Komet MAPS dolazi u travnju i mogao bi biti prilično sjajan

Piše: Marko Posavec

Novootkriveni komet C/2026 A1 MAPS početkom travnja proći će vrlo blizu Sunca. Dolazi nam iz obitelji kometa čiji su članovi kroz povijest dali neke od najpoznatijih i najsjajnijih repatica, vidljivih i na danjem nebu. Hoće li i MAPS biti takav spektakularan prizor? Prerano je reći i vjerojatno nećemo znati do posljednjeg trenutka. Svakako ga vrijedi pratiti.

Komet C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS
Ovo je komet Tsuchinshan-ATLAS jedne večeri u jesen 2024. Fotka je tu samo za ilustraciju i nije joj namjena ilustrirati kako će izgledati MAPS jer to nitko ne zna. Snimio Marko Posavec, Koprivnica, 14. 10. 2024.

Ne možemo se požaliti na manjak lijepih kometa u posljednje vrijeme. Tu su Lemmon iz prošle godine, Tsuchinshan-ATLAS iz 2024. i fantastični NEOWISE iz 2020., a treba spomenuti i C/2024 G3 ATLAS koji se mogao snimiti po danu. U proljeće 2026. stiže nam još jedan potencijalno zanimljiv. Nazvan je C/2026 A1 MAPS i jedan je od takozvanih Kreutzovih kometa. Astronomi podignu obrve kad to čuju, s dobrim razlogom.

MAPS je nezavisni, amaterski program snimanja neba u potrazi za Zemlji bliskim asteroidima kojim upravljaju Alain Maury, Georges Attard, Daniel Parrott i Florian Signoret, teleskopima iz Čilea. Ovdje pročitajte više o otkriću kometa C/2026 A1.

Suncolisci

Takvi se kometi na engleskom zovu sungrazers, “kometi koji okrznu Sunce”, što je u hrvatskom praktički neprevedivo. Jedan od pokušaja prijevoda je “blizusunčevi kometi”, malo nespretno. Vladis Vujnović (1933. – 2025.) u svom Rječniku astronomije zove ih tangencijalnim kometima ili jednostavno kometima Kreutzove skupine. U prenesenom značenju možemo reći da “liznu” Sunce pa bi onda bili – suncolisci. Fora riječ zapravo, mogao bih ju koristiti ponekad. Dobro, idemo dalje.

Nekada davno golemi je komet prošao jako blizu Sunca. Toliko blizu da su ga goropadne plimne sile Sunčeve gravitacije rastrgale na komade. Njegovi ostaci nastavili su se kretati na istoj stazi i povremeno zablistali na Zemljinom nebu kao zasebne repatice, neki toliko sjajni da su bili vidljivi i danju. To su ti Kreutzovi kometi, nazvani po njemačkom astronomu Heinrichu Kreutzu iz 19. stoljeća koji je ustanovio njihovu povezanost.

Budući da prolaze jako blizu Sunca, mnogi Kreutzovi kometi ne prežive perihel. Svemirska sonda SOHO koja od 1995. motri Sunce i njegovu neposrednu okolicu otkrila ih je više od pet tisuća. Golema većina njih nikad nije bila vidljiva sa Zemlje, ostala je skrivena u Sunčevu sjaju. No, bilo je među njima i uistinu spektakularnih primjeraka. Komet Ikeya-Seki iz 1965. otkriven je mjesec dana prije perihela, a prilikom prolaska pored Sunca 21. listopada bio je vidljiv i usred dana, samo je trebalo rukom zakloniti Sunce. Dosegao je magnitudu oko -10, a dugačak rep mogao mu se vidjeti sve do prosinca.

Slika koja prikazuje sjajan komet s dugačkim, uskim repom u sumrak
Veliki komet iz 1843. Naslikao astronom Charles Piazzi Smyth.
Sjajan komet s dugačkim, blago zakrivljenim repom snimljen iz svemira, pri dnu fotografije vidi se Zemljina atmosfera
Komet C/2011 W3 Lovejoy kako ga je u prosincu 2011. snimio astronaut Dan Burbank na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Svakako treba spomenuti i Veliki komet iz 1882. Taj je bio još sjajniji, lako vidljiv usred dana, čak i kroz tanke oblake. Procjenjuje se da mu je magnituda bila -17. Možda je to bio najsjajniji ikad zabilježen komet; svakako je bio najsjajniji u više od tisuću godina. Onda je tu bio i Veliki komet iz 1843. Aristotel je opisao komet iz 372. ili 373. godine prije naše ere, toliko sjajan da je noću bacao sjene poput punog Mjeseca. To je možda bio matični komet Kreutzove obitelji, a možda i nije.

Ima još puno primjera sjajnih Kreutzovih kometa. Posljednji među spektakularnijima bio je C/2011 W3 Lovejoy krajem 2011. i početkom 2012. Nismo ga vidjeli iz Hrvatske; svoju je raskoš pokazao južnoj polutki. Općenito, budući da Kreutzovi kometi uglavnom slijede orbitu svog izvornika, bolje su vidljivi s južne Zemljine polutke.

Hoće li MAPS biti Veliki komet?

