m 2.81

Jedno od najvećih zviježđa na nebu. Prepoznatljivo po asterizmu u obliku trapeza i poznato po sjajnim kuglastim skupovima M13 i M92. Na večernjem nebu najbolje vidljivo ljeti.

Sat

Latinski: Horologium, gen. Horologii
Kratica: Hor
Površina: 249 kv. stup. (58.)
Najsjajnija zvijezda: α Horologii, m 3.85

Neupadljivo zviježđe južnog neba, nevidljivo iz Hrvatske. Predstavlja sat s njihalom.

Vodena zmija

Latinski: Hydra, gen. Hydrae
Kratica: Hya
Površina: 1303 kv. stup. (1.)
Najsjajnija zvijezda: Alphard, m 1.98

Najveće od svih zviježđa, na večernjem nebu najbolje vidljivo u proljeće kako plazi nad južnim horizontom. Mitološki povezano s Gavranom i Vrčem.

Mala vodena zmija

Latinski: Hydrus, gen. Hydri
Kratica: Hyi
Površina: 243 kv. stup. (61.)
Najsjajnija zvijezda: β Hydri, m 2.82

Maleni muški pandan većoj, ženskoj Vodenoj zmiji (Hydra). Daleko na južnom nebu, ne vidi se iz Hrvatske.

Indijanac

Latinski: Indus, gen. Indi
Kratica: Ind
Površina: 294 kv. stup. (49.)
Najsjajnija zvijezda: α Indi, m 3.11

Uvedeno na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, predstavlja domoroca nekog predjela na području Indijskog oceana. Ne vidi se iz Hrvatske. α Indi proviri par lučnih minuta iznad astronomskog horizonta na krajnjem jugu Hrvatske, ali realno to je i dalje nevidljivo.

Gušterica

Latinski: Lacerta, gen. Lacertae
Kratica: Lac
Površina: 201 kv. stup. (68.)
Najsjajnija zvijezda: Stellio, m 3.76

Maleno zviježđe sjevernog neba, blizu Labuda. Nema sjajnijih zvijezda i nije lako prepoznatljivo.

Lav

Latinski: Leo, gen. Leonis
Kratica: Leo
Površina: 947 kv. stup. (12.)
Najsjajnija zvijezda: Regul, m 1.35

Nekada zvan “Veliki lav”, jedno od rijetkih zviježđa koje oblikom uistinu podsjeća na ono što predstavlja. Regul je blizu ekliptike pa se često susreće s Mjesecom i planetima. Iz Hrvatske najbolje vidljiv uvečer u proljeće.

Mali lav

Latinski: Leo Minor, gen. Leonis Minoris
Kratica: LMi
Površina: 232 kv. stup. (64.)
Najsjajnija zvijezda: Praecipua, m 3.83

Maleno zviježđe iznad velikog Lava, također najbolje vidljivo u proljeće. Nema sjajnih zvijezda ni posebnih obilježja, ali ima puno galaksija za one s boljim teleskopima.

Zec

Latinski: Lepus, gen. Leporis
Kratica: Lep
Površina: 290 kv. stup. (51.)
Najsjajnija zvijezda: Arneb, m 2.58

Predstavlja zeca koji bježi od Oriona i njegovih pasa, velikog i malog. Vidljiv uvečer na zimskom nebu, odmah ispod Oriona. Kinezi su dio ovog zviježđa zvali “zahod”, a Arneb “prvom zvijezdom zahoda”.

Vaga

Latinski: Libra, gen. Librae
Kratica: Lib
Površina: 538 kv. stup. (29.)
Najsjajnija zvijezda: Zubeneschamali, m 2.61

Dosta veliko zviježđe, ali bez sjajnijih zvijezda i često nije lako prepoznatljivo. Na večernjem nebu najbolje vidljivo u kasno proljeće i rano ljeto.

Vuk

Latinski: Lupus, gen. Lupi
Kratica: Lup
Površina: 334 kv. stup. (46.)
Najsjajnija zvijezda: Uridim, m 2.30

Nebeski vuk nalazi se ispod Škorpiona te iz Hrvatske samo djelomično proviruje iznad horizonta, ljeti na večernjem nebu.

