Astronomske pojave u 2025. godini: kalendar nebeskih zbivanja

Pred nama je još jedan Zemljin krug oko Sunca. Godina 2025. donosi nam obilje zanimljivosti na noćnom i danjem nebu. Tu je potpuna pomrčina Mjeseca, Mjesečeve okultacije Saturna, Venere i Plejada, divne konjunkcije planeta od kojih se posebno ističe ona Venere i Jupitera u kolovozu, jedna vrlo skromna djelomična pomrčina Sunca i svašta drugo.

Ovo je pregled astronomskih zbivanja u novoj godini, barem onih koje je moguće predvidjeti. Uvijek se može negdje nenadano pojaviti nova ili supernova, može se otkriti sjajan komet, a i Sunce je još uvijek na vrhuncu aktivnosti pa tko zna, možda nam slijedi još koja predstava polarne svjetlosti. Valjda će i T Sjeverne krune napokon bljesnuti – zakasnila je u odnosu na prvotna predviđanja.

Na nebu nikad nije dosadno. Da vidimo što nam je pripremila 2025.

Prečaci

• Siječanj
• Veljača
• Ožujak
• Travanj
• Svibanj
• Lipanj
• Srpanj
• Kolovoz
• Rujan
• Listopad
• Studeni
• Prosinac

Sva vremena iskazana su u mjesnom hrvatskom vremenu: UTC+1 sat, odnosno UTC+2 sata tijekom ljetnog računanja vremena. Uvrštene su samo pojave koje je moguće vidjeti iz Hrvatske.

Siječanj

2. 1. — Najkasniji Sunčev izlazak

Najkasniji Sunčev izlazak u godini ne dolazi nam na zimski solsticij nego malo kasnije. 2. siječnja Sunce će se nad zagrebačkim obzorom pojaviti u 7:37, a nad splitskim u 7:27*. Vrijeme izlaska otprilike je isto tri ili četiri dana prije i poslije tog datuma, razlika se mjeri u sekundama. Kako su onda dani u to doba sve dulji? Tako što je Sunčev zalazak dan po dan, mic po mic, sve kasniji. Zašto se to ne događa na solsticij objašnjeno je ovdje.

Neće doslovno jer Split ima brda na istoku. Govorimo o trenutku izlaska Sunca kako je astronomski definiran – kada gornji rub Sunčeva diska dotakne astronomski horizont.

3. 1. — Mjesec i Venera u konjunkciji

Godinu astronomskih zanimljivosti otvaramo lijepom konjunkcijom, odnosno prividnim približavanjem Mjeseca i Venere 3. siječnja. Mjesec će biti razmjerno tanak srp, oko 17% osvijetljen, a Venera će se nalaziti oko stupanj i pol gore desno od njega. Potražite ih nisko na jugozapadu nakon zalaska Sunca, bit će lijep par na nebu još zažarenom bojama sumraka.

3. 1. — Meteorski pljusak Kvadrantida

U noći s 3 na 4. siječnja vrhunac je aktivnosti meteora Kvadrantida, nazvanih po ukinutom zviježđu Zidni kvadrant (Quadrans Muralis). Dosta su brojni, ali maksimum aktivnosti im kratko traje, svega nekoliko sati. Osim toga, šanse za vedro nebo u siječnju su prilično male. Bilo kako bilo, prognoze kažu da najveću aktivnost ove godine možemo očekivati u večernjim satima petka, 3. siječnja, okvirno oko 25 – 40 meteora po satu. Mjesec će zaći skupa s Venerom i neće smetati.

4. 1. — Zemlja u perihelu

Zemlja je u točki svoje putanje u kojoj je najbliže Suncu. 4. siječnja u 14:28 od Sunca će nas dijeliti oko 147.099.580 kilometara. Bliže smo Suncu zimi nego ljeti… barem mi na sjevernoj polutki.

4. 1. — Okultacija Saturna

Posebno zanimljivu pojavu moći ćemo vidjeti 4. siječnja navečer, bude li vedro. Mjesec će zakloniti Saturn, što se u astronomiji zove okultacija. Mjesec se tijekom noći kreće zajedno sa zvijezdama i planetima od istoka prema zapadu, ali ako ga pažljivo pratimo, primijetit ćemo da to ipak čini nešto sporije od ostatka neba. Vrlo, vrlo polako ide prema istoku u odnosu na pozadinu dalekih zvijezda i planeta – to je njegovo kruženje oko Zemlje. Tako na svom putu neke od tih zvijezda i planeta može sakriti.

Nakon susreta s Venerom večer ranije, Mjesec će nakon zalaska Sunca biti vrlo blizu Saturna na južnom-jugozapadnom nebu. Već će i to biti zanimljiv prizor, kako za promatranje tako i za fotografiranje. Oko 18:45 Saturn će nestati iza noćne (lijeve) strane Mjeseca i ponovno će se pojaviti iza danje strane, na donjem dijelu Mjesečeva srpa, oko 19:35.

Budući da su nam Saturnovi prstenovi sada pod vrlo malim kutom, ovo će biti najbolje promatrati srednje jakim teleskopom. Bude li vedro, obratite se obližnjem astronomskom društvu koje će vjerojatno organizirati promatranje ove zanimljive pojave.

7. 1. — Mjesec u prvoj četvrti

10. 1. — Mjesec i Plejade u konjunkciji, okultacija Merope

10. siječnja Mjesec će prekriti dio Plejada ili Vlašića, poznatog otvorenog skupa u Biku. Oko 3 u noći sakrit će Meropu, a nakon nje okrznut će Alkionu (ili ju sakriti, ovisno o tome gdje se točno nalazite). Sličnu okultaciju vidjeli smo u kolovozu 2024. No, Mjesec će sada biti još sjajniji – oko 83% osvijetljen – što znači da se sićušne zvjezdice Plejada pokraj njega neće vidjeti bez pomoći dalekozora ili teleskopa. Ovo neće biti lako ni vidjeti ni snimiti.

10. 1. — Venera u istočnoj elongaciji

Venera je prividno najdalje od Sunca koliko može biti tijekom aktualne večernje aparicije*, oko 47,2 stupnja. Vrlo je sjajna i uvjerljivo dominira jugozapadnim nebom nakon zalaska Sunca. Društvo joj pravi Saturn oko 7,5 stupnjeva gore lijevo. Dva dana kasnije Venera je u dihotomiji, što laički rečeno znači da je napola osvijetljena; ta faza je Venerina “prva četvrt”.

Aparicija je razdoblje vidljivosti nekog nebeskog tijela. Kad je, primjerice, Venera vidljiva na večernjem nebu, tih nekoliko mjeseci zovemo njezinom večernjom aparicijom i traje od njezinog izlaska iz Sunčeva sjaja do povratka i prelaska na jutarnje nebo. Tada počinje njezina jutarnja aparicija.

13. 1. — Pun Mjesec

Prvi ovogodišnji pun Mjesec dolazi nam 13. siječnja. U modernoj pop-kulturi to je “Vučji Mjesec” – zima je, zavijanje vukova odjekuje dugim tamnim noćima. Tako su barem stvari stajale kada su mu, navodno*, američki starosjedioci nadjenuli to ime. Danas vukova baš i nema u blizini. Noći su možda duge, ali svjetla naših gradova i autocesta otjerala su tamu u zabite kutke. Vukovi su valjda otišli za njom. Drugi nazivi siječanjskog uštapa još su “Stari Mjesec”, “Zimski Mjesec” i slični.

