Astronomske pojave u 2026. godini: kalendar nebeskih zbivanja

Pred vama je kalendar astronomskih i drugih nebeskih pojava koje ćemo moći vidjeti u 2026. godini. Kao i svaka druga godina, i 2026. nam donosi obilje zanimljivosti: tu je jedna pomrčina Sunca, jedna pomrčina Mjeseca, Mjesečeve okultacije Regula i Venere, dobri uvjeti za promatranje Perzeida i Geminida, lijepe konjunkcije planeta i štošta drugo.

Ovo je pregled astronomskih događaja koji se mogu predvidjeti. Uvijek se iznenada može pojaviti sjajan komet, polarna svjetlost ili kakva nova ili supernova; neke od tih stvari bit će naknadno dodane u kalendar. Prednost je dana pojavama vidljivima golim okom ili dalekozorom, eventualno manjim teleskopom.

Prečaci

• Siječanj
• Veljača
• Ožujak
• Travanj
• Svibanj
• Lipanj
• Srpanj
• Kolovoz
• Rujan
• Listopad
• Studeni
• Prosinac

Sva vremena iskazana su u mjesnom hrvatskom vremenu: UTC+1 sat, odnosno UTC+2 sata tijekom ljetnog računanja vremena. Uvrštene su samo pojave koje je moguće vidjeti iz Hrvatske.

Nebo u vašem sandučiću

Želite li primati najave nebeskih zbivanja, obavijesti o novim tekstovima, razne zanimljivosti i drugo? Prijavite se na newsletter. Besplatno je, samo upišite svoju e-mail adresu u obrazac u nastavku. Nema spama, nema reklama, samo nebeske pojave.

Vaši osobni podaci bit će na sigurnom u skladu s Pravilima privatnosti.

Siječanj

2. 1. — Najkasniji Sunčev izlazak

Jutarnja tama nikada ne traje tako dugo kao u posljednjim danima prosinca i prvim danima siječnja. Najkasniji Sunčev izlazak u godini dolazi nam 2. siječnja. Prve Sunčeve zrake u Osijeku će se pojaviti u 7:25, Splitu 7:27, Zadru 7:34, Zagrebu 7:37 te u Puli u 7:42.

Naravno, stvarne prve Sunčeve zrake u navedenim će se gradovima pojaviti ipak nešto kasnije jer nijedan od njih nema savršeno ravan, geometrijski horizont. Vrijeme Sunčeva izlaska ne mijenja se puno nekoliko dana prije i poslije ovog datuma.

3. 1. — Pun Mjesec, “supermjesec”

Prvi uštap u novoj godini na nebu će nam sjati 3. siječnja. To je ujedno i prvi ovogodišnji “supermjesec”, ma znate, ono što mediji obožavaju i napuhuju do besvijesti. Mjesečeva orbita oko Zemlje nije kružna nego eliptična. To znači da nam je nekad bliže, nekad dalje. Kad je bliže, mrvicu je veći, i ako se poklopi da je baš tada pun – opa, eto “supermjeseca”. Velika većina ljudi ne bi primijetila razliku.

Siječanjski uštap dolazi nam oko dan i pol nakon točke u kojoj je najbliže Zemlji, dovoljno da upadne u jednu od definicija supermjeseca. Njegovo navodno* narodno ime je “Vučji Mjesec”. Izlazi oko 10 minuta prije Sunčeva zalaska. Na istoku Hrvatske pojavljuje se nad horizontom u 16:03, u središnjoj Hrvatskoj 16:13, u Dalmaciji oko 16:23 te na zapadu oko 16:26. Sljedećeg dana izlazi više od sat vremena nakon što Sunca nestane, a zašto je tome tako opisano je u tekstu Mjesečevo lutanje.

“Navodno” zbog toga što su ti nazivi punih Mjeseca na dosta labavim temeljima. Popularizirao ih je Maine Farmer’s Almanac, almanah za ratare, tvrdeći da su ih uštapima nadjenuli sjevernoamerički starosjedioci u skladu s godišnjim dobima u kojima se pojavljuju. S vremenom su se, međutim, izmiješali s drugim izvorima pa je danas popularna kultura napravila svoje i svaki pun Mjesec ima neko “glavno” ime uz par dodatnih.

3. 1. — Zemlja najbliže Suncu

Kao što smo učili u osnovnoj školi, Zemljina godišnja doba nemaju veze s njezinom udaljenošću od Sunca. Najbliže smo Suncu 3. siječnja, u srcu zime na sjevernoj polutki. U 18:15 od naše će nas zvijezde dijeliti 147.099.586 kilometara. Ili tu negdje. To znači da nam je Sunce i nešto veće na nebu, no ta razlika nije zamjetna.

3. 1. — Susret Mjeseca i Jupitera

Pun Mjesec te će večeri imati društvo: ispod njega bit će sjajan Jupiter. Dijelit će ih oko tri i pol stupnja što i nije neko tijesno približavanje, ali bit će simpatičan prizor. Nalazit će se u zviježđu Blizanaca, lijevo od Mjeseca pokušajte pronaći zvijezde “blizance” Kastor i Poluks.

3. 1. — Meteorski pljusak Kvadrantida

Kvadrantidi su među najjačim meteorskim pljuskovima u godini, ali imaju dvije mane. Prva je to što dolaze u siječnju kada samo najveći entuzijasti noću izlaze van da bi zurili u nebo – ako je nebo uopće vedro, što je u ovo doba godine također prilično rijetko. Druga im je mana kratko razdoblje vrhunca aktivnosti, svega nekih šest do osam sati, pa ga je lako propustiti ako se nađemo na krivom dijelu planeta. Ove godine imaju dodatnu nesreću da padaju u noći punog Mjeseca. On će svojim sjajem “isprati” sve manje sjajne meteore pa ih je realno očekivati manje od 10 u satu.

Kvadrantidi su nazvani po ukinutom zviježđu Zidni kvadrant (Quadrans muralis). Radijant im se nalazi u Volaru, a matično tijelo im je asteroid 2003 EH₁, možda ugasli komet.

6. 1. — Venera u gornjoj konjunkciji

Krajem prošle godine Venera se povukla s jutarnjeg neba i nestala u Sunčevu sjaju. Sada prolazi s druge strane Sunca i kroz nekoliko tjedana pojavit će nam se na večernjem nebu kao sjajna zvijezda Večernica.

10. 1. — Jupiter u opoziciji

Najveći planet Sunčeva sustava sada je u idealnom položaju za promatranje sa Zemlje. Izlazi sa zalaskom Sunca i na nebu je cijele noći. Drugim riječima, na našem je nebu točno nasuprot Suncu pa je jasno zašto se to u astronomiji zove opozicija. Ovih je dana najsjajniji i najveći u godini. Već dalekozorom možemo spaziti njegova četiri najveća mjeseca, a mali teleskop pokazat će njegove karakteristične atmosferske prugice.

10. 1. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesec je na nebu u drugoj polovini noći i lijepo ga možemo vidjeti ujutro, nisko na jugozapadu.

18. 1. — Mlađak

Mjesec nije vidljiv. Sljedećih nekoliko dana bit će tanak srp na jugozapadnom nebu odmah nakon Sunčeva zalaska. 19. siječnja možda će biti moguće snimiti izuzetno tanak Mjesečev srp, star svega 19 sati, ali bit će manje od četiri stupnja iznad horizonta. Bit će boljih prilika u nastavku godine.

25. 1. — Mjesečev X

Mjesečev reljef je šarolik, a u kombinaciji s različitim uvjetima osvjetljenja i našom sklonošću da prepoznajemo poznate oblike uvijek i svugdje na njemu postoji nekoliko formacija nazvanih po tome na što nas podsjećaju. Najpoznatija od njih je Mjesečev X, igra svjetla i sjene na rubovima triju kratera koji, kad ih tijekom nekoliko sati oko prve četvrti obasja nisko Sunce, izgledaju poput – pogodili ste – slova iks.

Mjesečev X moći ćemo vidjeti 25. siječnja negdje od 17:30 do otprilike 21:30. Trebat će vam dalekozor ili mali teleskop. A ako propustite ovu priliku zbog oblaka ili čega već, nova stiže 25. ožujka.

26. 1. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena desna polovina i lijepo ga vidimo na večernjem nebu.

27. 1. — Susret Mjeseca i Plejada

Na svom putu preko nebeskog svoda, Mjesec će se u utorak, 27. siječnja susresti s otvorenim skupom zvijezda Plejade ili Vlašići. Bit će prilično sjajan, dan nakon prve četvrti, pa će Plejade biti nešto teže vidjeti pokraj njega; dalekozor će svakako pomoći. Susret će se dogoditi na večernjem nebu, od 22:30. Proći će vrlo blizu Tajgete, zvijezde četvrte magnitude, a promatrači na krajnjem sjeveru Hrvatske, na varaždinskom i čakovečkom području, moći će vidjeti i okultaciju: Tajgeta će se nakratko sakriti iza donjeg ruba Mjesečeva diska.

Kako je izgledala konjunkcija i okultacija Mjeseca i Plejada u kolovozu 2024., kada je Mjesec bio sličnog sjaja, pogledajte ovdje.

30. / 31. 1. — Mjesec blizu Jupitera

Pogledate li večeras i noćas Mjesec, sjajna “zvijezda” blizu njega je planet Jupiter. Ovo neće biti tijesna konjunkcija, ali oba su ova nebeska tijela vrlo sjajna i privlače pozornost.

