Mjesec svakog dana izlazi u prosjeku 50 minuta kasnije nego prethodnoga. Osim toga, izlazi na različitim mjestima na horizontu. Evo zašto se to događa, na primjeru triju uzastopnih Mjesečevih izlazaka u kolovozu 2025.
Pojave iznad Zemljine atmosfere i podalje u svemiru.
Mjesec svakog dana izlazi u prosjeku 50 minuta kasnije nego prethodnoga. Osim toga, izlazi na različitim mjestima na horizontu. Evo zašto se to događa, na primjeru triju uzastopnih Mjesečevih izlazaka u kolovozu 2025.
Ništa nije vječno, pa ni sateliti. Jedan je Starlink svoju vatrenu propast doživio 16. lipnja iznad Dalmacije. Video je snimio očevidac, a utvrđeno je i o kojem se točno satelitu radilo.
Lipanjski pun Mjesec po mnogočemu je poseban, a ove je godine bio još posebniji. Bio je to najniži ljetni pun Mjesec u skoro 20 godina. Tijekom cijele noći nije se dizao više od 15-ak stupnjeva iznad horizonta. To je rezultat vrlo kompliciranog Mjesečevog gibanja oko Zemlje.
Raketne spirale svijetle su pojave na nebu u obliku mutnih, plavičastih spirala. Nastaju ispuštanjem goriva iz drugog stupnja rakete ili prilikom lansiranja balističke rakete na kruto gorivo. Ako su obasjane Suncem jako se dobro vide s tla i često izazivaju veliko čuđenje, pa i strah kod očevidaca.
Do kraja travnja imat ćemo priliku vidjeti još jedan komet. Nazvan je C/2025 F2 SWAN i nalazi se vrlo nisko na jutarnjem nebu. Krajem mjeseca prelazi na večernje, no i dalje će biti nisko. Možda postane granično vidljiv golim okom.
Fantastičan prizor pojavio se na hrvatskom nebu u večernjim satima ponedjeljka, 24. ožujka. Velika i svijetla, blago plavičasta spirala zapanjila je očevice. A kako i ne bi – ovo se uistinu ne viđa svaki dan. Bila je to posljedica lansiranja rakete Falcon 9. Više o raketnim spiralama doznajte ovdje. Svijet je prvi put postao šire […]
Mjesečev X igra je svjetla i sjene na površini Mjeseca u obliku slova X. Može se vidjeti nekoliko sati uoči Mjesečeve prve četvrti. Stvaraju ga oblici reljefa na granicama triju kratera pod točno određenim kutom osvijetljenja.
Zodijačka svjetlost slabašan je sjaj stožastog oblika vidljiv duž ekliptike nakon zalaska ili prije izlaska Sunca. Najširi je uz obzor pa više na nebu sve tanji. To je Sunčeva svjetlost raspršena na sitnim česticama međuplanetarne prašine u unutarnjem Sunčevu sustavu.
Venera je, uz Sunce i Mjesec, jedino nebesko tijelo dovoljno sjajno da baca sjene. U iznimno tamnom okolišu mogu se vidjeti golim okom. U prosječnom mraku moguće ih je zabilježiti fotoaparatom na svijetloj pozadini. To mi je pošlo za rukom u četvrtak, 20. veljače.
Sjajno, raznobojno treperavo nebesko tijelo koje zimi vidimo na jugoistoku i jugu je zvijezda Sirius. Najsjajnija je zvijezda na Zemljinom nebu. Iz naših krajeva nikada nije visoko na nebu pa izrazito jako treperi i svjetluca u raznim bojama, zbog čega su ga stari narodi sumnjičavo gledali i krivili za razne nedaće. Skupa s Venerom čest je uzrok izvještaja o “neobičnim svjetlima” i “nepoznatim letjelicama”.
Komet C/2024 G3 uspio sam snimiti na danjem nebu dan nakon što je prošao perihel. Nije bilo lako, ali ostao je zabilježen. Još ga svega nekoliko dana možemo spaziti nakon zalaska Sunca i to je to od njega.
Komet C/2024 G3 ATLAS neće biti lako vidjeti sa sjeverne Zemljine polutke, ali nije ni nemoguće. U ponedjeljak, 13. siječnja možda će ga se moći snimiti usred dana, ali uz ogroman oprez jer će biti jako blizu Suncu.
© 2021. - 2026. Marko Posavec. Sva prava pridržana, ako nije drugačije naznačeno.
Obratite pozornost na pravila i uvjete korištenja.
Fotografije nije dopušteno preuzimati bez dozvole njihovih autora.
Sadrži 0% AI-generiranog teksta.