Podrijetlo imena punih Mjeseca dosta je nategnuto. Imaju korijene u narodnim pričama, ne samo Sjeverne Amerike nego i drugih krajeva svijeta, ali čini se da je njihov odabir bio dosta proizvoljan, ovisno o tome kojeg autora se pita.

Siječanjski uštap izlazi oko 15:48, oko 45 minuta prije zalaska Sunca. Na nebu je vrlo blizu Poluksu i Marsu. Sljedećeg dana nad horizontom se pojavljuje oko 17:03, nekih pola sata nakon što Sunca nestane.

13. 1. — Komet ATLAS u perihelu

13. siječnja komet C/2024 G3 ATLAS je u perihelu i u perigeju – najbliže Suncu i Zemlji. Neki smatraju da bi to mogao biti najsjajniji komet 2025. godine, ali ako se to i pokaže točnim, nećemo ga baš vidjeti jer će biti preblizu Suncu za nas na sjevernoj polutki. Mogao bi doseći magnitudu oko -2, no samo na kratko i, opet, preblizu Suncu. Ako se nešto iznimno ne dogodi, ne treba planirati neka posebna promatranja ove repatice.

16. 1. — Mars u opoziciji

Mars je 16. siječnja u opoziciji – točno nasuprot Suncu na Zemljinom nebu i u najboljem položaju za promatranje. Četiri dana ranije je najbliže Zemlji. Sada je najsjajniji i prividno najveći. Ipak, ovo neće biti jedna od njegovih boljih opozicija – naprotiv, bit će jedna od slabijih. Doseći će magnitudu od -1,4, dok za boljih opozicija ide do -3. No, bit će ovo svejedno lijepa prilika za promatranje Crvenog planeta. Tih dana izlazi na istoku u vrijeme zalaska Sunca i na nebu je cijele noći. Kreće se zviježđem Blizanaca, odmah do Kastora i Poluksa.

17. – 19. 1. — Venera i Saturn u konjunkciji

Božica ljepote i Gospodar prstenova tri se večeri druže na jugozapadnom nebu nakon zalaska Sunca, od 17. do 19. siječnja. Dijelit će ih nešto više od dva stupnja, dovoljno da lijepo stanu u vidno polje dvogleda 10×25. Magnitude -4,5, Venera će biti znatno sjajnija od Saturna i njegove magnitude oko 1.

21. 1. — Mjesec u posljednjoj četvrti

29. 1. — Mlađak

Napomena

Tražite li “veliko poravnanje sedam planeta” koje ste vidjeli negdje na internetu? Ovdje su sve informacije.

Veljača

1. 2. — Mjesec, Venera i Saturn u konjunkciji

Krasan prizor čeka nas prve večeri u veljači. Na jugozapadnom nebu nakon zalaska Sunca poredat će se, odozgo nadolje, Venera, Mjesec i Saturn. Ova konjunkcija neće biti tako spektakularna kao ona Jupitera, Mjeseca i Venere u veljači 2023. jer će Saturn ipak biti manjeg sjaja*, ali odvojite koji trenutak u sumrak i bacite pogled – neće vam biti žao.

Ta konjunkcija iz veljače 2023. bila je toliko upečatljiva da su me ljudi zvali i pitali što je to tako divno na nebu.

Blizu Mjeseca i Venere bit će i Neptun, ali magnitude 8 on je rezerviran za teleskope. Ako na širokokutnoj fotografiji vidite sjajnu plavu točkicu, autor si je uzeo dosta pjesničke slobode.

Tih dana Venera doseže svoju najveću kutnu visinu u ovoj večernjoj pojavi. 4. veljače bit će gotovo 40 stupnjeva iznad jugozapadnog obzora u vrijeme Sunčeva zalaska. Kad smo već kod nje, spomenimo i Venerin pojas u kojem ona, imenu usprkos, nikad ne može biti. Venerin pojas uvijek je na suprotnoj strani neba od netom zašlog Sunca.

5. 2. — Mjesec u prvoj četvrti

9. 2. — Mjesec i Mars u konjunkciji

Mjesec i Crveni planet bit će vrlo blizu na večernjem nebu 9. veljače. Dijelit će ih svega 13-ak lučnih minuta. Mjesec će biti vrlo svijetao, 92% osvijetljen, ali Mars će biti dovoljno sjajan da se vidi malo dolje i desno od njega. Lijepo za promatranje, teže za fotografiranje bez stapanja višestrukih ekspozicija.

12. 2. — Pun Mjesec

Veljački pun Mjesec, zvan još i “Snježnim Mjesecom”, dolazi nam 12. veljače. Jasno je po čemu je dobio ime, iako je ta pojava posljednjih godina dosta rijetka u nizinskoj Hrvatskoj. Ostala njegova imena vežu se uglavnom uz zimske nedaće pa se tako spominju kosti i glad. Snježni Mjesec 2025. izlazi oko 17:12, nekoliko minuta prije Sunčeva zalaska. Sljedećeg dana pojavljuje se oko 18:22, punih sat vremena nakon Sunčeva zalaska.

Bljeskovi Starlinkova

Čini se da je sredina veljače dobro vrijeme da iz naših krajeva vidimo bljeskove satelita Starlink. Ugledate li duboko u noći neobična svjetla nisko nad sjevernim i sjeveroistočnim horizontom, nalik na letjelice koje manevriraju u daljini – spazili ste ih. Ovdje doznajte više o njima i pogledajte snimke iz 2024.

16. 2. — Venera na vrhuncu sjaja

“Zvijezda Večernica” sada je najsjajnija koliko će biti prije nego što opet nestane u Sunčevom sjaju i prijeđe na jutarnje nebo. Oko 16. veljače magnituda joj iznosi -4,6 i suvereno vlada zapadnim-jugozapadnim nebom nakon zalaska Sunca. Moguće je da će u to doba godine stizati nešto veći broj izvještaja o opažanjima NLO-a – sjajno nebesko tijelo nisko na horizontu rasplamsava ljudsku maštu.

20. 2. — Mjesec u posljednjoj četvrti

24. 2. — Parada planeta

Svih pet golim okom vidljivih planeta poredat će se oko 24. veljače na večernjem nebu, odmah nakon zalaska Sunca. Neće biti zbijeni kao što su bili u svibnju 2002., svi grupirani na zapadu; ipak će biti dosta razvučeni preko neba. Merkur i Saturn bit će slabog sjaja i vrlo, vrlo nisko na zapadu-jugozapadu – trebat će pažljivo promatrati da ih se opazi. U vrijeme Sunčeva zalaska već će biti manje od 10 stupnjeva iznad horizonta. Iznad njih sjat će blistava Venera. Visoko gore na južnom-jugoistočnom nebu nebom će vladati Jupiter, a niže prema istoku moći ćemo vidjeti crveni Mars.

Mediji će ovo vjerojatno najaviti kao “senzacionalno poravnanje” ili što već. Na društvenim mrežama vidjet ćete “fotografije” gdje su, uz navedene planete, i Uran i Neptun kao plavičaste mrljice. Ne vjerujte im. Neki si ne mogu pomoći da ne “poboljšavaju” nebo u Photoshopu. Fotografi nisu uvijek iskreni.

Sunce će zaći oko 17:30. Ubrzo nakon toga izvadite dalekozor i pokušajte što prije pronaći Merkur i Saturn, nemate puno vremena prije nego što zađu. Obavezno budite negdje gdje vam je zapadni horizont vrlo nizak. Jednom kad ulovite Merkur i Saturn, ostali planeti neće biti problem jer su vrlo sjajni. 1. ožujka Merkuru i Veneri pridružit će se tanak Mjesečev srp, ali Saturn će tada već biti izgubljen u svjetlosti sumraka.