Konjunkcija se u astronomiji zapravo odnosi na dva tijela koja dijele istu rektascenziju, odnosno “nebesku dužinu”. Ako nebo zamislimo kao sferu koja okružuje Zemlju, projekcija Zemljinog ekvatora na tu sferu je nebeski ekvator. Rektascenzija je ekvivalent geografskoj dužini, kao “meridijani” na nebu. Kada se radi o susretu Mjeseca i planeta, konjunkcije su ujedno i manje-više bliska približavanja jer se oni svi nalaze u skoro istoj ravnini – ravnini ekliptike. No to ne mora vrijediti za druga nebeska tijela. Formalni astronomski termin za blisko približavanje neovisno o rektascenziji je apuls, no danas se gotovo uopće ne koristi.

Veljača

1. 2. — Pun Mjesec

Veljaču otvaramo sjajnim uštapom. Popularno se zove “Snježni Mjesec” po vrsti oborine koja je sve rjeđa u hrvatskim zimama. Izlazi oko pola sata prije Sunčeva zalaska: na istoku oko 16:17, u središnjoj Hrvatskoj oko 16:28, u Dalmaciji oko 16:35 te na zapadu oko 16:40. Dan kasnije izlazi punih 46 minuta nakon Sunčeva zalaska.

9. 2. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina, vidimo ga u drugom dijelu noći i ujutro.

17. 2. — Mlađak

Mjesec je nevidljiv. Dogodit će se i prstenasta pomrčina Sunca, ali vidljiva samo s Antarktike.

18. 2. — Mjesec blizu Venere i Merkura

Odmah nakon zalaska Sunca 18. veljače nisko nad zapadnim obzorom nalazit će se sasvim tanak Mjesečev srp, star oko 29 sati. U vrijeme Sunčeva zalaska bit će oko 10 stupnjeva iznad horizonta, pola sata kasnije samo pet. No, to nije sve: Mjesec će se nalaziti na pola puta između dvaju planeta. Tri i pol stupnja iznad njega bit će Merkur, a isto toliko ispod njega nazirat će se Venera. Da biste ovo vidjeli, morate biti na mjestu gdje vam ništa ne ometa pogled na zapadni horizont, a i zrak bi trebao biti prilično bistar kako biste u sjaju sumraka mogli spaziti ova tri nebeska tijela. Dalekozor će pomoći.

Idućeg dana Merkur će biti u svojoj najvećoj istočnoj elongaciji – najdalje od Sunca na večernjem nebu, stoga su dani oko 18. i 19. veljače dobra prilika za vidjeti ovaj malen, Suncu najbliži planet.

Druga polovina veljače ujedno označava početak Venerine vladavine večernjim nebom. Još je skromna i zalazi ubrzo nakon Sunca, no uskoro će ju biti nemoguće promašiti u zapadnom sumraku.

24. 2. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesec je visoko na večernjem nebu i zalazi tek oko 2:30 u noći. Nešto je i veći od prosjeka jer je dan kasnije u perigeju (najbliže Zemlji).

28. 2. — Tri planeta nisko na zapadu

Posljednjeg dana veljače (i koji dan prije i poslije) vrlo, vrlo nisko nad zapadnim horizontom možemo pokušati spaziti čak tri planeta. Venera bi trebala biti laka meta, magnitude oko -4. Izazovnije će biti vidjeti Merkur desno od nje i Saturn iznad nje, oba magnitude oko 1. Dalekozor će pomoći, a nizak horizont je obavezan. Pola sata nakon Sunčeva zalaska Venera je na kutnoj visini od samo pet stupnjeva.

Ožujak

3. 3. — Pun Mjesec

Mjesec je 3. ožujka u punoj fazi. To je “Mjesec crva”, što se zapravo odnosi na gliste koje u ovo doba godine počinju migoljiti iz tla koje se polako odmrzava – ako se uopće i smrznulo u ovim našim blagim modernim zimama. Još se zvao “Korizmenim Mjesecom”, “Mjesecom vrana” ili, recimo, “Čednim Mjesecom”, što je vjerojatno simboliziralo čistoću skorašnjeg proljeća.

Ožujski uštap izlazi desetak minuta nakon Sunčeva zalaska i bit će to lijepa prilika za uloviti ga onako divovskog, crvenog i spljoštenog kako se pomalja iznad treperavog horizonta. Na istoku Hrvatske izlazi oko 17:45, u središnjoj Hrvatskoj i južnoj Dalmaciji oko 17:56, u sjevernoj Dalmaciji i Primorju oko 18:01 te na zapadu Istre oko 18:06.

Za vrijeme ovog uštapa dogodit će se i potpuna pomrčina Mjeseca, ali neće biti vidljiva iz Europe.

8. 3. — Venera blizu Saturna

Vrlo nisko na zapadu nakon zalaska Sunca 8. ožujka Venera će se primaknuti Saturnu na samo jedan stupanj razmaka. No, bit će i puno sjajnija od njega; dok ćemo Veneru moći spaziti bez problema, za Saturn ćemo si morati pomoći dalekozorom ili pričekati da zasvjetluca kroz sjaj sumraka. 40 minuta nakon zalaska Sunca Venera i Saturn bit će 5° iznad horizonta.

10. – 19. 3. — Zodijačka svjetlost

Ožujak i travanj povoljno su doba godine da na večernjem nebu, čim se potpuno smrači, vidimo zodijačku svjetlost. To je zapravo Sunčeva svjetlost raspršena na sitnoj prašini rasutoj unutarnjim Sunčevim sustavom, a vidimo ju kao vrlo blijed, nejasan sjaj približno trokutastog oblika kako strši uvis na zapadnom nebu. Nećemo ju vidjeti iz gradova, moramo se odmaknuti dalje od svjetala. Što mračnije, to bolje. Razdoblje između 10. i negdje 20. ožujka bit će povoljno jer Mjeseca neće biti na nebu u vrijeme vidljivosti zodijačke svjetlosti.

Zodijačka svjetlost tako se zove jer prolazi ravninom ekliptike, odnosno zviježđima zodijaka, a taj naziv pak potječe iz stare Grčke i znači “krug (malih) životinja”. To je jedan od nebeskih fenomena koji je najosjetljiviji na svjetlosno zagađenje. Da, relativno ju lako možemo snimiti fotoaparatom, ali to se ne računa; nekada se bez problema vidjela golim okom.

11. 3. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesec izlazi kasno u noći. Kad se ujutro probudimo, vidimo ga nisko na jugu.

19. 3. — Mlađak i ultra tanak Mjesečev srp

Nakon što Sunce 19. ožujka zađe na zapadu, uzmite dalekozor i pet-šest stupnjeva iznad mjesta na horizontu na kojem je Sunce zašlo pokušajte naći Mjesec. Bit će iznimno tanak, star svega 16 sati i 50 minuta. Neće vam biti lako pronaći ga, ali jednom kad vam pođe za rukom, vidjet ćete stvarno očaravajući prozor: Mjesec tanak poput papira, oštar poput britve, samo fina zakrivljena crta na nebu. Teško ćete ga spaziti golim okom, samo na jako bistrom nebu i pod uvjetom da imate dobar vid. Dalekozorom bi se trebao vidjeti bez problema.

20. 3. — Proljetni ekvinocij

Proljeće počinje 20. ožujka u 15:46 po našem vremenu. Sunce izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu. Dan i noć traju skoro jednako dugo*. Na svom redovnom godišnjem putu od Jarčeve do Rakove obratnice i natrag, naša zvijezda danas je nad ekvatorom i putuje na sjever, prema nama, donoseći nam toplije doba. Sunce se nalazi u proljetnoj točki u Ribama.

Na sam ekvinocij dan je ipak malo dulji od noći. Dva su glavna razloga za to: početak i kraj dana definiramo kao trenutke u kojem gornji rub Sunčeva diska dotakne horizont. Sunčev disk ima kutni promjer od pola stupnja i treba mu neko vrijeme da cijeli prođe horizont, a sve se to broji u dan. Osim toga, zbog atmosferske refrakcije Sunce vidimo na horizontu iako nam je geometrijski već zašlo. Zato je dan nešto dulji. Najbliže jednakom trajanju dana i noći ove smo godine 17. ožujka i 25. rujna. Ti se datumi ponekad zovu ekviluciji.

20. 3. — Mladi Mjesec i Venera na zapadu

Nebo koje se još žari bojama sumraka i tanak Mjesečev srp kojemu društvo pravi sjajni planet uvijek su divan prizor. 20. ožujka zapadno nebo nakon zalaska Sunca ukrasit će nam mladi Mjesec i Venera. Neće biti baš jako blizu – dijelit će ih oko pet i pol stupnjeva – ali neće ih se moći promašiti.

25. 3. — Mjesečev X

U kasnim večernjim satima 25. ožujka, negdje od 22:45, na Mjesecu možemo vidjeti njegov X. Bit će vidljiv sve do zalaska Mjeseca oko 2:30.

29. 3. — Okultacija Regula

Mjesec će uvečer 29. ožujka prijeći preko zvijezde Regul (Regulus), najsjajnije zvijezde u Lavu. Bit će u visokoj fazi, oko 89% osvijetljen. Regul će nestati iza lijevog, noćnog dijela Mjesečeva diska oko 20:30 i ponovno će se pojaviti s Mjesečeve dnevne (gornje desne) strane oko 21:45. Budući da će Mjesec biti vrlo sjajan, čak i tako sjajnu zvijezdu možda neće biti lako vidjeti blizu njega. Dalekozor će pomoći, ali najljepši pogled bit će onaj u teleskopu.

Točna vremena početka i kraja okultacije provjerite u Stellariumu ili nekoj sličnoj aplikaciji, no ova navedena bit će barem približno točna za cijelu Hrvatsku. Ako vam bude vedro, ne propustite ovu okultaciju: sljedeći prelazak Mjeseca ispred Regula vidljiv iz Hrvatske dolazi nam tek 1. lipnja 2044.

