Astronomija

Bljeskovi satelita Starlink mogu se ponekad vidjeti nisko nad obzorom, najčešće u drugom dijelu noći, prije svitanja. Nastaju odražavanjem Sunčeve svjetlosti od satelita pod točno određenim kutem. Budući da su nisko na nebu i učestalo se vide na manje-više istom mjestu, često mogu zbuniti promatrače koji pomisle da se radi o nekakvim letjelicama.

Zemljin sjeverni magnetski pol posljednjih se godina brzo pomiče iz smjera Sjeverne Amerike prema Aziji. Stoga nam je bliže i veće su nam šanse da vidimo polarnu svjetlost. Tim više što je Sunčev ciklus 25 pred samim vrhuncem.

Crveni luk (SAR) blijedi je pojas crvenog žara koji se pojavljuje tijekom geomagnetskih oluja, često zajedno s polarnom svjetlošću. Nastaje pobuđivanjem kisikovih atoma u visokoj atmosferi prijenosom energije iz prstenaste struje.

Iznimno rijetka i vrlo sjajna polarna svjetlost (aurora borealis) vidjela se iz Hrvatske u večernjim satima 5. studenog 2023. Pojačana aktivnost aurore bila je rezultat dvaju izbačaja mase iz Sunčeve korone uz povoljne uvjete u Zemljinom magnetskom polju. Posljednji je put prije toga iz Hrvatske opažena 2015. godine.

Popis pomrčina Mjeseca, djelomičnih i potpunih, vidljivih iz Hrvatske do 2040. godine.

Pepeljasta svjetlost ili Zemljina svjetlost slabašan je sjaj koji ponekad vidimo na noćnoj strani Mjeseca. Kada je Mjesec tanak srp, ta osvijetljenost omogućuje nam da vidimo cijeli njegov disk. Riječ je o Sunčevoj svjetlosti koja se odražava od Zemlje.

Novootkriveni komet Nishimura (C/2023 P1) ipak nije postao velik i sjajan. Mutna mrljica, uglavnom nevidljiva golom oku, zanimljiva je bila samo astronomima i astrofotografima. Samo je jedan promatrač prijavio u COBS da ga je uspio vidjeti bez pomoći optičkih pomagala.

Novootkriveni komet Nishimura (C/2023 P1) u rujnu bi mogao postati dovoljno sjajan da ga možemo vidjeti golim okom. Pod uvjetom, doduše, da preživi prolazak pokraj Sunca.

Meteorski rojevi oblaci su sitnih čestica koje se jednom godišnje sudaraju sa Zemljinom atmosferom. Tada bilježimo povećanu aktivnost meteora. Potječu od meteoroidnih rojeva koje za sobom ostavlja njihovo matično tijelo, obično komet. Na nebu se tada pojavljuju meteorski pljuskovi.

Supermjesec je neformalni naziv za puni ili mladi Mjesec u perigeju, blizu točke u kojoj je najbliži Zemlji. Oko 14% je veći i oko 30% sjajniji nego kad je u apogeju, najdalje od Zemlje.

Plavi Mjesec naziv je za drugi pun Mjesec u jednom kalendarskom mjesecu. Prema izvornoj definiciji, to je bio treći pun Mjesec u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. Nije stvarno plave boje; to može biti samo u posebnim atmosferskim uvjetima.

Meteori su kratkotrajni svijetli tragovi na noćnom nebu, nastali ulaskom malenog svemirskog tijela u Zemljinu atmosferu. Sjajniji meteori zovu se bolidi (vatrene kugle), a oni najveći superbolidi. Iza sebe mogu ostaviti dimni trag. Ako prodru dublje u atmosferu, možemo čuti njihov zvučni prasak. Ako padnu na površinu Zemlje, postaju meteoriti.