28. 2. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu. Iskoristite ovo vrijeme za promatranje manje sjajnih maglica i galaksija.

Ožujak

1. 3. — Tanak Mjesečev srp

Evo izazova za promatrače. Na zapadu će se 1. ožujka nakon zalaska Sunca pojaviti vrlo tanak srp mladog Mjeseca, svega 4% osvijetljen. Uspijete li ga uhvatiti, pokušajte naći Merkur malo ispod njega. Dalekozor će pomoći. Iznad njih sjat će blistava Venera.

2. 3. — Mjesec blizu Venere

Nastavljajući svoj put od prethodnog dana, srp mladog Mjeseca popet će se 2. ožujka do Venere. Neće biti baš jako blizu – dijelit će ih oko 8 stupnjeva – ali bit će sladak par na zapadnom nebu nakon sutona.

6. 3. — Mjesec u prvoj četvrti

Naš svemirski suputnik bit će napola osvijetljen, danjom polovinom okrenutom prema zapadu. Blizu njega svijetlit će sjajan Jupiter.

8. 3. — Merkur u istočnoj elongaciji

Ovo je dobra prilika za opažanje teško uhvatljivog Merkura. 8. ožujka bit će u istočnoj elongaciji, što znači da će biti prividno najdalje od Sunca na večernjem nebu. Nalazit će se oko 16 stupnjeva iznad obzora u vrijeme Sunčeva zalaska. Potražite ga malo dolje lijevo od sjajne Venere.

5. – 15. 3. — Venerin srp

Venera se u prvoj polovini ožujka brzo približava Suncu i sve ju je teže vidjeti. Tijekom ožujka postaje sve tanja, ali i prividno sve veća – njezina vitka srpasta figura postaje vrlo jasna već u boljem dalekozoru ili manjem teleskopu. Polovicom mjeseca zadnja je prilika da ju uhvatimo prije nego što početkom travnja iskrsne na jutarnjem nebu.

14. 3. — Pun Mjesec

Treći ovogodišnji uštap stiže nam 14. ožujka. Od svih imena koja bi mu mogla pripasti kao vjesniku proljeća, nekako se najviše spominje “Mjesec crva”. Misli se zapravo na gliste koje tada izlaze iz odmrznutog tla. Osobno mi je simpatičniji keltski naziv koji ga povezuje s vjetrom – ožujak je kod nas obično vjetrovit, čemu svjedoči izreka o tri marčane bure. Iz starog engleskog dolazi nam “Čedni Mjesec” – valjda zbog još neukaljane čistoće mladog proljeća. Tko bi znao. Ožujski pun Mjesec diže se oko 18:22, 20-ak minuta nakon Sunčeva zalaska. To je dobar tajming za vidjeti ga kako se onako golem i crven pomalja na istoku.

Mjesec nam se na horizontu čini ogromnim, ali to je samo privid i zove se Mjesečeva iluzija. Fotografije dokazuju da je potpuno iste veličine kad je nisko i kad je visoko na nebu.

Uz ovaj pun Mjesec dogodit će se i njegova potpuna pomrčina, ali neće biti vidljiva iz naših krajeva; za nas će biti samo vrlo skromna polusjenska i to neposredno pred svitanje i Mjesečev zalazak.

20. 3. — Proljetni ekvinocij

Proljeće počinje 20. ožujka u 10:02 po našem vremenu. U školi smo učili da dan i noć tada traju jednako dugo – odatle i sam naziv ravnodnevica – no to nije sasvim točno: dan je ipak malo dulji*. Najbliže jednakom trajanju dana i noći bit ćemo 17. ožujka i 25. rujna. To se onda ponekad zove ekvilucij.

Početkom i krajem dana smatramo trenutke kada gornji rub, a ne središte Sunčeva diska dotakne horizont. Samim tim danu se već pripisuje koja minuta više jer Suncu treba neko vrijeme da se u cijelosti uzdigne iznad obzora. Uz to, zrake svjetlosti nisko nad obzorom savijaju se prema dolje (što se zove atmosferska refrakcija) pa Sunce i sva ostala nebeska tijela zapravo vidimo i kad su geometrijski ispod obzora.

22. 3. — Mjesec u posljednjoj četvrti

23. 3. — Saturn bez prstenova

Zemlja je 23. ožujka točno u ravnini Saturnovih prstenova. To znači da ih vidimo pod najmanjim mogućim kutom – postrance, zbog čega su nam praktički nevidljivi. U ovom konkretnom slučaju potpuno nam je svejedno jer je Saturn vrlo blizu Sunca pa ga ionako ne vidimo. Kroz koji tjedan će se vratiti – i dalje vrlo tanki – pa ponovno nestati u studenom. Nakon toga će postupno biti sve uočljiviji i do ljeta 2026. vratit će se u punom sjaju.

15. – 31. 3. — Zodijačka svjetlost

Prema kraju ožujka moći ćemo spaziti blijedu zodijačku svjetlost na večernjem nebu… ali samo ako se potrudimo. Pokriva veliko trokutasto područje neba, od zapada gore lijevo duž ekliptike. Uz horizont je šira pa se prema gore sužava. Golim okom vrlo ju je teško vidjeti iz urbanih i donekle urbanih sredina. Kažu da joj je sjaj podjednak manje sjajnim dijelovima Mliječne staze, ali Mliječna staza je kontrastnija i lakše ju je uočiti naspram pozadine neba. Zodijačka svjetlost je slabašna i mutna, često nalik svjetlu nekog udaljenog naselja, samo bez boje. Da bi se vidjela, zrak mora biti bistar, nebo i okoliš tamni. Što više metara nadmorske visine, to bolje. Vještiji promatrači mogu ju vidjeti iz predgrađa jer znaju što traže.

Zodijačka svjetlost zove se tako jer se pruža duž ekliptike, dakle prolazi zviježđima zodijaka. To je zapravo odsjaj Sunčeve svjetlosti na sitnim česticama međuplanetarne prašine. Najbolje se vidi u smjeru Sunca zbog prednjeg raspršenja svjetlosti. Izvori te prašine uglavnom su kometi, ponešto dolazi od sudara među asteroidima, a dio i od planeta – ponajviše, čini se, Marsa.

Zodijačku svjetlost na večernjem je nebu najlakše vidjeti oko ožujka i travnja, kada je ekliptika najstrmije položena prema horizontu nakon zalaska Sunca. U rujnu i listopadu možemo ju opaziti kao “lažnu zoru” na istočnom nebu prije nego što se počne daniti.

27. 3. — Moguća nova u Sjevernoj kruni

Nova u Sjevernoj kruni očekivala se do rujna 2024., ali nije se desilo. Mogućih razloga za to ima mnogo, ali jednostavna je istina da ne znamo dovoljno o toj zanimljivoj zvijezdi. Jedna od novijih prognoza upućuje na moguću erupciju T Coronae Borealis oko 27. ožujka.

29. 3. — Mlađak i djelomična pomrčina Sunca

29. ožujka Mjesec je mlad, a dogodit će se i djelomična pomrčina Sunca. Iz naših će krajeva biti izuzetno skromna: Mjesec će prekriti vrlo malen dio Sunca. Pomrčina će se najbolje vidjeti iz krajnjih sjevernih i zapadnih dijelova Hrvatske. Iz Umaga će biti zaklonjeno oko 5% Sunčeva diska, iz Čakovca i Zagreba 4%, Zadra 2%, Splita i Osijeka 1%, a iz Dubrovnika se uopće neće vidjeti. Blagim riječima, ovo neće biti pomrčina za pamćenje.