Travanj

2. 4. — Pun Mjesec

Prvi proljetni pun Mjesec u 2026. godini stiže nam 2. travnja. Travanjski uštap obično se zove “Ružičasti Mjesec” po ružičastim cvjetovima plamenca. Ove godine to je ujedno i “Uskršnji Mjesec” jer Uskrs dolazi tri dana nakon njega. Izlazi oko 45 minuta nakon Sunčeva zalaska: na istoku oko 19:59, u središnjoj i južnoj Dalmaciji oko 20:05, u središnjoj Hrvatskoj i sjevernoj Dalmaciji oko 20:10 te na zapadu oko 20:18. Dan ranije izlazi oko 22 minute prije Sunčeva zalaska.

Datum Uskrsa računa se tako da Uskrs pada prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca iza proljetnog ekvinocija. S tim da Crkva uvijek uzima 21. ožujka kao datum ekvinocija, što nije baš točno. U našoj vremenskoj zoni proljetni ekvinocij pao je na 21. ožujka zadnji put 2011., a sljedeći nam dolazi tek 2102. godine. Do tada će uglavnom biti 20., tu i tamo 19. ožujka. Izvor

8. – 19. 4. — Zodijačka svjetlost

Ako smo propustili prozor za promatranje zodijačke svjetlosti u ožujku, evo nam nove prilike kada Mjeseca neće biti na nebu. Imat ćemo i dva sjajna orijentira: Veneru nisko uz horizont i Jupiter visoko na nebu. Zodijačka svjetlost pružat će se točno duž linije koja ih povezuje – linije ekliptike.

10. 4. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesec izlazi iza 3 sata i ujutro je nisko na jugu.

17. 4. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu.

18. 4. — Tanak Mjesečev srp, pepeljasta svjetlost

Dan nakon mlađaka, Mjesec možemo vidjeti 18. travnja na zapadnom nebu odmah nakon Sunčeva zalaska. Bit će u obličju izrazito tankog srpa okrenutog prema dolje i malo udesno, oko 15 stupnjeva iznad horizonta kad Sunca nestane. Zahvaljujući strmoj ekliptici* u ovo doba godine, vidjet ćemo ga punih sat i pol, dok ne zađe. Bit će to divan prizor! Dodatno će ga uljepšati pepeljasta svjetlost: Mjesečeva noćna strana bit će slabašno osvijetljena svjetlošću Zemlje. Bilo da promatramo golim okom, dalekozorom ili teleskopom, ovo je uvijek divan prizor. Gore lijevo od Mjeseca sjat će blistava Venera.

Ekliptika je putanja koju Sunce tijekom godine opisuje na Zemljinom nebu dok Zemlja putuje oko njega. Zbog nagiba Zemljine osi, u proljeće se na večernjem nebu strmo pruža uvis, a na jutarnjem je blago položena uz horizont. U jesen je situacija obrnuta. Zato su nebeska tijela koja se nalaze duž ekliptike – Mjesec i planeti – na večernjem nebu u proljeće visoko, na jesen nisko.

19. 4. — Mjesec i Plejade

Mjesečeva travanjska predstava nastavlja se u nedjelju 19. travnja kada se na večernjem nebu susreće s Plejadama ili Vlašićima, otvorenim skupom zvijezda u Biku. Odmah nakon zalaska Sunca, čim se dovoljno smrači, pronađite Mjesec na zapadnom nebu; Plejade će biti neposredno pokraj njega. Vrlo lijep prizor golim okom, predivan u dalekozoru ili teleskopu. Bit će to i dobra prilika za astrofotografiju jer će Mjesec još uvijek biti prilično tanak srp, 8% osvijetljen. Osim toga bit će i nešto veći nego inače jer je ujutro toga dana bio u perigeju (najbliže Zemlji).

Sličnu konjunkciju iz lipnja 2025. pogledajte ovdje.

22. 4. — Meteorski pljusak Lirida

Liridi su osrednji pljusak meteora. Nisu tako brojni kao Perzeidi u kolovozu ili Geminidi u prosincu, ali donose povećan broj zvijezda padalica u noći maksimuma, uz ponešto vatrenih kugli. Vrhunac aktivnosti očekuje se u večernjim satima i prvom dijelu noći 22. travnja. Mjesec, 27% osvijetljen, bit će na nebu negdje do 2 u noći i malo će ometati vizualna promatranja. Zenitna satna učestalost Lirida je oko 18, a matično tijelo im je komet C/1861 G1 Thatcher.

Iste večeri i noći Mjesec je blizu Jupitera, na razmaku od oko tri i pol stupnja.

23. 4. — Venera blizu Urana

Za ovo će vam trebati dalekozor ili mali teleskop. Sjajnu Veneru ne možete promašiti nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu, a manje od stupnja lijevo od nje nalazit će se blijedi Uran. Sedmi planet Sunčeva sustava magnitude je oko 6 i granično je vidljiv golim okom u idealnim uvjetima, što nebo koje se još žari zadnjim sjajem sumraka svakako nije. No, uz optičku pomoć moći će ga se opaziti, a trebao bi se lako moći uloviti i fotoaparatom. Kad ste već tu, primijetite i Plejade gore desno od Venere.

24. 4. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena desna polovina i na večernjem je nebu, zalazi kasno u noći. Ranije, tijekom dana, moći ćemo vidjeti i Mjesečev X, no nešto teže budući da je ipak na danjem nebu. Razdoblje vidljivosti X počinje malo prije 13 sati i traje do negdje 17 sati.

Svibanj

1. 5. — Pun Mjesec, “minimjesec”

Prvi od dva ovomjesečna uštapa dolazi nam na Praznik rada, 1. svibnja. To je “Cvjetni Mjesec”, razumno tako nazvan budući da dolazi u razdoblju kada sve oko nas cvjeta. Za razliku od “supermjeseca”, ovo će biti pun Mjesec blizu apogeja, odnosno skoro najdalje od Zemlje u aktualnoj orbiti. Stoga će biti nešto manji od prosjeka pa se ponekad zove “minimjesec” ili “mikromjesec”. Izlazi desetak minuta nakon Sunčeva zalaska, što je dobar tajming da bude onako velik* i crven nisko nad horizontom. Na istoku Hrvatske pojavit će se oko 20:03, u srednjoj i južnoj Dalmaciji oko 20:06, u sjevernoj Dalmaciji i središnjoj Hrvatskoj oko 20:15 te na zapadu oko 20:21.

Mjesec na horizontu izgleda nam puno veći nego što zapravo jest. Teško nam je u to povjerovati, ali fotografije jasno dokazuju da je iste kutne veličine kad je nisko i kad je visoko na nebu. To je poznata Mjesečeva iluzija i ne događa se na nebu nego u našim glavama.

9. 5. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesec izlazi kasno u noći i pozdravlja nas ujutro zajedno sa Suncem.

16. / 17. 5. — Mlađak, tanak Mjesečev srp

Mjeseca nema na nebu… ili ima? Mlađak je 16. svibnja oko 22 sata po našem vremenu. Tog jutra, neposredno prije svitanja, vrlo nisko nad istočnim-sjeveroistočnim obzorom možemo pokušati spaziti Mjesec, četiri stupnja iznad horizonta 20 minuta prije izlaska Sunca. Od mlađaka će ga dijeliti oko 19 sati. To će, dakle, biti izuzetno star Mjesec. Dan kasnije, 17. svibnja, moći ćemo vidjeti također vrlo tanak Mjesečev srp, ovaj put odmah nakon zalaska Sunca. Taj će biti star oko 21 i pol sati. Ovako tanke srpove nije lako vidjeti golim okom, poslužite se dalekozorom.

Mjesec će biti nešto veći nego inače jer je 17. svibnja u perigeju, najbliže Zemlji.

18. 5. — Mjesec i Venera

Mjesec se na večernjem nebu 18. svibnja lijepo druži s Venerom. Na povećem razmaku, doduše, ali oboje su sjajni i bit će ih lijepo gledati. Kako će večer odmicati bit će sve bliže i praktički će skupa zaći oko 23 sata, oko četiri stupnja jedno od drugoga. To će biti zanimljivo gledati!

19. 5. — Mjesec i Jupiter

Dan nakon druženja s Venerom, Mjesec se sreće s Jupiterom. Dijelit će ih oko tri stupnja i bit će jasno vidljivi na večernjem nebu nakon Sunčeva zalaska.

23. 5. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena desna polovina i vidimo ga na večernjem nebu do negdje 2 sata iza ponoći.

24. 5. — Mjesečev X

Nova prilika za promatranje famoznog X na Mjesečevoj površini stiže nam 24. svibnja oko 45 minuta iza ponoći i neće dugo potrajati jer Mjesec zalazi oko 2 sata.

29. 5. — Venera vlada zapadnim sumrakom

Venera je 29. svibnja najviše na nebu koliko će biti u ovoj svojoj večernjoj apariciji*. U vrijeme zalaska Sunca nalazi se 25 stupnjeva iznad obzora. Polako se približava Jupiteru s kojim će biti u prekrasnoj konjunkciji 8. i 9. lipnja.

Aparicija je razdoblje vidljivosti nekog nebeskog tijela. Venera je nekoliko mjeseci vidljiva na večernjem pa nakon toga na jutarnjem nebu. Kažemo da su to njezine večernje i jutarnje aparicije.