Ris

Latinski: Lynx, gen. Lyncis
Kratica: Lyn
Površina: 545 kv. stup. (28.)
Najsjajnija zvijezda: α Lyncis, m 3.14

Uveo ga je J. Hevelius kako bi popunio prostor između Velikog medvjeda i Kočijaša. Neupadljivo zviježđe. Iz Hrvatske na večernjem nebu vidljivo skoro cijele godine, nešto teže ljeti i u ranu jesen.

Lira

Latinski: Lyra, gen. Lyrae
Kratica: Lyr
Površina: 286 kv. stup. (52.)
Najsjajnija zvijezda: Vega, m 0.03

Maleno, ali jedno od najprepoznatljivijih zviježđa zahvaljujući sjajnoj Vegi i paralelogramu zvijezda pokraj nje. Ima i poznatu “dvojnu dvojnu” ε Lyrae te maglicu Prsten (M57). Na večernjem nebu najbolje vidljiva tijekom ljeta. Vega je dio Ljetnog trokuta.

Stol

Latinski: Mensa, gen. Mensae
Kratica: Men
Površina: 153 kv. stup. (75.)
Najsjajnija zvijezda: Hoerikwaggo, m 5.09

Zapravo predstavlja Stolnu planinu iznad Cape Towna u Južnoj Africi, a Veliki Magellanov oblak je njezin “stolnjak” – ravan oblak koji se često formira na njezinom vrhu. Daleko na južnom nebu, ne vidi se iz Hrvatske.

Mikroskop

Latinski: Microscopium, gen. Microscopii
Kratica: Mic
Površina: 210 kv. stup. (66.)
Najsjajnija zvijezda: γ Microscopii, m 4.68

Maleno i tamno zviježđe koje se ugnijezdilo između Strijelca i Južne ribe. Iz Hrvatske se navečer vidi u kasno ljeto i ranu jesen, nisko nad južnim horizontom. Sir Patrick Moore jednom je izjavio da u Mikroskopu nema ničega zanimljivog za astronome amatere.

Jednorog

Latinski: Monoceros, gen. Monocerotis
Kratica: Mon
Površina: 482 kv. stup. (35.)
Najsjajnija zvijezda: β Monocerotis, m 3.74

Neupadljivo zviježđe, bez sjajnih zvijezda; na gradskom nebu “praznina” između Oriona i Procyona. Sadrži poznatu maglicu Rozetu i otvoreni skup M50. Na večernjem nebu najbolje vidljiv tijekom zime.

Mušica

Latinski: Musca, gen. Muscae
Kratica: Mus
Površina: 138 kv. stup. (77.)
Najsjajnija zvijezda: α Muscae, m 2.69

Ranije zvano Pčela, maleno zviježđe daleko na južnom nebu, nevidljivo iz Hrvatske. Predstavlja plijen obližnjem Kameleonu.

Ravnalo

Latinski: Norma, gen. Normae
Kratica: Nor
Površina: 165 kv. stup. (74.)
Najsjajnija zvijezda: γ² Normae, m 4.01

Maleno zviježđe južnog neba, ispod Škorpiona. Nevidljivo iz Hrvatske.

Oktant

Latinski: Octans, gen. Octantis
Kratica: Oct
Površina: 291 kv. stup. (50.)
Najsjajnija zvijezda: ν Octantis, m 3.73

Tamno zviježđe na južnom nebu, sadrži južni nebeski pol. Nije vidljivo iz Hrvatske.

Zmijonosac

Latinski: Ophiuchus, gen. Ophiuchi
Kratica: Oph
Površina: 948 kv. stup. (11.)
Najsjajnija zvijezda: Rasalhague, m 2.08

Prostrano, ali ne baš upadljivo zviježđe iznad Škorpiona. Predstavlja čovjeka koji nosi zmiju, ovisno o mitu može biti Apolon, Eskulap, Laokont ili netko drugi. Ima pregršt raznih zvjezdanih skupova, maglica, galaksija i drugih objekata. Na večernjem nebu najbolje vidljivo ljeti.