30. 3. — Tanak Mjesečev srp

Slabo sjajan i poput britve oštar, sasvim tanak srp mladog Mjeseca ukrasit će zapadno nebo nakon Sunčeva zalaska 30. ožujka. Bit će svega 2% osvijetljen i star samo 1,28 dana. Pokušajte ga spaziti golim okom! To neće biti lako pa za svaki slučaj pri ruci imajte dalekozor.

31. 3. – 1. 4. — Pepeljasta svjetlost

Mjesec je u ovo doba godine dosta visoko nad horizontom kad je mlad, u obličju tankog srpa. To je sjajna prilika za promatranje pepeljaste svjetlosti, pomalo sablasnog sivog osvijetljenja njegove noćne strane. Ta je svjetlost zapravo odražena sa Zemlje; na Mjesecu je to ono što je nama mjesečina.

Travanj

1. 4. — Mjesec i Plejade u konjunkciji, okultacija Plejada

Pravi nebeski dragulj čeka nas 1. travnja i ne, nije podvala. Na zapadnom nebu nakon Sunčeva zalaska Mjesečev srp približit će se Plejadama na manje od stupnja i pol. Već će to biti divan prizor i sjajna fotoprilika, ali kako će večer odmicati Mjesec će i zakloniti neke od sitnih zvjezdica tog otvorenog skupa: prvo Elektru, zatim Kelenu pa Meropu. Posebno je dobra okolnost to što će Mjesec biti osvijetljen samo oko 16% pa će se zvjezdice Plejada pored njega ipak moći lijepo vidjeti, pogotovo dalekozorom. Bit će ovo izvrsna prilika i za astrofotografe*.

Mjesec možda neće biti jako sjajan, ali dovoljno da spriječi snimanje Plejada dugom ekspozicijom koja bi otkrila maglicu oko njih. Naiđete li na takve fotografije, znajte da su vjerojatno kompoziti – višestruke ekspozicije snimljene u različito vrijeme.

Ova je divna konjunkcija i okultacija vidljiva od Sunčeva zalaska pa skoro do ponoći. Ne propustite!

5. 4. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesec će 5. travnja biti napola osvijetljen i blizu Marsa na večernjem nebu.

13. 4. — Pun Mjesec

Travanjski uštap stiže nam 13. u mjesecu. To je “Ružičasti Mjesec”, nazvan po ružičastim cvjetovima plamenca koji raste u Sjevernoj Americi, a kod nas ga ima nešto uvezenoga. Europski nazivi spominju sjeme, buđenje, pupoljke i slične proljetne motive. Ove godine to je i Uskršnji Mjesec jer tjedan dana nakon njega slijedi Uskrs – datum najvažnijeg kršćanskog blagdana računa se pomoću Mjeseca.

Pun Ružičasti Mjesec pojavit će se na istočnom-jugoistočnom obzoru oko 20:30, nekih 50-ak minuta nakon Sunčeva zalaska. Dan ranije izaći će oko 19:25, 20 minuta prije nego što Sunca nestane i bit će vrlo blizu Spike u Djevici.

21. 4. — Mjesec u posljednjoj četvrti

22. 4. — Meteorski pljusak Lirida

Primijetite li kakav meteor ovih noći koji stiže iz smjera sjajne zvijezde Vege u Liri, lako je moguće da se radi o Liridu. Oni nisu na glasu kao spektakularni, iako nam mogu poslati pokoju vatrenu kuglu tu i tamo. Možemo očekivati najviše 10 – 15 meteora u satu, a u drugom dijelu noći ometat će ih Mjesec. Njihovo je matično tijelo komet C/1861 G1 Thatcher.

25. 4. — Venera i društvo na jutarnjem nebu

Venera je ovih dana vrlo sjajna u zoru, ali nalazi se prilično nisko na istočnom nebu. 25. travnja društvo će joj praviti tanak Mjesec, a u blizini će se naći i Saturn. No, sve će se to odvijati vrlo nisko na nebu koje će se brzo daniti.

27. 4. — Mlađak

28. 4. — Ultra tanak mladi Mjesec

Lovci na tanke srpove, evo nove prilike. 28. travnja nakon Sunčeva zalaska Mjesec će biti samo 1% osvijetljen i star manje od jednog dana. Sunce zalazi oko 19 sati, ubrzo nakon toga potražite Mjesec 10-ak stupnjeva visoko na zapadu-sjeverozapadu.

Svibanj

2. 5. — Vesta u opoziciji

Druga po veličini među asteroidima, (4) Vesta 2. svibnja nasuprot je Suncu na našem nebu i stoga relativno dobro vidljiva. Magnituda joj je 5,3 – na samoj je granici vidljivosti golim okom, ali samo u izuzetnim uvjetima. Dalekozorom ju je lako pronaći uz pomoć odgovarajuće karte neba. Jeste li ikada svojim očima vidjeli asteroid? Sada je prilika.

3. – 6. 5. — Mars i M44 u konjunkciji

Crveni planet ovih se dana kreće blizu otvorenog skupa M44 znanog i kao Jaslice ili Košnica u Raku. 4. svibnja bit će mu toliko blizu da će izgledati kao da mu pripada. Mars će biti prve magnitude, a promatranje i snimanje malo će omesti obližnji Mjesec u prvoj četvrti.

4. 5. — Mjesec u prvoj četvrti

12. 5. — Pun Mjesec

Svibanjski uštap zove se “Cvjetni”, iz očitih razloga. Dolazi nam 12. svibnja i bit će nešto manji od prosječnoga, tzv. “Minimjesec”, budući da će Mjesec dan ranije biti u apogeju, najdalje od Zemlje u aktualnom ciklusu. Izlazi oko 20:35, 15-ak minuta nakon Sunčeva zalaska i bit će to lijep prizor.

20. 5. — Mjesec u posljednjoj četvrti

27. 5. — Mlađak

31. 5. — Venera u zapadnoj elongaciji

Sjajna Venera vlada jutarnjim nebom. U noći s 31. svibnja na 1. lipnja je u zapadnoj elongaciji, najdalje od Sunca koliko može biti u ovoj jutarnjoj apariciji – oko 46 stupnjeva. Na istoku, u obličju Danice, blistav je vjesnik novog dana.

Počinje sezona večernje Mliječne staze

Najsjajniji dio blijede vrpce naše galaksije krajem svibnja počinje biti vidljiv oko ponoći. Jezgru Mliječne staze mogli smo vidjeti još tamo od veljače, ali prije zore. Krajem svibnja i početkom lipnja prelazi na večernje nebo. Oko ponoći se već vidi na jugu-jugoistoku, a oko 2 u noći pokazuje se u punom sjaju ravno na jugu.

Mliječnu stazu uglavnom smo izgubili iz naših većih gradova; previše svijetlimo. Iz manjih se sredina još može nazrijeti kad je nebo bistro. Posljednjih je godina postala vrlo popularna meta za astrofotografiju i pogotovo za astrokrajolike – spojeve fotografija neba i noćnih krajolika. Možda smo zbog toga kolektivno pomalo zaboravili na njezin stvarni izgled. Izvanredan je doživljaj krstariti bogatim zvjezdanim oblacima u Strijelcu i okolici dobrim dalekozorom u svježoj, vedroj ljetnoj noći negdje podalje od civilizacije.