Možda. To uglavnom ovisi o njegovoj veličini (slučajna igra riječima), odnosno o tome hoće li preživjeti golem toplinski i plimni stres u perihelu. 4. travnja proći će manje od 200.000 kilometara od Sunca. Ovisno o tome koliko mu je jezgra masivna, postoji nekoliko mogućih scenarija:

  • Maleni komet: raspast će se prije perihela i nećemo vidjeti ništa.
  • Nešto veći komet, otprilike veličine Lovejoyja: raspast će se nakon perihela, vidjet ćemo mu rep bez jezgre – postat će takozvani “bezglavi komet”.
  • Još malo veći komet: lijepo ćemo ga vidjeti nakon perihela, a možda će se moći snimiti i danju u blizini Sunca, poput ATLAS-a prošle godine.
  • Veličine Ikeya-Sekija: vrlo sjajan u perihelu, možda vidljiv golim okom danju sa zaklonjenim Suncem. Nakon perihela vidjeli bismo sjajan i dugačak, ali vrlo uzak rep.
  • Veći od Ikeya-Sekija: spektakularna pojava u svakom pogledu.

Bude li dovoljno sjajan, MAPS bi nam mogao pokazati zanimljiv prizor. Neposredno prije zaokreta oko Sunca u perihelu, glava kometa mogla bi se odvojiti od repa. U perihelu Sunce brzo isprži prašinu, dok ona podalje ipak izdrži još neko vrijeme. Nakon perihela iz glave naraste novi rep koji bi možda nakratko bio vidljiv pokraj staroga. To ne bismo vidjeli golim okom nego na snimkama svemirskih teleskopa.

Svakako pogledajte detaljnije opise ovih scenarija zajedno sa simulacijama koje je pripremio Nicolas Lefaudeux.

Zasad nam se čini da bi MAPS mogao biti solidno velik. Još nijedan Kreutzov suncolizac nije otkriven tako rano, dvije astronomske jedinice od Sunca. Doduše, danas imamo i bolju opremu nego ikada u povijesti pa nismo sigurni koliko je to rano otkriće značajno. Početkom veljače počeo je brže dobivati na sjaju, što je uobičajeno za komete kojima ovo nije prvi posjet Suncu. Kad ta faza završi, astronomi će moći bolje procijeniti koliki su mu izgledi za sjajnu predstavu.

MAPS na hrvatskom nebu

Kreutzovi kometi općenito su, kako je ranije spomenuto, bolje vidljivi južno od ekvatora. Tako će biti i s MAPS-om. Međutim, ekliptika je u ovo doba godine strma na večernjem nebu pa ćemo ipak imati šanse. Bit će nam nisko i u sumraku, ali pod uvjetom da bude dovoljno sjajan nešto ćemo možda vidjeti.

Od MAPS-a, dakle, ništa ne očekujemo prije perihela 4. travnja. Pod uvjetom da će biti dovoljno sjajan, dan kasnije možda ćemo ga moći snimiti ili čak vidjeti pokraj Sunca na danjem nebu. U podne 5. travnja nalazit će se oko pet stupnjeva od Sunca. Te večeri zaći će svega 15-ak minuta nakon Sunca.

Položaj kometa MAPS pokraj Sunca na danjem nebu 5. travnja
Gdje će se nalaziti komet MAPS – pod uvjetom da bude dovoljno sjajan – 5. travnja u 13 sati po našem vremenu. Pet stupnjeva je otprilike koliko zauzimaju kažiprst, srednjak i prstenjak na ispruženoj ruci. Prikaz u Prikaz u Stellariumu.
Ne gledajte u Sunce! Osobito ne dalekozorom ili teleskopom. Ne pokušavajte ovo ako niste dovoljno iskusni. Možete trajno oštetiti vid.

U danima koji slijede polako će se udaljavati od Sunca, ali će i gubiti na sjaju. Sve ovisi o tome koliki će rep razviti i koliko će biti sjajan. Možda nam bude krasan prizor nisko nad horizontom u sumraku, a možda ga uopće nećemo vidjeti. Tko zna. Nema nam druge nego čekati i nadati se da neće biti oblačno.

Položaji kometa MAPS na večernjem nebu iz Hrvatske do 15. travnja
Gdje će se nalaziti komet MAPS na večernjem nebu, gledan iz Hrvatske, do 15. travnja. Bit će nisko nad obzorom i u sjaju sumraka. Gore desno od njega je Venera. Prikaz u Stellariumu. Simulacija je za 20 sati po lokalnom vremenu, pogled je ravno prema zapadu.

Sve u svemu…

C/2026 A1 MAPS zbilja ima dobar potencijal. Ozbiljni astronomi suzdržavaju se od najava nebeskog spektakla jer su kometi poznati po tome da se često ne ponašaju u skladu s očekivanjima. Neozbiljni mediji i pojedinci već su sada počeli s najavama da dolazi komet stoljeća. Možda i dolazi, ali to još uvijek nitko ne zna. Osim toga, za nas će morati biti i sjajniji da ga dobro vidimo jer će nam cijelo vrijeme biti nisko na sumračnom nebu.

U svakom slučaju, komet MAPS zanimljiv je objekt koji ćemo svakako pomno pratiti. I nadajmo se vedrijem proljeću nakon ove izrazito tmurne zime.

Izvori i poveznice