31. 5. — Pun Mjesec, plavi Mjesec, “minimjesec”

Drugi pun Mjesec u ovome mjesecu dolazi nam 31. svibnja. Svaki uštap u pojedinom kalendarskom mjesecu ima svoje ime pa je onda ovo takozvani plavi Mjesec, uštap koji je “viška”*. Na udaljenosti većoj od 406.000 kilometara, ovo će biti najmanji uštap u 2026. godini.

Suvremena, pojednostavljena definicija plavi Mjesec opisuje kao drugi pun Mjesec u kalendarskom mjesecu. Izvorno, međutim, plavi Mjesec bio je treći uštap u godišnjem dobu koje ih iznimno ima četiri. Tako bi svi zadržali svoja imena i bolje bi se poklapali s dobom godine u kojem se pojavljuju. Više o svemu tome: Plavi Mjesec.
A sljedeći plavi Mjesec po originalnoj definiciji dolazi nam 20. svibnja 2027.

Drugi svibanjski pun Mjesec izlazi oko 45 minuta nakon zalaska Sunca: na istoku zemlje i u srednjoj Dalmaciji oko 21:09, u sjevernoj Dalmaciji i Lici 21:16, u središnjoj Hrvatskoj oko 21:22 te na zapadu oko 21:26.

Počinje sezona večernje Mliječne staze

Mliječna staza blijeda je vrpca naše galaksije, rastegnuta preko neba. Vidi se u svako doba godine, no njezin najsjajniji dio, u zviježđu Strijelca, krajem svibnja izlazi oko ponoći i polako dolazi na večernje nebo. Oko 2 sata u noći vidi se u punom sjaju u smjeru juga. Tijekom sljedeća četiri mjeseca izlazit će sve ranije te naposljetku tijekom listopada nestati u Sunčevu sjaju. Ovo je jedan od najzanimljivijih dijelova neba, kako za promatranje tako i za fotografiranje.

Lipanj

Noćni svjetleći oblaci

Početkom lipnja ulazimo u razdoblje kada na nebu možemo spaziti noćne svjetleće (noktilucentne) oblake – ako imamo sreće. To su tanašni pramenovi ledenih kristalića visoko gore u mezosferi, 70 – 80 kilometara visoko, praktički na rubu svemira. Neki ih smatraju najvišim zemaljskim oblacima, a neki ih uopće ne smatraju oblacima. Možemo ih vidjeti uvečer nad sjeverozapadnim ili ujutro nad sjeveroistočnim horizontom, nekih 45 – 90 minuta nakon zalaska ili isto toliko prije izlaska Sunca. Donekle su nalik cirusima, uglavnom bjelkasti ili plavičasti, možda crvenkasti na gornjem rubu. Nema nekog pouzdanog načina da predvidimo kada će se vidjeti, potrebno je dežurati nakon sutona ili se probuditi prije zore pa provjeriti stanje.

Iz Hrvatske su prvi put sa sigurnošću zamijećeni 2013. godine. Ovdje je kronologija njihovih opažanja iz naših krajeva. Prošla sezona bila je zanimljiva jer je rano i jako počela, a nakon toga za nas nije bilo više ništa. Iz sjevernijih krajeva, međutim, pratili su ih dobrano u kolovoz, što nije uobičajeno.

8. 6. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Osvijetljena je lijeva Mjesečeva polovina. Izlazi oko sat vremena iza ponoći i gledamo ga na jutarnjem nebu.

8. / 9. 6. — Bliski susret Venere i Jupitera

Ovo će biti jedna od najljepših konjunkcija 2026. godine i dio “parade” triju planeta na lipanjskom večernjem nebu. Nakon zalaska Sunca 8. i 9. lipnja (i dan-dva prije i poslije), nisko na zapadnom nebu svijetlit će dva sjajna nebeska tijela: Venera i Jupiter. Najbliže će se primaknuti jedno drugome u utorak, 9. lipnja, na oko stupanj i pol. No, i dan ranije razmak će im biti gotovo istovjetan, tek nešto malo veći. S obzirom na to da će se nalaziti relativno nisko na nebu, tih nekoliko večeri nudit će dobre prilike za astrofotografiju. Sat vremena nakon zalaska Sunca bit će 15° visoko. Ljetni sumrak je dug, a u ovoj planetarnoj predstavi moći ćemo uživati skroz do negdje 23 sata, kada će zaći.

Bonus: U blizini će se motati i teško uhvatljivi Merkur. Bit će nešto niže na nebu, oko 13 stupnjeva dolje desno od Venere i Jupitera. Sat vremena nakon zalaska Sunca moći ćemo ga spaziti oko 7° iznad horizonta. Svi će se skupa nalaziti u zviježđu Blizanaca. Sprema nam se lijepa večer uoči početka ljeta.

15. 6. — Mlađak, ultra tanak Mjesečev srp

Mjesec je mlad i nevidljiv. U 4:55 ujutro završava jedan Mjesečev ciklus, počinje novi. Tri i pol sata ranije Mjesec će proći perigej, ali mladi “supermjesec” manje je zanimljiv od punoga. A te večeri odmah nakon sutona vještiji promatrači imat će priliku uloviti izrazito tanak Mjesečev srp, star tek nešto više od 16 sati i samo 0.7% osvijetljen. Neće biti lako jer će u trenutku Sunčeva zalaska biti samo 7° iznad horizonta, ali nije ni nemoguće.

15. 6. — Najraniji Sunčev izlazak

Sunce u lipnju izlazi vrlo rano. No, najraniji Sunčev izlazak ne dolazi nam na solsticij nego malo ranije: 15. lipnja. Na istoku zemlje prve Sunčeve zrake proviruju iznad horizonta već u 4:55. U Zagrebu sviće u 5:05, u Splitu u 5:15 te u Puli u 5:17. Vrijeme Sunčeva izlaska ne mijenja se puno par dana prije i poslije tog datuma.

16. 6. — Merkur i Mjesec

U prvoj polovini lipnja većinu pažnje privlači konjunkcija Venere i Jupitera, no nedaleko od njih iskusniji promatrači prepoznat će i Merkur. Suncu najbliži planet već će negdje od 10. lipnja biti dobro vidljiv, a 16. lipnja dolazi u takozvanu istočnu elongaciju, kada je na našem večernjem nebu najdalje od Sunca. Moći ćemo ga pratiti neko vrijeme nisko nad sjeverozapadnim horizontom nakon sutona. Dodatnu čar pogledu na ovaj brzi planet koji se često skriva u Sunčevu sjaju uvečer 16. lipnja dat će Mjesec koji će mu se primaknuti na malo manje od dva stupnja. Mjesec će biti u obliku vrlo tankog srpa, star nešto manje od dva dana i svega 4% osvijetljen.

17. 6. — Mjesec blizu Venere, “mini parada planeta”

U posljednjim danima astronomskog proljeća imat ćemo pravi show planeta na večernjem nebu. Nova epizoda dolazi nam 17. lipnja kada će se Mjesec, nakon susreta s Merkurom prethodne večeri, primaknuti sjajnoj Veneri. Tako će se na sjeverozapadu nakon sutona nanizati Venera, Mjesec, Jupiter i Merkur. Veneru i Mjesec dijelit će oko pola stupnja, a sva četiri nebeska tijela bit će unutar 15 stupnjeva. Divan prizor! Merkur zalazi malo iza 22 sata, Jupiter malo prije 23, a iza 23 sata Venera i Mjesec zaći će gotovo skupa.

Prilikom ovog bliskog susreta Mjeseca i Venere doći će i do okultacije – Mjesec će sakriti Veneru – no ona će biti vidljiva iz Sjeverne i dijela Južne Amerike. Mi ćemo ju vidjeti 14. rujna, ali na danjem nebu.

19. 6. — Venera blizu Jaslica

Venera nastavlja svoj lipanjski večernji šou. 19. lipnja prolazi vrlo blizu otvorenog zvjezdanog skupa Jaslice (M44) u zviježđu Raka. Jaslice su lijepo vidljive dalekozorom, a Veneru će od središta skupa dijeliti oko 40 lučnih minuta.

21. 6. — Ljetni solsticij

Ljeto počinje 21. lipnja u 10:25 po našem vremenu, kada Sunce dolazi nad Rakovu obratnicu. Dan je najdulji, a noć najkraća. U Zagrebu dan traje 15 sati i 44 minute, a u južnijem Splitu oko 19 minuta kraće.

21. 6. — Mjesec u prvoj četvrti

Osvijetljena je Mjesečeva desna polovina, vidimo ga na popodnevnom i večernjem nebu. Zalazi ubrzo nakon ponoći.

25. 6. — Hoće li više?

Ponavljajuća nova T Sjeverne krune nekad bi u bližoj budućnosti trebala ponovno grunuti. Kad se to dogodi, u tom malom simpatičnom zviježđu nedaleko od Arktura pojavit će se nova zvijezda vidljiva golim okom, sjajna otprilike poput Sjevernjače. To se očekivalo tijekom ljeta 2024., a evo do trenutka objave ovog kalendara krajem 2025. nije se dogodilo. Novi predviđeni datum je oko 25. lipnja 2026., kako stoji u ovom radu. Ništa… čekamo. I ne držimo se strogo ovih najava.

26. 6. — Najkasniji Sunčev zalazak

Najdulje su večeri one u rano ljeto. Kako i ne bi bile kada Sunce od čitave godine najkasnije zalazi upravo 26. lipnja. U Osijeku dan traje do 20:38, u Splitu do 20:39, u Zadru do 20:46, u Zagrebu do 20:50, a u Puli Sunce zalazi tek u 20:54.