Lipanj

1. 6. – 31. 7. — Noćni svjetleći oblaci

Početkom lipnja ulazimo u doba godine u kojem se mogu pojaviti noćni svjetleći oblaci. To zapravo i nisu pravi oblaci u meteorološkom smislu: nalaze se daleko gore u mezosferi, na visini od nekih 75 – 85 kilometara. Ono malo vodene pare što se nađe u tom rijetkom zraku formira ledene kristaliće na zrncima prašine koja je većinom izvanzemaljskog podrijetla*. Zbog opće cirkulacije atmosfere, tamo gore je najhladnije kad je kod nas pri tlu najtoplije. Zato se noćni svjetleći oblaci oko ljetnog solsticija šire i možemo ih vidjeti i s naših zemljopisnih širina. Ranije su bili gotovo ekskluzivni za sjeverne krajeve, no u posljednjih desetak godina praktički se redovno vide iz Hrvatske (ovdje je kronologija opažanja).

Od meteora, ne od letećih tanjura.

Tražite ih nisko nad sjeverozapadnim obzorom nakon zalaska Sunca ili sjeveroistočnim prije svitanja. Ne možemo ih vidjeti danju, samo kad je Sunce ispod horizonta pa ih osvjetljava odozdo dok su okolno nebo i drugi, niži oblaci u sjeni. To je obično 45 do 90 minuta nakon Sunčeva zalaska ili prije izlaska. Spazite li svijetle, električno plave pramenove nalik na ciruse, velika je šansa da su to upravo oni.

Jupiter odlazi

Početkom lipnja Jupiter će se izgubiti u Sunčevu sjaju. Ponovno ćemo ga vidjeti tijekom srpnja, ali na jutarnjem nebu. 12. kolovoza bit će u prekrasnoj konjunkciji s Venerom.

3. 6. — Mjesec u prvoj četvrti

11. 6. — Pun Mjesec

Lipanjski uštap najavljuje nam dolazak ljeta. Najpopularnije ime za njega je “Jagodni Mjesec”, a možda će i izgledati poput divovske jagode kad se onako napuhan i crven pojavi na horizontu 11. lipnja oko 21:35. Dan ranije izlazi oko 20:40, desetak minuta prije Sunčeva zalaska. Kao i svaki pun Mjesec nebom će ploviti cijele noći, ali vrlo nisko: u najvišoj točki na jugu bit će svega 15-ak stupnjeva iznad horizonta. Bit će također jedan od manjih uštapa u godini jer će Mjesec par dana ranije biti u apogeju.

15. 6. — Najraniji Sunčev izlazak

Oko 15. lipnja Sunčev je izlazak najraniji u godini. Svoje prve zrake Zagrepčanima šalje preko obzora u 5:05, a Splićanima u 5:12. Vrijeme Sunčeva izlaska ne mijenja se puno nekoliko dana prije i poslije tog datuma.

17. 6. — Mars i Regul u konjunkciji

Crveni planet 17. lipnja približit će se Regulu, najsjajnijoj zvijezdi u Lavu, na 44 lučne minute. To je nešto više od Mjesečeva prividnog promjera. Njihove su konjunkcije uvijek simpatične zbog uočljive razlike u boji: Mars je crven, a Regul plav. Bit će podjednakog sjaja; potražite ih na zapadu nakon sutona. Savjet: na fotografijama možete dobiti jasniju boju tako da ih sasvim malo maknete iz savršenog fokusa.

18. 6. — Mjesec u posljednjoj četvrti

21. 6. — Ljetni solsticij

Ljeto počinje 21. lipnja u 4:42 po našem vremenu. Dan je najdulji, noć najkraća. Naša će zvijezda nad zagrebačkim obzorom provesti 15 sati, 43 minute i 39 sekundi, a nad splitskim 15 sati, 25 minuta i 29 sekundi.

25. 6. — Mlađak

Mjesec je 25. lipnja mlad i nevidljiv. Kratke noći oko ovog datuma iskoristite za promatranje Mliječne staze, maglica i galaksija.

26. 6. — Najkasniji Sunčev zalazak

Nekoliko dana nakon najranijeg izlaska, 26. lipnja imamo najkasniji Sunčev zalazak. U Zagrebu je u 20:50, a u Splitu u 20:39.

26. – 27. 6. — Tanak Mjesečev srp i Merkur

26. lipnja pokušajte uhvatiti još jedan vrlo tanak srp mladog Mjeseca. Bit će osvijetljen oko 3% i star oko 32 sata. Lijevo od Mjeseca potražite Merkur koji bi se trebao razumno dobro vidjeti. Iznad Mjeseca bit će Kastor i Poluks, kad ste već tamo probajte opaziti i njih. Sve skupa odvijat će se vrlo nisko nad zapadnim-sjeverozapadnim obzorom. Dan kasnije, 27. lipnja, Mjesec će već biti puno lakše vidjeti. Merkur će se nalaziti dolje desno od njega. A ako ćete imati vrlo nizak horizont i bistro nebo, potražite i otvoreni zvjezdani skup M44 (Jaslice) tik ispod Mjesečeva srpa.

29. 6. — Mars, Mjesec i Regul u konjunkciji

Na večernjem nebu 29. lipnja okupljaju se crveni Mars, sivi Mjesec i plavi Regul. Potražite ih na zapadu nakon što Sunce potone za obzor. Mjesec će biti 22% osvijetljen. Mars i Regul izgledat će kao nekakvi njegovi sateliti, na podjednakoj udaljenosti lijevo i desno od Mjesečeva srpa.

Srpanj

2. 7. — Mjesec u prvoj četvrti

3. 7. — Zemlja u afelu

Naša je Zemlja 3. srpnja najdalje od Sunca u aktualnoj orbiti. Toga će nas dana oko 22 sata od matične zvijezde dijeliti oko 152.081.190 kilometara.

4. 7. — Merkur u istočnoj elongaciji

Teško uhvatljivi Merkur 4. srpnja (i koji dan prije i poslije) možemo spaziti nisko na zapadnom-sjeverozapadnom nebu ubrzo nakon što Sunce zađe. Blizu njega bit će i Jaslice (M44), ali to je već u težoj kategoriji.

Poznata je priča o tome kako se veliki Nikola Kopernik na samrtnoj postelji pojadao kako nikada nije vidio Merkur. To nije istina: u jednom odlomku svog De Revolutionibus Orbium Coelestium zapisao je da su drugi promatrači Merkura imali više sreće od njega zbog česte magle oko Visle. Ali to ne znači, naravno, da ga nikada nije opazio. Izvor

10. 7. — Pun Mjesec

Prvi ljetni uštap ove godine dolazi nam 10. srpnja. Zove se “Mjesec srnjaka” ili “Srneći Mjesec”, po nekoj labavoj vezi s mužjacima srna koji u to doba godine navodno predstavljaju svoje nove rogove. Mislim da naši to rade u proljeće, dosta ranije. Ili je izvorna priča mislila na nešto drugo, trebalo bi pitati biologe ili lovce. Još ga zovu “Mjesecom grmljavine” i “Mjesecom sijena”. Izlazi oko 21:06, 20 minuta nakon Sunčeva zalaska, taman koliko treba da nebo bude dovoljno tamno i da bude onako spektakularno crven i golem kad proviri iznad obzora.

11. – 14. 7. — Venera i Hijade u konjunkciji

Nisko na istoku pred svitanje sjajna se Venera primiče skupu zvijezda koji zovemo Hijade u Biku. To je grupa od nekoliko stotina zvijezda povezana zajedničkim podrijetlom i kretanjem kroz svemir. Među njima je i Aldebaran, najsjajnija zvijezda u Biku, ali on nije fizički dio Hijada – samo nam slučajno leži na doglednici s njima.