Orion

Latinski: Orion, gen. Orionis
Kratica: Ori
Površina: 594 kv. stup. (26.)
Najsjajnija zvijezda: Rigel, m 0.12

Orion ima sve: sjajne zvijezde, raskošne maglice, prepoznatljiv oblik i dramatičnu mitologiju. Jedno od najpoznatijih zviježđa čiji asterizam od tri zvijezde u pojasu prepoznaju i slučajni prolaznici. Večernjim nebom vlada zimi.

Paun

Latinski: Pavo, gen. Pavonis
Kratica: Pav
Površina: 378 kv. stup. (44.)
Najsjajnija zvijezda: Paun (α Pavonis), m 1.94

Zvijezda Paun nazvana je po zviježđu jer je RAF u 1930-ima inzistirao da sve sjajne zvijezde moraju imati imena. Južno zviježđe, nevidljivo iz Hrvatske.

Pegaz

Latinski: Pegasus, gen. Pegasi
Kratica: Peg
Površina: 1121 kv. stup. (7.)
Najsjajnija zvijezda: Enif (ε Pegasi), m 2.38

Veliko zviježđe jesenskog neba, prepoznatljivo po Pegazovom četverokutu. Gornja lijeva zvijezda četverokuta (Alpheratz) službeno pripada Andromedi.

Perzej

Latinski: Perseus, gen. Persei
Kratica: Per
Površina: 615 kv. stup. (24.)
Najsjajnija zvijezda: Mirfak, m 1.79

Prepoznatljiv junak sjevernog neba, između Kasiopeje, Andromede i Kočijaša. Slavan po izvorištu meteora Perzeida, dvostrukom zvjezdanom skupu i “demonskoj zvijezdi” Algol.

Feniks

Latinski: Phoenix, gen. Phoenicis
Kratica: Phe
Površina: 469 kv. stup. (37.)
Najsjajnija zvijezda: Ankaa, m 2.40

Feniks leti dalekim južnim nebom i njegov je sitni djelić samo teoretski nakratko vidljiv iz Hrvatske tik iznad horizonta. Najveći je od južnih ptica među zviježđima: preostale tri su Paun, Ždral i Tukan.

Slikarski stalak

Latinski: Pictor, gen. Pictoris
Kratica: Pic
Površina: 247 kv. stup. (59.)
Najsjajnija zvijezda: α Pictoris, m 3.30

Maleno zviježđe južnog neba, nevidljivo iz Hrvatske. Nalazi se odmah pored Canopusa, druge najsjajnije zvijezde na nebu, i poznato je po zvijezdi β Pictoris oko koje se nalazi disk prašine i više planeta. Pictor znači slikar, ali puni naziv zviježđa je Equuleus Pictoris, odnosno štafelaj.

Ribe

Latinski: Pisces, gen. Piscium
Kratica: Psc
Površina: 889 kv. stup. (14.)
Najsjajnija zvijezda: Alpherg (η Psc), m 3.62

Veliko, ali tamno i neupadljivo zviježđe. Najlakše se prepoznaje po obruču zvijezda ispod Pegazovog četverokuta. Na večernjem nebu najbolje vidljivo ujesen. U Ribama se nalazi proljetna točka, mjesto na kojem Sunce prelazi na sjevernu nebesku polutku i označava ožujski ekvinocij.

Južna riba

Latinski: Piscis Austrinus, gen. Piscis Austrini
Kratica: PsA
Površina: 245 kv. stup. (60.)
Najsjajnija zvijezda: Fomalhaut, m 1.16

Maleno zviježđe nisko na jesenjem večernjem nebu. Fomalhaut se stoga još zove “jesenskom zvijezdom”, kao i “usamljenom” jer oko njega nema sjajnijih zvijezda. Voda koju izlijeva Vodenjak teče Južnoj ribi u usta.

Krma

Latinski: Puppis, gen. Puppis
Kratica: Pup
Površina: 673 kv. stup. (20.)
Najsjajnija zvijezda: Naos, m 2.25

Dosta veliko zviježđe, ali samo djelomično vidljivo iz Hrvatske, u zimskim večerima ispod Siriusa. Predstavlja krmu broda Argo.