30. 6. — Pun Mjesec, “minimjesec”

Prvi ljetni pun Mjesec dolazi nam posljednjeg dana lipnja. To je “Jagodni Mjesec”, nazvan po slatkom ljetnom voću. Na nebu je cijele noći, ali nisko. Sunce i pun Mjesec uvijek su na suprotnim stranama neba. Ljetno Sunce danju je visoko na nebu, što znači da je ljetni uštap nisko. Zimi je obrnuto. To ljetnom punom Mjesecu daje dodatnu čar, kad se onako crven, napuhan treperavo digne od horizonta i cijele se noći kotrlja nisko na južnom nebu da bi ujutro pozdravio ranoranioce prije nego što opet potone iza vidljivog ruba Zemlje. Čista romantika!

A ove će godine ljetni uštap biti posebno nisko, ne tako nisko kao lanjski, ali blizu. Više o tome u tekstu Fenomen Jagodnog Mjeseca.

Bilo kako bilo, Jagodni Mjesec 30. lipnja izlazi oko 50 minuta nakon Sunčeva zalaska: na istoku i jugu zemlje oko 21:27, u sjevernoj Dalmaciji oko 21:35, Zagrebu oko 21:40 te na zapadu oko 21:44. Lijepu priliku za promatranje i fotkanje njegova izlaska imat ćemo i dan ranije, 29. lipnja, kada izlazi samo desetak minuta nakon što Sunca nestane.

Samo usput, bit će ovo posljednji “minimjesec” u 2026. godini jer dolazi malo manje od dva dana nakon apogeja.

Srpanj

4. 7. — Mars vrlo blizu Urana

Crveni planet Mars i daleki, plavozeleni Uran susrest će se u vrlo bliskoj konjunkciji pred zoru 4. srpnja. Bit će udaljeni samo desetak lučnih minuta, što je jako blizu! Mars će biti vidljiv golim okom, magnitude oko 1,4, ali Uran neće. Trebat će nam dobar dalekozor ili mali teleskop da ih vidimo. Izlaze na istoku-sjeveroistoku, odmah ispod Plejada, malo iza 2:30 i vidljivi su dok se ne utope u svjetlosti zore.

6. 7. — Zemlja u afelu

Naš planet u svojoj je eliptičnoj orbiti najdalje od Sunca 6. srpnja. U 19:30 od naše ćemo zvijezde biti udaljeni 1,0166 astronomskih jedinica, odnosno 152.081.195 kilometara. Ili tu negdje.

7. 7. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina, izlazi oko ponoći i dočekuje nas ujutro. Dolje lijevo od njega je Saturn.

11. 7. — Mjesec i Plejade

Mjesec se 11. srpnja pred zoru druži s Plejadama. Najbliže im je tijekom samog izlaska, oko 1:30, i do svitanja se polako udaljava od njih. Bit će u obliku srpa i oko 16% osvijetljen, a Plejade će biti malo desno od njega. Ovo će biti lijep prizor u dalekozoru, možda i prilika za fotkanje.

14. 7. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu. Ove su noći stoga povoljne za promatranje Mliječne staze i objekata dubokog svemira – maglica i galaksija.

A ako ste te večeri negdje na vrhu kakve planine i ako je zrak izuzetno bistar – što, budimo realni, baš i nije karakteristično za srce ljeta – možete probati uloviti ekstremno tanak Mjesečev srpić odmah nakon zalaska Sunca, samo 9 sati star. U trenutku Sunčeva zalaska bit će samo 3° iznad horizonta.

17. 7. — Mjesec i Venera

Mjesečev srp i sjajna Venera bit će lijep par na zapadnom nebu u sumrak 17. srpnja. Neće biti baš jako blizu – dijelit će ih oko 3° – ali njih dvoje zajedno uvijek su krasan prizor.

21. 7. — Mjesec u prvoj četvrti, Mjesečev X

Mjesecu je osvijetljena desna polovina. U vrijeme Sunčeva zalaska nisko je na jugozapadu. Negdje od 22 sata moći ćemo vidjeti Mjesečev X i pratiti ga sve do zalaska, oko 23:30.

29. 7. — Pun Mjesec

Mjesec je pun i sjajan 29. srpnja. Obično se zove “Mjesec srnjaka” ili srndaća. Po anglosaksonskim izvorima, drugi uštap nakon ljetnog solsticija zvao bi se “Mjesec korova”, što u našem podneblju ima smisla – alergičari to jako dobro znaju. On obično pada u kolovozu. Manje bitno. Mjesec je na nebu cijele noći, nisko na jugu skitnicama osvjetljava pute. Izlazi oko 11 minuta nakon Sunčeva zalaska: u Osijeku u 20:28, Splitu 20:31, Zadru 20:38, Zagrebu 20:40 te u Puli u 20:46.

A sljedeći mlađak donosi nam nešto posebno.

Kolovoz

2. 8. — Merkur na jutarnjem nebu

Sramežljivi Merkur početkom kolovoza vidljiv je na jutarnjem nebu, u zoru. 2. kolovoza je u najvećoj zapadnoj elongaciji, što znači da je najdalje od Sunca koliko može biti tijekom ovog svog razdoblja vidljivosti (aparicije). 45 minuta prije izlaska Sunca bit će 5° iznad horizonta.

6. 8. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina, vidimo ga u drugom dijelu noći i ujutro.

7. 8. — Mjesec i Plejade

Mjesec, 39% osvijetljen, 7. kolovoza približava se Plejadama na jutarnjem nebu. Primaknut će im se na otprilike jedan stupanj prije nego što svitanje izbriše sitne zvjezdice s neba, ostavivši Mjesec usamljenim u plavetnilu. Sličnu smo situaciju, s nešto sjajnijim Mjesecom, imali u kolovozu 2024.

12. 8. — Mlađak, pomrčina Sunca

Ovo će biti događaj godine! Mjesec će 12. kolovoza prijeći ispred Sunca i zakloniti dobar dio njegova diska, i to sve u suton, pri samom Sunčevu zalasku. Bit će to divan prizor! Sama pomrčina inače će biti potpuna: trasa totaliteta prelazi preko Islanda i Španjolske. Iz Hrvatske će se vidjeti kao djelomična. Mjesec će početi prekrivati Sunce oko 19:25 i na samom zalasku na horizontu će stajati crveno, “odrezano” Sunce, oblika polumjeseca. Fantastično!

Ovo se ne propušta, što god da radite te srijede pobrinite se da ste predvečer slobodni. Pronađite mjesto s dobrim, nesmetanim pogledom na zapadni horizont i nabavite naočale za promatranje pomrčine (poput ovih). Trebat će vam za promatranje početne faze pomrčine. Jednom kad Sunce dotakne horizont, ovisno o stanju atmosfere, možda će se moći vidjeti i golim okom. Jedva čekamo i nadamo se vedrom nebu!

Naravno, ako vam se to uklapa u planove, uvijek možete otputovati na Island ili u Španjolsku pa vidjeti potpunu pomrčinu. To je pak sasvim druga priča, spektakl višeg reda koji ćete pamtiti dok ste živi.

Pomrčina neće biti jednako vidljiva iz svih dijelova Hrvatske. U trenutku kad dotakne horizont Sunce će u Osijeku i Splitu biti 48% zaklonjeno Mjesecom, u Zadru 64%, u Zagrebu 71% te u Puli 82%.

12. 8. — Meteorski pljusak Perzeida

Nakon što pomračeno Sunce nestane iza horizonta i nad zemljom zavlada noć, na scenu stupaju Perzeidi, pljusak meteora koji zovemo “suzama sv. Lovre” iako taj naziv nema puno veze sa samim Lovrom. Perzeidi su sitne čestice koje za sobom ostavlja komet 109P/Swift-Tuttle, krupna gromada stijenja i leda čija staza siječe Zemljinu pa nije isključeno da bi nam nekad u daljoj budućnosti* mogao uzrokovati ponešto neugode. Kad Zemlja uleti u njihov roj, velikom se brzinom sudaraju s našom atmosferom i ostavljaju sjajne tragove na nebu.

Koliko daljoj? Astronomi kažu da bismo trebali biti mirni barem nekoliko tisuća godina. Nema razloga za neposrednu zabrinutost.

Nominalna zenitna satna učestalost Perzeida negdje je oko 100, ali vizualni promatrači realnije mogu očekivati 30 do 50 meteora u satu na dovoljno tamnom nebu, podalje od većih gradova. Potrebno je samo udobno se smjestiti i gledati u nebo. Mjesec ove godine neće smetati jer je mlađak – par sati ranije dogodit će se već spomenuta pomrčina Sunca – pa ga uopće neće biti na nebu. A ako propustite predstavu s 12. na 13. kolovoza, bit će ih sasvim dovoljno i sljedeće noći.

Perzeidi su iz godine u godinu sve slabiji i tako će vjerojatno biti do 2126. godine i povratka kometa Swift-Tuttle koji će obnoviti potok čestica.

14. 8. — Venera u istočnoj elongaciji

Sjajna Venera u svojoj večernjoj apariciji 14. kolovoza bit će najdalje od Sunca: oko 45 stupnjeva istočno (lijevo gore) od Sunca. No, zbog relativno niskog večernjeg nagiba ekliptike u ovo doba godine neće biti baš jako visoko na nebu: u suton će biti svega 14 stupnjeva iznad horizonta. Zbog toga i relativno brzo zalazi, nekih sat i pol nakon Sunca. To baš i nije idealna situacija za lov na njezine sjene, ali ako ste negdje u mraku i horizont vam je nizak (recimo morska pučina), možete pokušati.