18. 7. — Mjesec u posljednjoj četvrti

21. – 23. 7. — Mjesec, Venera i Jupiter u zoru

Mjesec prolazi pokraj sjajnih planeta Venere i Jupitera. Neće im biti baš jako blizu, ali svi se skupa nalaze na lijepom dijelu neba između Bika i Blizanaca pa ustanete li tih dana dovoljno rano, bacite pogled.

24. 7. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu. Te noći treba iskoristiti za ljetno surfanje Mliječnom stazom i maglicama. Središnji i najsjajniji dio Mliječne staze u ovo je doba godine ravno na jugu oko 22 sata.

Kolovoz

1. 8. — Mjesec u prvoj četvrti

9. 8. — Pun Mjesec

Osmi uštap u godini dolazi nam 9. kolovoza i zove se “Mjesec jesetre” – jesetra ili kečiga vrsta je ribe. Ostala imena spominju riseve (?), žito, kukuruz i munje, ali posebno je simpatično staro anglosaksonsko ime za drugi pun Mjesec nakon ljetnog solsticija: “Mjesec korova”. Ambrozija cvate upravo u kolovozu i donosi velike muke alergičnim osobama, stoga bi ovo ime bilo sasvim prikladno.

Bilo kako bilo, kolovoški pun Mjesec izlazi oko 20:36, 20-ak minuta nakon Sunčeva zalaska. To znači da nam se sprema još jedan dramatičan pogled na golem i narančast uštap kako se sporo valja nisko nad horizontom ususret toploj ljetnoj noći.

12. 8. — Venera i Jupiter u bliskoj konjunkciji

Ovo će biti fantastičan prizor. U zoru 12. kolovoza, najsjajniji planeti Sunčeva sustava primaknut će se jedan drugome na samo 50 lučnih minuta. Potražite ih od 3 sata u noći pa sve do svitanja na istočnom nebu, nećete ih moći promašiti. Konjunkcije Venere i Jupitera zanimljivo je promatrati dalekozorom ili recimo teleobjektivom fotoaparata. Jupiterov disk naočigled je veći od Venerinog, ali Venera je sjajnija.

Oko Jupitera moći ćemo zamijetiti njegova četiri najsjajnija prirodna satelita, po dva sa svake strane. Počnete li promatranje dovoljno rano, dobrim teleskopom vidjet ćete kako Europa putuje preko Jupiterovog diska; napustit će ga oko 4 sata. Venera će biti u fazi polumjeseca.

12. – 13. 8. — Meteorski pljusak Perzeida

Najpopularniji pljusak meteora u godini dolazi nam u noći s 12. na 13. kolovoza. Riječ je naravno o Perzeidima, kolokvijalno znanima i kao “Suzama svetog Lovre” iako je ta veza uglavnom izmišljena. Perzeidi su sitne čestice koje je za sobom prilikom brojnih prolazaka kroz unutarnji Sunčev sustav ostavio komet 109P Swift-Tuttle. Svi ih volimo, izvrstan su povod za provesti noć pod vedrim nebom. Ove će ih godine, nažalost, “pojesti” sjajna mjesečina. Oko 85% osvijetljen Mjesec izaći će na istoku već prije 22 sata i s neba “isprati” sve meteore osim najsjajnijih. Što se može.

Aktivnost Perzeida u posljednje je vrijeme u slabljenju. Potok čestica koji susrećemo postao je znatno rjeđi i prema predviđanjima takav će biti još barem nekoliko godina.

16. 8. — Mjesec u posljednjoj četvrti

20. 8. — Jutarnji planeti i Mjesec

Mjesec se 20. kolovoza pridružuje Veneri i Jupiteru na jutarnjem nebu. Svo troje bit će u zviježđu Blizanaca, a malo niže moći ćemo spaziti i Merkur.

23. 8. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu. Astronomi to uglavnom vole.

31. 8. — Mjesec u prvoj četvrti

I evo ga opet.

Rujan

1. 9. — Venera i M44 u konjunkciji

Otvoreni skup zvijezda Jaslice (M44) nalazi se vrlo blizu ekliptike pa se često druži s planetima. 1. rujna pokraj njega će se naći Venera, na manje od jednog stupnja od njegovih najsjajnijih zvijezda. Izlaze oko 4 ujutro, potražite ih na istočnom nebu pred zoru.

7. 9. — Pun Mjesec i potpuna pomrčina Mjeseca

Jedan od najboljih astronomskih događaja godine čeka nas 7. rujna. Te nedjeljne večeri imat ćemo priliku vidjeti potpunu pomrčinu Mjeseca i slobodno možemo reći napokon; potpunu pomrčinu Mjeseca nismo vidjeli još od 27. srpnja 2018. Nećemo vidjeti čitav slijed pomrčine: Mjesec će izaći oko 19:23 i već tada će biti potpuno u Zemljinoj sjeni. Zbog toga će biti jako taman i upitno je hoćemo li njegov izlazak uopće vidjeti. No, potpuna faza pomrčine potrajat će skoro do 21 sat i čim se smrači lijepo ćemo vidjeti duboko crven obris Mjeseca među zvijezdama Vodenjaka nisko na istoku-jugoistoku. Između 21 i 22 sata pratit ćemo Mjesečev izlazak iz sjene, a do 23 sata sasvim će napustiti i polusjenu i tu će pomrčina završiti. Potpuna pomrčina trajat će ukupno oko jedan sat i 23 minute.

Pomrčina Mjeseca događa se kada se Zemlja nađe točno između Mjeseca i Sunca. Mjesec tada mora biti pun jer je točno nasuprot Suncu na Zemljinom nebu. No, ne događa se za svakog punog Mjeseca pomrčina; orbitalne ravnine Zemlje i Mjeseca nisu sasvim poravnate pa Zemljina sjena u većini slučajeva promaši Mjesec.

Više detalja o ovoj pomrčini

Što se tiče samog rujanskog punog Mjeseca, on se najčešće zove “Mjesecom kukuruza”, a među ostalim njegovim pridjevima spominju se voće, vino i pjesma – pravi rujanski motivi. Rujanski uštap ove godine nije “Žetveni Mjesec” jer će najbliže jesenskom ekvinociju biti onaj u listopadu.

12. / 13. 9. — Mjesec i Plejade u konjunkciji, okultacija

Niz bliskih susreta Mjeseca i Plejada nastavlja se u noći s 12. na 13. rujna. Ovoga puta proći će posred otvorenog skupa i u nizu okultacija redom zakloniti Elektru, Kelenu, Maju, Meropu i Alkionu. Predstava počinje na istočnom nebu oko 22 sata i završava malo iza ponoći. Mjesec će biti 57% osvijetljen i poprilično sjajan, u svakom slučaju puno sjajniji od Plejada. Ovo ćemo moći lijepo promatrati dalekozorom, a uvjeti za fotografiranje bit će slični onima iz kolovoza 2024. – teško, ali ne i nemoguće.

14. 9. — Mjesec u posljednjoj četvrti

19. 9. — Mjesec i Venera u konjunkciji, okultacija Venere (na danjem nebu)

Rujan 2025. bit će u znaku Mjeseca i njegovog druženja sa zvijezdama i planetima. Nova družica bit će mu Venera s kojom će se, u obličju tankog srpa, susresti na jutarnjem nebu 19. rujna. Bit će to lijep prizor: potražite ih recimo oko 5:30 – 6:00 na istoku. Venera će biti vrlo blizu plavičastog Regula, najsjajnije zvijezde u Lavu, a malo iznad njih plovit će vrlo tanak srp starog Mjeseca*.