Kompas

Latinski: Pyxis, gen. Pyxidis
Kratica: Pyx
Površina: 221 kv. stup. (65.)
Najsjajnija zvijezda: α Pyxidis, m 3.68

Maleno južno zviježđe, iz Hrvatske najbolje vidljivo u rano proljeće nisko nad horizontom.

Mreža

Latinski: Reticulum, gen. Reticuli
Kratica: Ret
Površina: 114 kv. stup. (82.)
Najsjajnija zvijezda: Rhombus, m 3.33

Jedno od najmanjih zviježđa, daleko na južnom nebu i nevidljivo iz Hrvatske. Zapravo predstavlja mrežicu u okularu teleskopa za preciznije mjerenje kutnih udaljenosti.

Strelica

Latinski: Sagitta, gen. Sagittae
Kratica: Sge
Površina: 80 kv. stup. (86.)
Najsjajnija zvijezda: Telum, m 3.47

Strelica je mala i tamna, ali prepoznatljivog oblika i na tamnom nebu lako ju je pronaći. Nalazi se blizu Altaira, unutar Ljetnog trokuta i najbolje je vidljiva, dakako, ljeti.

Strijelac

Latinski: Sagittarius, gen. Sagittarii
Kratica: Sgr
Površina: 867 kv. stup. (15.)
Najsjajnija zvijezda: Kaus Australis, m 1.79

Veliko i prepoznatljivo zviježđe, sadrži najsjajniji dio Mliječne staze i središte naše galaksije. Bogato raznim nebeskim objektima, poznato po asterizmu “Čajnik” i, realno, brojnim drugim stvarima.

Škorpion

Latinski: Scorpius, gen. Scorpii
Kratica: Sco
Površina: 497 kv. stup. (33.)
Najsjajnija zvijezda: Antares, m 0.96

Istaknuto zviježđe odmah do najsjajnijeg dijela Mliječne staze, prepoznatljivo i po sjajnom crvenom Antaresu, “protivniku Marsa”. Jako je upečatljiv dok plazi nisko nad horizontom za toplih ljetnih večeri. Mnogima omiljeno zviježđe.

Kipar

Latinski: Sculptor, gen. Sculptoris
Kratica: Scl
Površina: 475 kv. stup. (36.)
Najsjajnija zvijezda: α Sculptoris, m 4.30

Dosta veliko, ali neupadljivo zviježđe bez sjajnih zvijezda. Poznato po krasnim galaksijama. Iz Hrvatske vidljivo na večernjem nebu u jesen, nisko nad horizontom.

Štit

Latinski: Scutum, gen. Scuti
Kratica: Sct
Površina: 109 kv. stup. (84.)
Najsjajnija zvijezda: Tianbian, m 3.85

Maleno zviježđe na sjajnoj pozadini Mliječne staze, iznad Strijelca i njegovog Čajnika. Ranije zvano Štit Sobjeskoga, u čast Jana III. Sobjeskoga koji je 1683. pobijedio Turke kod Beča. Najbolje vidljivo ljeti.

Zmija

Latinski: Serpens, gen. Serpentis
Kratica: Ser
Površina: 637 kv. stup. (23.)
Najsjajnija zvijezda: Unukalhai, m 2.63

Jedino zviježđe podijeljeno na dva dijela: Glavu (Serpens Caput) i Rep zmije (Serpens Cauda), a između njih se nalazi Zmijonosac. Na večernjem nebu najbolje vidljivo ljeti.

Sekstant

Latinski: Sextans, gen. Sextantis
Kratica: Sex
Površina: 314 kv. stup. (47.)
Najsjajnija zvijezda: α Sextantis, m 4.49

Maleno i neprimjetno zviježđe na nebeskom ekvatoru, ispod puno poznatijeg Lava. Na večernjem nebu najbolje vidljivo u proljeće.