15. 8. — Jupiter i Merkur

Ovo je u teškoj kategoriji. Divovski Jupiter i sićušni Merkur susrest će se u zoru 15. kolovoza. Dijelit će ih samo oko 45 lučnih minuta, ali bit će vrlo nisko na nebu koje se brzo dani. Na visinu od 5 stupnjeva iznad horizonta doći će tek pola sata prije izlaska Sunca.

16. 8. — Venera i Mjesec na večernjem nebu

Mjesec će uvečer 16. kolovoza biti blizu Venere nakon zalaska Sunca. Ne baš jako blizu: oko šest stupnjeva lijevo od nje. No oboje će biti nisko na zapadnom-jugozapadnom nebu u sumrak i bit će simpatičan prizor.

20. 8. — Prva četvrt

Mjesecu je osvijetljena desna polovina, uvečer je nisko na južnom nebu i zalazi oko 23 sata.

28. 8. — Pun Mjesec, pomrčina Mjeseca

Pomrčine redovito dolaze u parovima pa tako 28. kolovoza, 16 dana nakon pomrčine Sunca, imamo djelomičnu pomrčinu Mjeseca. Ova će, međutim, biti skoro pa potpuna: Mjesec će gotovo cijelim svojim diskom ući u Zemljinu sjenu, samo će vrlo mali dio ostati u polusjeni. Pomrčina će se događati na jutarnjem nebu i Mjesec će zaći za horizont upravo na njezinom vrhuncu. Kako će to izgledati? Veći dio Mjesečeva diska bit će taman, zagasite narančaste ili crvenkaste boje, a samo će njegov desni rub ostati svijetao. Ovisno o atmosferskim uvjetima, Mjesec na zalasku možda će izgledati poput malog “odrezanog” srpa okrenutog udesno, a ostatak diska možda se neće ni vidjeti.

Kao što se pomrčina Sunca može dogoditi samo za mlađaka, tako se i pomrčina Mjeseca može dogoditi samo za uštapa. Kolovoški pun Mjesec zove se “Mjesec jesetre” (ili kečige), a to je vrsta ribe. Ima je i kod nas. Također, jedan od anglosaksonskih naziva za drugi uštap nakon ljetnog solsticija je “Mjesec korova”, što je itekako prikladno za naš kolovoz, no ove je godine taj uštap bio u srpnju.

Nakon pomrčine u zoru, pun kolovoški Mjesec ponovno će izaći oko pet minuta nakon Sunčeva zalaska. Na istoku Hrvatske to će biti oko 19:34, u srednjoj i južnoj Dalmaciji oko 19:42, u središnjoj Hrvatskoj oko 19:45, u sjevernoj Dalmaciji i Lici oko 19:47 te na zapadu oko 19:53. Fotografi mogu obratiti pozornost i sljedećeg dana kada će izaći oko 25 minuta nakon Sunčeva zalaska.

Više tehničkih detalja o ovoj pomrčini

Rujan

4. 9. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina, izlazi oko 23 sata i ujutro je visoko na nebu.

8. 9. — Mjesec i Jaslice

Mjesec 8. rujna izlazi malo prije tri sata u noći i na jutarnjem je nebu blizu otvorenog skupa zvijezda Jaslice (M44) u zviježđu Raka. Bit će u obliku srpa, oko 11% osvijetljen, što znači da se sitne zvjezdice Jaslica neće lako vidjeti pokraj njega. Ipak, trebao bi to biti lijep prizor u dalekozoru. Na Mjesecu će se možda vidjeti i pepeljasta svjetlost, malo niže ispod njega bit će sjajan Jupiter, a nešto dalje gore crvenkasti Mars. Preporučuje se gledati između 4:30 i 5:30.

10. 9. — Ultra tanak Mjesečev srp

Ranoranioci i lovci na tanke Mjesečeve srpove, pozor. Prije nego što Sunce izađe 10. rujna, na istočnom nebu ukazat će se sasvim tanak srpić 28 i pol dana starog Mjeseca. Bit će osvijetljen samo 1%, oko 24 sata prije mlađaka. Zbog strmog kuta ekliptike ujutro u ovo doba godine, Mjesec izlazi skoro sat vremena prije Sunca i imamo dovoljno vremena da ga uhvatimo okom (uz pomoć dalekozora) ili fotoaparatom. Diže se oko 5:15 na istoku zemlje, oko 5:26 u središnjoj Hrvatskoj i srednjoj Dalmaciji, oko 5:31 u sjevernoj Dalmaciji i Lici te oko 5:36 u Istri.

11. 9. — Mlađak

Mjeseca nema na vidiku. Tamne noći oko ovog datuma iskoristite za promatranje Mliječne staze i objekata dubokog svemira na nebu kasnog ljeta.

14. 9. — Okultacija Venere

Još jedan nebeski dragulj dolazi nam 14. rujna. Mjesec će na svom putu preko nebeskog svoda prijeći preko Venere i zakloniti ju nam iz vida, što zovemo okultacijom. No, to će se dogoditi na danjem nebu i u prilično teškim uvjetima za promatranje. U vrijeme početka okultacije Mjesec i Venera bit će nisko na jugoistoku, manje od 10 stupnjeva iznad horizonta. Trebat će nam barem dalekozor da ih vidimo.

Venera će nestati iza Mjesečeve lijeve, noćne strane oko 11:30 i ponovno će se pojaviti iza osvijetljenog dijela srpa oko 12:42. Slične dnevne okultacije imali smo 2023. i 2025., ali obje su bile na većoj kutnoj visini iznad horizonta od ove.

Upozorenje: čuvajte oči. Pojave koje se događaju na danjem nebu potrebno je promatrati i snimati s dodatnim oprezom. Najsigurnije je smjestiti se tako da nam je Sunce sigurno zaklonjeno nekom preprekom – zidom, kućom, zgradom… – i da u njega ni slučajno ne možemo uperiti optički instrument.

Nakon svega toga, u večernjem sumraku, Mjesec i Venera bit će lijep par nisko iznad horizonta.

18. 9. — Mjesec u prvoj četvrti, Mjesečev X

Mjesecu je osvijetljena desna polovina. Vidimo ga kasno poslijepodne i navečer nisko na južnom nebu. Zalazi iza 22 sata. Igru svjetla i sjene koju zovemo Mjesečev X možemo promatrati negdje od 19:30 do Mjesečeva zalaska.

22. 9. — Venera na vrhuncu sjaja

Oko 22. rujna Venera je najsjajnija koliko će biti u ovoj svojoj večernjoj pojavi. Magnituda joj je -4,6, ali vrlo je nisko u rujanskom sumraku. Takva nam je sada orbitalna geometrija, što se može. U vrijeme Sunčeva zalaska, Venera je samo oko pet stupnjeva iznad jugozapadnog horizonta i zalazi svega nešto više od pola sata kasnije.

23. 9. — Jesenski ekvinocij

Jesen počinje 23. rujna u 2:06 po našem vremenu. Sunce prelazi ekvator i odlazi grijati južnu Zemljinu polutku, a nama dolazi hladniji dio godine. Dan i noć traju približno jednako – ali ne sasvim. Sunce ima prednost pa je na ekvinocij dan ipak malo dulji od noći. Najbliže jednakom trajanju dana i noći bit ćemo dva dana kasnije, 25. rujna.

26. 9. — Pun Mjesec, Žetveni Mjesec

Pun Mjesec najbliži jesenskom ekvinociju zovemo Žetvenim Mjesecom, na engleskom Harvest Moon. Ove nam godine on dolazi 26. rujna. Izlazi oko 20 minuta prije Sunčeva zalaska: na istoku zemlje oko 18:15, u središnjoj Hrvatskoj i srednjoj Dalmaciji oko 18:25, u sjevernoj Dalmaciji i Lici oko 18:30 te na zapadu oko 18:35. Sljedećeg dana izlazi samo koju minutu nakon Sunčeva zalaska.

30. 9. — Mjesec i Plejade

Mjesec se posljednjeg dana rujna ponovno druži s Plejadama. Najbliže im je odmah na izlasku, malo iza 20 sati, samo 10 lučnih minuta od Atlasa. Kasnije tijekom noći polako se udaljava od njih. Bit će oko 80% osvijetljen pa ovo neće biti neka sreća za gledanje.

Listopad

Venera nestaje u Sunčevu sjaju

Početkom listopada Venera nam se gubi iz vidokruga. Da je na većoj kutnoj visini sada bi bila spektakularno sjajna i oblika tankog srpa u teleskopu, no zbog nagiba ekliptike u ovo doba godine zalazi praktički istodobno sa Suncem i ne možemo ju vidjeti. Ponovno će se pojaviti na jutarnjem nebu kao sjajna zvijezda Danica početkom studenoga.

3. 10. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina, izlazi malo iza 23 sata i ujutro je vrlo visoko na nebu.

4. 10. — Saturn u opoziciji

Prstenasti planet Saturn 4. listopada je u opoziciji, kada je najsjajniji na našem nebu i u najpovoljnijem položaju za promatranje. Izlazi u suton i na nebu je do svitanja. Saturn je omiljena meta svima koji tu i tamo bace pogled kroz teleskop, mnogima je i prvi pogled kroz teleskop koji se dobro pamti. Njegovi su nam prstenovi sada pod dosta većim kutom nego lani pa stoga i vidljiviji.

5. 10. — Mjesec blizu Marsa

5. listopada Mjesec prolazi pokraj crvenog Marsa. Pred kraj noći, kada se istočno nebo počne rasvjetljavati, Marsu će se primaknuti na samo malo više od pola stupnja.