Na njemu će se možda vidjeti i pepeljasta svjetlost. Ona se često pjesnički opisuje kao “stari Mjesec u naručju mladoga” kad se vidi navečer; stari Mjesec je blijedosivo osvijetljena noćna strana Mjeseca, a mladi je sjajna dnevna strana, odnosno srp – to je kao Mjesec koji tek dolazi. Ovdje bi onda bilo obrnuto: srp bi bio stari Mjesec, pepeljasta noćna strana mladi, pa bi se valjda reklo “mladi Mjesec u naručju staroga”.

To nije sve. Kasnije istog dana dogodit će se okultacija Venere – Mjesec će ju zakloniti. Kvaka je u tome da će se to dogoditi na danjem nebu: u 14:22 Venera će nestati iza lijevog, osvijetljenog dijela Mjeseca i ponovno će se pojaviti u 15:34 iza njegove nevidljive noćne strane. Je li to moguće vidjeti i snimiti? Pa jest, budući da su i Mjesec i Venera vidljivi danju… ali neće biti lako. Ovako je to izgledalo u studenom 2023.

Čuvajte oči! Nikad ne gledajte u Sunce, ni golim okom, a pogotovo ne kroz neko optičko pomagalo, bio to dalekozor, teleskop ili fotoaparat. Ako ćete promatrati ili snimati ovu okultaciju, smjestite se u sjenu kuće, nekog zida ili bilo čega što vam sigurno zaklanja Sunce od početka do kraja okultacije tako da ni slučajno ne možete usmjeriti vaš optički uređaj u njega.

21. 9. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu. Dogodit će se i djelomična pomrčina Sunca, ali vidljiva s druge strane zemaljske kugle.

21. 9. — Saturn u opoziciji

Saturn će 21. rujna biti nasuprot Suncu na Zemljinom nebu. Izlazi u vrijeme Sunčeva zalaska i vidljiv je cijele noći. Omiljena je meta u teleskopima astronoma amatera, izuzetno ga voli i publika na javnim promatranjima, ali njegova najljepša osobina – prstenovi – sada su nam pod toliko malim kutom da su nam gotovo nevidljivi. Vratit će nam se za nekoliko mjeseci.

22. 9. — Jesenski ekvinocij

Jesen počinje 22. rujna u 20:20 po našem vremenu. Sunce prelazi nebeski ekvator i spušta se prema jugu. Izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu*, ali dan i noć ipak nisu jednake duljine, kao što je objašnjeno tamo visoko gore u tekstu, kod proljetnog ekvinocija. Najbliže jednakom trajanju dana i noći (ekvilucij) ove smo godine bili 17. ožujka i bit ćemo ponovno 25. rujna.

Jeste li primijetili da Sunce ne izlazi i ne zalazi na istom mjestu tijekom godine? Čini se da mnoge ljude iznenadi ta činjenica. Točno na istoku i zapadu Sunce izlazi odnosno zalazi samo na dva dana u godini: proljetni i jesenski ekvinocij. Nakon proljetnog ekvinocija te točke putuju prema sjeveru pa ljeti Sunce izlazi na sjeveroistoku i zalazi na sjeverozapadu. Na solsticij Sunce zastaje na tom putu (otuda mu i naziv, u prijevodu suncostaj), vraća se prema istoku odnosno zapadu kamo dolazi na dan jesenskog ekvinocija. Zatim putuje dalje pa zimi Sunce izlazi na jugoistoku i zalazi na jugozapadu. Na zimski solsticij zastaje, vraća se natrag i sve ispočetka.

30. 9. — Mjesec u prvoj četvrti

Zodijačka svjetlost pred zoru

Posljednjih desetak dana rujna i prvi tjedan listopada dobra su prilika da zodijačku svjetlost vidimo na jutarnjem nebu, pred zoru. Za razliku od ožujka, linija ekliptike sada se strmo pruža uvis na jutarnjem umjesto na večernjem nebu.

Listopad

7. 10. — Pun Mjesec, Žetveni Mjesec

Prvi jesenski uštap, ujedno i prvi “supermjesec” u godini dolazi nam 7. listopada. To je Žetveni Mjesec jer je najbliži jesenskom ekvinociju. Da nije, zvao bi se Lovački Mjesec. Izlazi oko 18:20, nekih pet minuta prije zalaska Sunca. Idućeg dana izlazi oko 18:45, malo više od 20 minuta nakon sutona; bolja prilika za fotkanje, ali više nije pun.

Osim toga, to je i prvi od tri ovogodišnja “supermjeseca”. Oprezno s tim pojmom, ne znači ništa više od toga da nam je taj konkretan uštap malo bliži od prosječnoga. Dr. Tony Phillips, urednik legendarnog SpaceWeathera, odlučio je da mu je dosta pa je perigejni pun Mjesec u studenom 2024. prozvao “Stupidmoon”.

10. 10. – 12. 11. — Meteorski pljuskovi Taurida

U drugoj polovini listopada i prvoj polovini studenoga istovremeno su aktivna dva meteorska roja s izvorištima u zviježđu Bika. To su Sjeverni i Južni Tauridi. Oba potječu od Enckeovog kometa. Sami po sebi nisu naročito izdašni, zenitne satne učestalosti su im skromne, ali mogu biti vrlo sjajni. Stoga u ovo doba godine možemo očekivati veće šanse za pojavu vatrenih kugli.

13. 10. — Mjesec u posljednjoj četvrti

21. 10. — Mlađak

22. 10. — Meteorski pljusak Orionida

Orionidi su osrednji pljusak meteora koji ponekad iznenadi. Obično ih ima 10 do 20 u satu, a u iznimnim godinama – kao primjerice između 2006. i 2009. – bude ih koliko i Perzeida. Njihov se vrhunac očekuje u noći s 22. na 23. listopada, do nekih 20-ak meteora u satu. Mjesec neće smetati. Kao što im ime govori, prividno izviru iz zviježđa Oriona, a ističu se po tome što im je matično tijelo komet 1P Halley – najpoznatiji od svih kometa.

29. 10. — Mjesec u prvoj četvrti

Završava sezona večernje Mliječne staze

Najsjajniji dio Mliječne staze u Strijelcu krajem listopada prestaje biti vidljiv na večernjem nebu. Rano zalazi i sve ga je teže razaznati u žaru sumraka, a uskoro će i nestati u Sunčevu sjaju. Vratit će nam se na jutarnje nebo u veljači.

Studeni

5. 11. — Pun Mjesec, “supermjesec”

Najveći i najsjajniji pun Mjesec u 2025. dolazi nam 5. studenoga. Popularno se zove “Dabrov Mjesec” po simpatičnim glodavcima koji u to doba spremaju svoje jazbine za zimu. No, tu se ni ti famozni almanasi ne slažu: po nekima je uštap nakon Žetvenog Mjeseca uvijek Lovački Mjesec, bio on u listopadu ili studenom. Pa bi onda ovo bio Lovački Mjesec. Nije pretjerano važno.

Pomalo nejasni izvori spominju keltsku tradiciju u kojoj se uštap u studenom sablasno zove “Mjesec žalovanja” i “Mjesec najmračnijih dubina”, ali to se – opet, navodno – odnosi na posljednji pun Mjesec prije zimskog solsticija, a on ove godine pada u prosincu.