Bik

Latinski: Taurus, gen. Tauri
Kratica: Tau
Površina: 797 kv. stup. (17.)
Najsjajnija zvijezda: Aldebaran, m 0.85

Jedno od najistaknutijih zviježđa, lako prepoznatljivo po obliku, sjajnom Aldebaranu te zvjezdanim skupovima Plejade i Hijade. Od davnina mitološki povezivano s bikom. Na večernjem nebu najbolje vidljivo u kasnu jesen i zimi.

Teleskop

Latinski: Telescopium, gen. Telescopii
Kratica: Tel
Površina: 252 kv. stup. (57.)
Najsjajnija zvijezda: α Telescopii, m 3.49

Neupadljivo zviježđe južnog neba, nevidljivo iz Hrvatske.

Trokut

Latinski: Triangulum, gen. Trianguli
Kratica: Tri
Površina: 132 kv. stup. (78.)
Najsjajnija zvijezda: Alaybasan (Mizan, β Tri), m 3.00

Maleno zviježđe sjevernog neba, blijedih zvijezda, ali poznato po galaksiji Trokut (M33). Na večernjem nebu najbolje vidljivo u prosincu kada je gotovo u zenitu.

Južni trokut

Latinski: Triangulum Australe, gen. Trianguli Australis
Kratica: TrA
Površina: 110 kv. stup. (83.)
Najsjajnija zvijezda: Atria, m 1.91

Jedno od najmanjih zviježđa, daleko na južnom nebu, nevidljivo iz Hrvatske.

Tukan

Latinski: Tucana, gen. Tucanae
Kratica: Tuc
Površina: 295 kv. stup. (48.)
Najsjajnija zvijezda: Lang-Exster (α Tuc), m 2.86

Tukan sa svojim velikim kljunom leti dalekim južnim nebom i ne vidi se iz Hrvatske.

Veliki medvjed

Latinski: Ursa Major, gen. Ursae Majoris
Kratica: UMa
Površina: 1280 kv. stup. (3.)
Najsjajnija zvijezda: Alioth, m 1.76

Treće najveće zviježđe na nebu i jedno od najpoznatijih. Onaj asterizam koji svi znamo, Velika kola, samo je dio puno većeg medvjeda. Iz Hrvatske se vidi cijele godine.

Mali medvjed

Latinski: Ursa Minor, gen. Ursae Minoris
Kratica: UMi
Površina: 256 kv. stup. (56.)
Najsjajnija zvijezda: Sjevernjača, m 1.97

Zviježđe u kojem se nalazi sjeverni nebeski pol i odmah pored njega Sjevernjača – polarna zvijezda. Iz Hrvatske se vidi cijele godine.

Jedra

Latinski: Vela, gen. Velorum
Kratica: Vel
Površina: 500 kv. stup. (32.)
Najsjajnija zvijezda: γ Velorum (Regor), m 1.75

Predstavlja jedra broda Argo, nekada dio velikog bivšeg zviježđa Argo Navis. Iz Hrvatske samo malo proviri iznad obzora u rano proljeće.

Djevica

Latinski: Virgo, gen. Virginis
Kratica: Vir
Površina: 1294 kv. stup. (2.)
Najsjajnija zvijezda: Spica, m 0.98

Drugo najveće zviježđe, relativno lako prepoznatljivo. Spica ili “klas” (žita) 16. je najsjajnija zvijezda na nebu. U Djevici se nalazi jesenska točka ekliptike. Na večernjem nebu najbolje vidljiva u kasno proljeće i rano ljeto.

Leteća riba (Poletuša)

Latinski: Volans, gen. Volantis
Kratica: Vol
Površina: 141 kv. stup. (76.)
Najsjajnija zvijezda: γ² Volantis, m 3.62

Službeni naziv joj je skraćeni izvorni, Piscis Volans. Predstavlja poletušu koju proganja obližnja proždrljiva Zlatna riba. Ne vidi se iz Hrvatske.

Lisičica

Latinski: Vulpecula, gen. Vulpeculae
Kratica: Vul
Površina: 268 kv. stup. (55.)
Najsjajnija zvijezda: Anser, m 4.44

Još se zove i Lisica. Neprimjetno zviježđe pokraj puno poznatijeg Labuda. Poznata po maglici Bučici (M27). Navečer najbolje vidljiva u ranu jesen.