6. 10. — Mjesec blizu Jupitera

Mjesec je dan ranije prošao pored Marsa, a 6. listopada u isto doba – ranom zorom – primaknut će se Jupiteru. Prije nego što svane dijelit će ih oko dva i pol stupnja. A kasnije tijekom dana pokušajte pronaći Jupiter na danjem nebu, koristeći Mjesec kao orijentir. Pola sata iza podneva Jupiter će biti oko 18 lučnih minuta iznad Mjeseca. Dalekozor će pomoći.

Ne gledajte u Sunce. Ako dalekozorom šarate po danjem nebu, pazite da ga ni slučajno ne možete usmjeriti u Sunce. Nije šala.

9. 10. — Tanak Mjesečev srp

U zoru 9. listopada na istoku će nas dočekati vrlo tanak srp staroga Mjeseca. Izlazi oko 5:45, bit će oko 3% osvijetljen, star 28 dana. Na njemu će se vjerojatno lijepo vidjeti pepeljasta svjetlost.

Što uopće znače ti izrazi “mladi” i “stari Mjesec”? Ciklus Mjesečevih mijena – njegov sinodički period – traje oko 29,53 dana, od jednog do drugog mlađaka. Mjesec tako ide od mladog (na početku ciklusa) preko “zrelog” (kada je pun) do starog (pred kraj ciklusa), kada je opet tanak srp, samo okrenut na drugu stranu i vidljiv na jutarnjem umjesto na večernjem nebu.

10. 10. — Mlađak

Mjesec je mlad i nevidljiv.

11. 10. — Mars ulazi u Jaslice

Vrlo fotogenična konjunkcija čeka nas 11. listopada. Crveni planet Mars ući će u otvoreni skup zvijezda Jaslice (M44) u Raku. Skupa će izaći oko 1 ujutro i tijekom cijelog drugog dijela noći Mars će ploviti među gusto skupljenim zvijezdama Jaslica. Jasno ćemo ga prepoznati po boji. Preporučuje se promatrati boljim dalekozorom ili malim teleskopom. Niže na nebu sjat će Jupiter.

12. – 22. 10. — Zodijačka svjetlost

U ranu jesen ekliptika se na jutarnjem nebu pruža strmo uvis, a duž nje tinja slabašan sjaj zodijačke svjetlosti. Tako ona opravdava svoj drugi naziv, “lažna zora”. To je odsjaj Sunčeve svjetlosti na prašini rasutoj unutarnjim Sunčevim sustavom, a izgleda poput vrlo blijedog područja svijetlijeg neba, okvirno trokutastog oblika: najšira je uz horizont pa se prema gore sužava. Ako ste ovih dana negdje u dobrom mraku i prije prve zore gledate prema istoku, možete ju opaziti. Jupiter vam može biti vodič.

18. 10. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena desna polovina. Vidimo ga kasno poslijepodne i navečer nisko na jugu. Zalazi oko pola sata prije ponoći.

21. 10. — Meteorski pljusak Orionida

U noći s 21. na 22. listopada očekujemo vrhunac aktivnosti meteora Orionida, tako nazvanih zbog toga što prividno izviru iz zviježđa Oriona. Oni nisu neki upečatljiv meteorski roj, obično ih ima znatno manje od Perzeida i Geminida, ali ponekad nas iznenade brojnošću. Doduše, to je zadnji put bilo prije više od 15 godina. Osim toga, sjajan Mjesec mnoge će “pomesti” s neba. Njihova nominalna zenitna satna učestalost od 20-ak zbog mjesečine će biti dosta manja. Matično tijelo Orionida je Halleyjev komet*.

Isti komet donosi nam i eta Akvaride početkom svibnja koji su nešto obilniji, ali u njima uglavnom uživaju promatrači s južne Zemljine polutke.

26. 10. — Pun Mjesec

Listopadski uštap zove se “Lovački Mjesec”. Toga dana izlazi oko 15 minuta prije Sunčeva zalaska: na istoku zemlje oko 16:25, u središnjoj Hrvatskoj 16:35, u srednjoj i južnoj Dalmaciji oko 16:40, u sjevernoj Dalmaciji i Lici oko 16:43 te na zapadu oko 16:46. Sljedećeg dana možda više neće biti pun, ali će izaći 20 minuta nakon Sunčeva zalaska što će biti jako lijep prizor ako je nebo bistro i ako vam je istočni horizont nizak.

28. 10. — Susret Mjeseca i Plejada

Ubrzo nakon ponoći Mjesec će se primaknuti otvorenom skupu zvijezda Plejade ili Vlašići (M45), a oko dva ujutro će ih i okrznuti te pritom prekriti Tajgetu. Plejade su vidljive golim okom i vrlo su simpatičan ukras jesenskog neba, no Mjesec će te noći, dva dana nakon uštapa, biti vrlo sjajan i neće biti nimalo lako spaziti sićušne zvjezdice Plejada u njegovom goropadnom blještavilu.

Studeni

Vatrene kugle Taurida

Krajem listopada i u prvoj polovini studenoga istodobno su aktivna dva meteorska pljuska s izvorištima u zviježđu Bika. To su sjeverni i južni Tauridi. Oba potječu od Enckeovog kometa. Njihovih meteora ima tijekom cijelog listopada i studenog, no vrhunac aktivnosti im je s 4. na 5. studenoga (južni) odnosno s 11. na 12. studenoga (sjeverni Tauridi). Nijedan od tih rojeva sam za sebe nije obilan, zenitna satna učestalost im je skromnih 5, ali ponekad su iznimno skloni spektakularnim vatrenim kuglama. Stoga u ovo doba godine možemo očekivati veće šanse za izuzetno sjajne meteore.

1. 11. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina. Izlazi večer ranije oko 21:20, visoko je na nebu i dočekuje nas ujutro kad izađe Sunce.

2. 11. — Mjesec, Mars i Jupiter

Od ponoći sve do zore 2. studenoga nebo nam krase tri sjajna nebeska tijela. Na podjednakim međusobnim udaljenostima odozgo nadolje to su Mjesec, Mars i Jupiter. Bit će to zgodan prizor. A ako ih pogledate sljedeće noći, vidjet ćete da su zamijenili mjesta: Mjesec će tada biti ispod Marsa i Jupitera.

7. 11. — Mjesec i Venera

Pogledate li u zoru 7. studenoga prema istoku vidjet ćete uistinu lijep prizor: tanak srp staroga Mjeseca pravit će društvo blistavoj Veneri. Izlaze oko 5 ujutro i vidljivi su do svitanja.

8. 11. — Vrlo tanak Mjesečev srp

Novu priliku da vidimo izrazito tanak Mjesec imamo pred svitanje 8. studenoga. Bit će 1% osvijetljen, star 28 i pol dana, oko 26 sati prije mlađaka. Izlazi oko 6 sati, nekih 40 minuta prije Sunca.

9. 11. — Mlađak

Na početku svog novog ciklusa Mjesec nam je nevidljiv.

15. 11. — Mars blizu Jupitera

Jupiter i Mars dugo se približavaju jedan drugome na nebu, a najbliže će se susresti 15. i 16. studenoga. Bit će na razmaku nešto većem od jednog stupnja, nedaleko od sjajne zvijezde Regul u Lavu. Izlaze zajedno malo iza 23 sata i na nebu su sve do zore.

16. 11. — Mjesečev X

Posljednji pogled na Mjesečev X ove godine imamo 16. studenoga od otprilike 20 sati pa do Mjesečeva zalaska malo iza 22 sata.

17. 11. — Mjesec u prvoj četvrti

Osvijetljena je Mjesečeva desna polovina, na nebu je kasno popodne i navečer, zalazi oko pola sata prije ponoći.

17. 11. — Meteorski pljusak Leonida

Leonidi su jedan od najpoznatijih meteorskih pljuskova. Potječu od kometa 55P/Tempel-Tuttle i ostali su zapamćeni po spektakularnim predstavama približno svake 33 godine. Sada smo u zatišju i na vrhuncu aktivnosti ne očekuje se više od 15-ak meteora po satu. No, uvijek možemo naletjeti na neki stariji oblak prašine koji će malo povećati brojnost nebeskih krijesnica. Za pravu oluju Leonida, kažu astronomi, najvjerojatnije ćemo se morati strpiti do 2099. Ove godine vrhunac aktivnosti dolazi nam u noći sa 17. na 18. studenoga. Mjesec će zaći prije ponoći, otprilike u isto vrijeme kada izvorište Leonida u Lavu proviri iza istočnog obzora.

20. / 21. 11. — Merkur na jutarnjem nebu

Od svih planeta vidljivih golim okom (ako ne brojimo Uran) Merkur je najteže vidjeti. Budući da je najbliži Suncu, na našem nebu nikada nije daleko od njega i uvijek je utopljen u sjaj sumraka. Dobre prilike da ga spazimo imat ćemo na jutarnjem nebu 20. i 21. studenoga te koji dan prije i poslije. Izlazi malo iza 5 ujutro i 45 minuta prije izlaska Sunca skoro je 10 stupnjeva iznad horizonta. Gore desno od njega nepogrešivo sja Venera kao zvijezda Danica, a pokraj Venere je Spika, najsjajnija zvijezda u Djevici.

24. 11. — Pun Mjesec

Pretposljednji uštap u godini dolazi nam 24. studenoga. To je “Dabrov Mjesec”, a da je Žetveni Mjesec ove godine bio u listopadu, onda bi ovo bio “Lovački Mjesec”. Nije pretjerano važno. Nakon siječanjskoga, ovo će biti drugi ovogodišnji “supermjesec”, nešto bliži Zemlji od prosjeka. Toga dana izlazi punih 40 minuta prije Sunčeva zalaska: na istoku zemlje oko 15:31, u središnjoj Hrvatskoj oko 15:41, u srednjoj Dalmaciji oko 15:50, u sjevernoj Dalmaciji i Lici oko 15:52 te na zapadu oko 15:54. Sutradan izlazi 20 minuta nakon Sunčeva zalaska, što je puno bolja situacija za snimanje njegova izlaska na horizontu.