Ovaj je pun Mjesec Zemlji najbliži pa time i najsjajniji i najveći od svih punih Mjeseca u 2025. Mudri internetski portali savjetovat će vas o astrološkim značenjima supermjeseca i drugim koještarijama. Razlika najvećeg i najmanjeg punog Mjeseca zapravo nije dramatična. Iskusni promatrači Mjeseca ponekad mogu prepoznati da je u perigeju, većina ljudi ipak ne može.

Dabrov Mjesec 2025. izaći će na istoku-sjeveroistoku oko 16:10, 20-ak minuta prije zalaska Sunca. Sljedećeg dana izlazi oko 16:46, 10 minuta nakon sutona, ali više neće biti 100% pun.

Još jedna zanimljivost: Mjesec će sljedećeg dana, 6. studenoga, izaći unutar Plejada. Na samom izlasku prekrivat će Atlas i Plejonu, a napustit će ih oko 17:10. No, bit će gotovo pun i izuzetno sjajan pa se sićušne Plejade pored njega neće vidjeti.

10. 11. – Moguća nova u Sjevernoj kruni

Ako nije grunula oko 27. ožujka ili nekad u međuvremenu, nova u Sjevernoj kruni – T Coronae Borealis – mogla bi zasjati približnim sjajem Sjevernjače oko 10. studenoga. Tako kažu.

12. 11. — Mjesec u posljednjoj četvrti

17. 11. — Meteorski pljusak Leonida

Poznati po svojim velebnim predstavama svake 33 godine, Leonidi su sada ipak skromni. Očekujemo ih svega 15-ak u satu. Nešto bi obilniji mogli biti 2031. i 2064., ali trenutne prognoze govore da ćemo sljedeći njihov spektakl možda doživjeti* tek 2099. Uvijek, doduše, postoji mogućnost da Zemlja naleti na neki dosad neotkriveni gušći oblak čestica. U svakom slučaju ne očekuje se nikakva posebna predstava Leonida ove godine, premda Mjesec izlazi tek pred jutro i neće puno smetati.

Hm…

20. 11. — Mlađak

21. 11. — Uran u opoziciji

Sedmi planet Sunčeva sustava u najpovoljnijem je položaju za promatranje 21. studenoga. To je ujedno i jedan od dosadnijih planeta za promatranje jer ni najjačim amaterskim teleskopima na njemu ne možemo razaznati baš ništa osim plavozelenkaste mrljice. Također, Uran je na samoj granici vidljivosti golim okom, ali samo ako su vam oči izuzetno sposobne, a nebo izuzetno tamno i bistro.

28. 11. — Mjesec u prvoj četvrti

Prosinac

4. 12. — Mjesec i Plejade u konjunkciji, okultacija

Mjesec se ponovno susreće s Plejadama u satima pred zoru 4. prosinca. Oko 4:20 proći će gotovo posred njih i prekriti nekoliko zvjezdica, ali bit će gotovo pun i vrlo sjajan pa ovo neće biti moguće vidjeti.

5. 12. — Merkur vidljiv pred svitanje

Astronomske pojave vidljive na jutarnjem nebu zimi donekle je lakše promatrati jer ne moramo jako rano ustati. S druge strane, teže je napustiti topli krevet i izaći u hladnu noć pa smo opet na istome. Od 4. do 8. prosinca ranoranioci će moći spaziti teško uhvatljivi Merkur. Nalazit će se u zviježđu Vage, nisko na jugoistoku otprilike od 6 sati.

5. 12. — Pun Mjesec

Posljednji pun Mjesec u godini zasjat će nam na nebu 5. prosinca. To je “Hladni Mjesec”, razumno tako nazvan, a neki izvori spominju i “Mjesec duge noći” – također ima smisla. Ujedno je i posljednji “supermjesec” u 2025. jer je oko pola dana ranije u perigeju. Izlazi oko 16:14, gotovo istovremeno sa zalaskom Sunca.

10. 12. — Najraniji Sunčev zalazak

Sunce nikada ne nestaje tako rano kao 10. prosinca – toga dana imamo najraniji Sunčev zalazak u godini. U Zagrebu naša zvijezda odlazi na počinak u 16:11, a u Splitu u 16:17.

11. 12. — Mjesec u posljednjoj četvrti

13. – 14. 12. — Meteorski pljusak Geminida

Perzeidi su razvikani jer dolaze ljeti i ugodno ih je promatrati, ali realno najjači pljusak meteora donose nam Geminidi 13. i 14. prosinca. Vrhunac aktivnosti iz naših krajeva očekuje se pred zoru 14. prosinca. Sjajni su, relativno spori i intenzivnih boja, no manje su skloni ostavljanju dimnih tragova. Prividno izviru iz zviježđa Blizanaca koje vrlo brzo izlazi pa ih mnogo ima i prije ponoći, što je rijetka pogodnost kad pričamo o meteorskim rojevima. Mana im je, naravno, očita: noći su u prosincu hladne i razmjerno rijetko vedre, pogotovo u kontinentalnoj Hrvatskoj. Poklope li se uvjeti, zenitna satna učestalost može doseći i 120. Mjesec izlazi tek oko 2:30 i neće biti jako sjajan. Bude li vam vedro, odvojite koji sat i drhtite pod zvijezdama padalicama.

Matično tijelo Geminida je asteroid 3200 Faeton, zanimljivo nebesko tijelo koje astronomi ponekad zovu “stjenovitim kometom” jer mu je orbita više nalik orbiti kometa nego asteroida. Studija iz 2023. ukazuje na njegovo moguće podrijetlo u velikom svemirskom sudaru iz kojega su proizašla još dva obližnja asteroida, kao i meteorski potok koji susrećemo svake godine u prosincu*.

Geminidi su prvi put zabilježeni tek 1862., za razliku od većine drugih jačih meteorskih pljuskova.

20. 12. — Mlađak

21. 12. — Zimski solsticij

Zima počinje 21. prosinca u 16:03. Sunce dolazi nad Jarčevu obratnicu, nad njom zastaje i polako se počinje vraćati na sjever. Dani koji slijede sasvim će polako biti sve dulji.

27. 12. — Mjesec u prvoj četvrti

31. 12. — Mjesec i Plejade u konjunkciji

Godinu završavamo još jednim bliskim susretom Mjeseca i Plejada, 31. prosinca odmah nakon Sunčeva zalaska. Mjesec će, međutim, biti vrlo sjajan i teško ćemo bez pomoći dalekozora vidjeti sićušne zvjezdane sestrice pokraj njega.

To su, dakle, stvari koje možemo vidjeti na nebu u 2025. godini – barem one koje je moguće predvidjeti. Uvijek se može dogoditi nešto iznimno: može bljesnuti neka supernova, iz dubina svemira iskrsnuti sjajan komet, a i Sunce se može razgoropaditi i užariti nam nebo polarnom svjetlošću.

Također, bilo bi vrlo pogrešno propustiti vedru večer jer se “ništa ne zbiva na nebu”. Na nebu se uvijek nešto zbiva! Izađite van, makar i na balkon ili terasu. Ne trebaju vam spektakularni supermjeseci i kometi koji se vide jednom u životu da biste uživali u ljepotama zvjezdanog svoda. Naučite prepoznati neko zviježđe. Ulovite meteor. Pratite satelite u njihovim orbitama. Pokušajte razlikovati boje zvijezda. Mogućnosti ima koliko god želite… čak i u noćima u kojima se naizgled ništa posebno ne događa.

Ovakve kalendare pišem već nekoliko godina i uvijek su dobro čitani. Hvala vam na tome!