25. 11. — Uran u opoziciji

Na sedmom planetu od Sunca ni najjačim teleskopima ne možemo bogzna što razaznati. No, Uran je sada najsjajniji, magnitude 5,6, i granično je vidljiv golim okom. Ako se želite okušati u tome, pričekajte koji dan da se Mjesec makne iz njegove blizine, no imajte na umu da vam je potrebno izuzetno tamno i bistro nebo. Nalazit će se u zviježđu Bika, između Plejada i Hijada.

27. 11. — Venera na vrhuncu sjaja

Sjajna Venera uvjerljivo vlada nebom u zoru. Izlazi oko 4 ujutro i blistav je svjetionik na jugoistočnom nebu kad se počne daniti. Ovo je možda dobra prilika da pokušate snimiti – ili, ako ste u pravom mraku, vidjeti – njezine sjene.

30. 11. — Mjesec, Jupiter, Mars i Regul

Krasno okupljanje našeg Mjeseca, dvaju planeta i jedne zvijezde čeka nas u noći s 29. na 30. studenoga. Mjesec će se približiti Jupiteru i Marsu, koji su još uvijek blizu na nebu, a pokraj njih bit će i Regul, najsjajnija zvijezda u Lavu. Bit će to lijep prizor. Mjesec izlazi oko 22 sata, slijedi ga ostatak družine i svi skupa plove visoko na nebu do zore.

Prosinac

Svjetlucavi Sirius

Sirius je najsjajnija zvijezda na nebu. Početkom prosinca počinje biti vidljiv nisko na jugoistoku u ranu večer. Njegov sjaj i divlje svjetlucanje s čestim promjenama boje povod su mnogim izvještajima o NLO-ima i tko zna čemu sve ne. Više o tome u tekstu Sirius i njegovo zlokobno svjetlucanje.

1. 12. — Mjesec u posljednjoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena lijeva polovina. Izlazi malo iza ponoći, na nebu je cijele noći i ujutro. Blizu su mu Jupiter i Mars.

4. 12. — Trokut Marsa, Jupitera i Regula

Poznati planetarno-zvjezdani trio u lijepoj je konjunkciji u obliku jednakokračnog trokuta. Mars je lijevo i crvenkast, Regul je u sredini i plavkast, a Jupiter je desno bez neke posebne boje, ali vrlo sjajan. Potražite ih na istoku od 22:30 pa sve do zore.

5. 12. — Mjesec i Venera u zoru

Mjesečev srp druži se s Venerom na jutarnjem nebu prije svitanja. Neće biti baš jako blizu – dijelit će ih skoro 7 stupnjeva – ali njih dvoje zajedno uvijek su lijepi.

7. 12. — Mjesec i Merkur pred svitanje

Samo za odlikaše. Ako vam je jugoistočni horizont nizak i nebo izuzetno bistro, pokušajte uloviti tanak Mjesečev srp i blijedi Merkur oko 8 stupnjeva lijevo od njega. Nećete imati puno vremena prije svitanja: prozor za promatranje otvoren je negdje između 6:15 i 6:45, a Mjesec i Merkur bit će niže od 5 stupnjeva iznad horizonta.

9. 12. — Mlađak

Mjeseca nema na nebu. Uživajmo u raskoši tamnog zimskog neba.

10. 12. — Najraniji Sunčev zalazak

Bližimo se solsticiju i početku zime. Sunce zalazi sve ranije, ali najraniji Sunčev zalazak ne dolazi nam na solsticij nego malo ranije, 10. prosinca. U Osijeku Sunce zalazi već u 16:01, u Zagrebu u 16:11, u Splitu u 16:17, u Zadru u 16:20 te u Puli u 16:23. Najkasniji izlazak bit će 2. siječnja.

13. 12. — Meteorski pljusak Geminida

Najobilniji meteorski pljusak u godini stiže nam u noći s 13. na 14. prosinca. To su naravno Geminidi, tako nazvani zbog toga što im je izvorište (radijant) u zviježđu Blizanaca, nedaleko od zvijezde Kastor. Uvjeti za promatranje ove će godine biti vrlo dobri – Mjesec je prije četiri dana bio mlađak i brzo će zaći, ostavljajući tamno nebo na kojem ćemo moći vidjeti pregršt sjajnih meteora. Geminidi su nešto sporiji od Perzeida, obično su sjajni i izraženih boja. Osim toga, zviježđe Blizanaca izlazi brzo nakon zalaska Sunca pa meteora ima puno i prije ponoći, za razliku od većine drugih meteorskih rojeva koji su općenito slabiji u prvom dijelu noći. Zašto onda Geminidi nisu tako popularni kao Perzeidi? Pa, u prosincu je hladno, a i šanse za vedro nebo znatno su manje nego u kolovozu.

Matično tijelo Geminida nije komet nego asteroid 3200 Faeton. Stručnjaci smatraju da vuku podrijetlo iz svemirske katastrofe koja se dogodila prije nekih 2000 godina i iz koje su nastali Faeton, potok Geminida i još dva obližnja asteroida. Geminidi su prvi put zamijećeni sredinom 19. stoljeća i s vremenom kao da postaju sve bogatiji.

Od 13. 12. — Retrogradni Jupiter

Evo zanimljive vježbe za promatrače. Zadnja dva-tri tjedna gledali smo kako se Jupiter i Mars lijepo druže oko Regula u zviježđu Lava. Mars se u međuvremenu odmaknuo dalje prema istoku od Regula, no Jupiter kao da je zastao u njegovoj blizini. Od danas, međutim, sasvim se polako počinje kretati u suprotnom smjeru: desno od Regula, prema zapadu. Kažemo da se Jupiter počinje kretati retrogradno. To je ustvari samo prividno kretanje; Jupiter se i dalje kreće redovnom brzinom u svojoj stazi. No Zemlja, budući da je brža, sustiže ga i uskoro će ga preteći. Zato nam se čini kao da ide “u rikverc”. To će činiti još par mjeseci i početkom travnja iduće godine ponovno će se okrenuti i nastaviti s “progradnim”, istočnim kretanjem u odnosu na zvijezde. Ovo nećete primijetiti u par večeri nego u par tjedana, prateći Jupiterov položaj u odnosu na Regul.

17. 12. — Mjesec u prvoj četvrti

Mjesecu je osvijetljena desna polovina. Na nebu je poslijepodne i navečer, zalazi malo iza ponoći. Društvo mu pravi Saturn malo dolje lijevo.

21. 12. — Zimski solsticij

Zima počinje 21. prosinca u 21:50 po našem vremenu. Sunce se tada nalazi nad Jarčevom obratnicom, nad njom zastaje i idućih se dana lagano počinje vraćati na sjever. Dan je najkraći, noć najdulja. Stari su Rimljani taj prvi znak Sunčeva povratka, kada bi postao vidljiv par dana kasnije, zvali Sol Invictus – nepobjedivo Sunce. A u tome se krije povod i mnogim drugim blagdanima i proslavama u ovo doba godine. U Zagrebu dan traje 8 sati i 39 minuta, a u Splitu 17 minuta dulje.

22. 12. — Mjesec i Plejade

Mjesec se malo iza ponoći 22. prosinca ponovno susreće s Plejadama, dovoljno blizu da nakratko sakrije Tajgetu. No, bit će gotovo pun i vrlo sjajan pa će ovo vjerojatno ostati samo kao načelna zanimljivost.

24. 12. — Pun Mjesec, “supermjesec”

Badnjak nam donosi posljednji pun Mjesec u godini. Bit će nam to ujedno i najbliži “supermjesec” 2026. godine, na udaljenosti od oko 356.700 kilometara. Prosinački uštap najčešće se zove “Hladni Mjesec”, iz razumljivih razloga. Izlazi 15 – 20 minuta nakon Sunčeva zalaska i pod uvjetom da nam sjeveroistočni horizont bude vedar bit će to krasan prizor. Na istoku Hrvatske pojavljuje se oko 16:22, u središnjoj Hrvatskoj 16:32, u srednjoj Dalmaciji oko 16:41, u sjevernoj Dalmaciji i Lici oko 16:43 te na zapadu zemlje oko 16:46.

27. 12. — Mjesec, Jupiter i Mars

U noći s 27. na 28. prosinca Mjesec se ponovno druži s Jupiterom i Marsom. Te će se noći ugnijezditi između njih, a negdje oko 3:30 – 4:00 s njima će tvoriti jednakokračni trokut.

To je otprilike to od stvari koje možemo predvidjeti da će se dogoditi u 2026. godini. Naravno, uvijek su moguća iznenađenja: Sunce nam može ispaliti izbačaj mase koji bi nam donio jaku polarnu svjetlost, iz dalekih, tamnih predjela Sunčeva sustava može doći kakav sjajan komet, možda nakon nekog lansiranja opet vidimo raketnu spiralu…

Nebo nam uvijek nudi nešto zanimljivo. Ako je noć vedra, a ne očekuje se nikakav poseban događaj, svejedno vrijedi izaći van i provesti neko vrijeme pod zvijezdama. Nemate teleskop? Nema veze, puno se toga vidi i običnim dalekozorom. Nemate ni dalekozor? Ništa zato, vaše su oči sasvim dovoljne da vidite ogroman broj krasnih svemirskih i atmosferskih pojava. Uživajmo zajedno u nebeskim pojavama u 2026. godini i, naravno, želim vam što više vedrih noći.